Nemačka planira izgradnju novih bunkera za zaštitu od rata
Nemački gradovi zalažu se za izgradnju bunkera za zaštitu u slučaju rata. Pitanje je kolika bi bila korist od njih, imajući u vidu destruktivnu moć modernog oružja i eventualnog nuklearnog rata.
Foto: Pixabay
Možda ne postoji bolji način da se proceni koliki je strah u nekoj zemlji nego da se baci pogled na firme koje grade privatne bunkere.
Na primer, BSSD Defense, kompaniji sa sedištem u Berlinu koja gradi "sisteme zaštitnih prostorija" za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu – u poslednje vreme posao ide dobro, piše DW.
Pored razne kućne sigurnosne opreme, kompanija nudi sve, od "prostorija za privremenu izolaciju i zaštitu" za oko 20.000 evra, do pravih bunkera za skoro 200.000 evra.
Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su poslednjih godina imali povećan broj poziva privatnih lica, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti. Interesovanje je počelo da raste tokom pandemije kovida, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.
"Postoji aktivna potražnja i aktivno interesovanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Niko nije mogao da očekuje da će se u Evropi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, istorija se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli da sprovode svoje planove", rekao je Piejde za DW.
U Nemačkoj nema funkcionalnih bunkera
Čini se da je slično i u političkim krugovim: početkom juna, na konferenciji ministara unutrašnjih poslova u Potsdamu, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke predstavilo je svojim pokrajinskim kolegama "izveštaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa" za nemačko stanovništvo.
Taj izveštaj se pojavio tri meseca nakon što je Nemačko udruženje gradova i opština, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da u narednih deset godina uloži 10 milijardi evra u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2.000 bunkera iz doba Hladnog rata.
Nemačkoj bi trebalo više od 200.000 bunkera
To nije mali poduhvat. Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 tih bunkera još uvek određeno kao javna skloništa, i da imaju mesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 odsto nemačke populacije). Čak ni ti bunkeri nisu "ni funkcionalni ni spremni za upotrebu" nakon što je 2007. napušten prethodni sistem skloništa.
Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izveštaj savezne vlade, koji je procurio u razne nemačke medije, kaže da bi za zaštitu celokupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijarde evra.
"Izgradnja zaštite stanovništva je svakako bila zanemarena u poslednjih 35 godina“, rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo da bude izvodljivo: “Nije se mnogo promenilo u izgradnji u poslednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sistemi filtera. Sve što se promenilo su napajanje i efikasnost baterija".
Kolika je uopšte korist od bunkera?
Hans-Valter Boris, direktor Instituta za ekonomske i bezbednosne studije FIRMITAS na Univerzitetu u Vitenu, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva veoma zanemareno.
Ali, on postavlja pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenario za koji se sprema): na primer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dva do pet minuta iz Kalinjingrada mogle da dosegnu praktično bilo koji evropski grad.
"Nije to kao u Drugom svetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hanovera ka Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu bunker. Sa sadašnjim vremenima reakcije, ne postoji način da se upozori stanovništvo", rekao je za DW Boris, koji je takođe pukovnik Bundesvera u rezervi.
Nemačka vlada je svesna ovog problema. U slučaju rata, kaže vladin izveštaj, veliki centralni bunkeri bili bi mnogo manje korisni od decentralizovanih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Iz tog razloga, vlada planira da preporuči građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima.
Boris nije ubeđen u taj koncept, posebno imajući u vidu da bi takav sukob mogao brzo da eskalira u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nesagledivo destruktivnije od onog koje su koristile SAD na kraju Drugog svetskog rata.
"Posledice više nisu uporedive sa Hirošimom ili Nagasakijem. Sa modernim oružjem, cela Nemačka bi mogla da se zbriše sa devet do dvanaest raketa", rekao je on.
Bunkeri koji bi mogli da izdrže takvu vrstu napada morali bi da budu ukopani hiljadama metara duboko u švajcarskim Alpima. "A posle toga više uopšte ne biste hteli da izađete napolje", rekao je ovaj stručnjak.
Novac bolje uložiti za "normalnu" zaštitu
Umesto da ulaže milijarde u izgradnju mreže bunkera za slučaj rata, Boris tvrdi da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što je on nazvao "normalnom" zaštitom stanovništva. To bi, kako je rekao, mogao biti sistem upozorenja za katastrofe, posebno one prirodne poput poplava, i kreiranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama.
"To znači novac za obuku, vežbe, savremenu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ne možete ništa da uradite", istakao je Boris.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Na Havajima najgore poplave u poslednjih 20 godina
22.03.2026.•
0
Zvaničnici Havaja pozvali su stanovnike u teško pogođenim područjima da se evakuišu zbog najgorih poplava u državi u više od 20 godina.
Kuba ponovo ostala bez struje
22.03.2026.•
8
Kubanska nacionalna elektroenergetska mreža u subotu je isključena po drugi put u poslednjih nedelju dana zbog naftne blokade koju su ovoj karipskoj državi uvele SAD, saopštili su kubanski zvaničnici.
Slovenija ograničila točenje goriva, a sledi i poskupljenje
22.03.2026.•
5
Odlukom Vlade Slovenije od danas je ograničeno točenje goriva na 50 litara za fizička lica i 200 litara za pravna lica, nakon što je poslednjih dana došlo do problema u snabdevanju na većem broju pumpi.
U Sloveniji danas parlamentarni izbori
22.03.2026.•
1
U Sloveniji se održavaju parlamentarni izbori, 10. po redu od sticanja samostalnosti od bivše SFRJ.
Rat SAD i Izraela protiv Irana otkrio duboke podele unutar BRIKS-a
22.03.2026.•
3
Kako se posledice rata SAD i Izraela protiv Irana šire, tako se zemlje BRIKS‑a suočavaju sa sve većim pritiskom da reaguju. Koče ih unutrašnje podele.
Tramp dao ultimatum Iranu da u roku od 48 sati otvori Ormuski moreuz, stigao mu odgovor
22.03.2026.•
46
Američki predsednik Donald Tramp u subotu je zapretio da će "uništavati" iranske elektrane ako Teheran u potpunosti ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati.
Tramp ima šest zahteva za Iran
22.03.2026.•
5
Admiministracija Donalda Trampa, nakon tri nedelje rata, započela je razgovore o sledećoj fazi i o tome kako bi mirovni pregovori sa Iranom mogli da izgledaju, a od Teherana bi se tražilo da ispuni šest zahteva.
Malavi zabranio medicinarima koji rade u državnom zdravstvu da istovremeno rade i privatno
22.03.2026.•
16
Malavi je zabranio zaposlenima u državnom zdravstvu da istovremeno rade i u privatnom. Vlasti time hoće da suzbiju korupciju. Ipak, odluka je izazvala žestoke polemike, piše Dojče vele.
Izraelski general: Berlin, Pariz i Rim su u dometu iranskih raketa
22.03.2026.•
2
Berlin, Pariz i Rim su u dometu iranskih raketa, upozorio je načelnik izraelske vojske Ejal Zamir.
Na pločniku u Nemačkoj pronađeno 35 ljudskih zuba
22.03.2026.•
0
Jedan prolaznik pronašao je tridesetak ljudskih zuba na pločniku u nemačkom gradu Heseu, a policija je pokrenula istragu povodom ovog slučaja, preneo je Špigel.
Preminuo bivši specijalni tužilac i direktor FBI Robert Miler
21.03.2026.•
1
Robert Miler, bivši direktor FBI koji je vodio istragu o navodnom ruskom mešanju u predsedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) 2016. godine, preminuo je u 81. godini, preneli su večeras američki mediji.
Gutereš: UN sarađuju sa Odborom za mir samo oko Gaze, sve ostalo je Trampov lični projekat
21.03.2026.•
1
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš kaže da svetska organizacija aktivno sarađuje sa rivalskim Odborom za mir predsednika SAD Donalda Trampa, ali samo u vezi sa Gazom, a da je sve preko toga Trampov lični projekat.
Ugašeno više od 370.000 sajtova na dark vebu
21.03.2026.•
1
U okviru akcije koju su predvodile nemačke vlasti uz podršku Evropola, na dark vebu je ugašeno više od 373.000 sajtova koji su bili povezani sa dečjom seksualnom eksploatacijom i sajber kriminalom, saopštio je Evropol.
Dve osobe poginule, a pet povređeno u lavini u Južnom Tirolu
21.03.2026.•
0
Konačan bilans žrtava jutrošnje lavine u dolini Ridana u Južnom Tirolu je dvoje mrtvih i petoro povređenih - troje teško, a dvoje lakše, saopštio je Centar za hitne slučajeve u Bolcanu, javlja agencija ANSA.
U Francuskoj sutra drugi krug lokalnih izbora
21.03.2026.•
0
U Francuskoj će sutra biti drugi krug lokalnih izbora.
U požaru u fabrici u Južnoj Koreji 14 poginulih
21.03.2026.•
0
Spasioci u Južnoj Koreji izvukli su danas ostatke 14 ljudi iz ugljenisanih ruševina fabrike auto-delova u gradu Tedžon, gde je u eksploziji i požaru povređeno najmanje još 59 osoba.
Ministar odbrane Izraela najavio jače napade na Iran
21.03.2026.•
2
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da će se napadi na Iran "značajno povećati" u narednoj nedelji.
U Sloveniji počela predizborna tišina pred neizvesne parlamentarne izbore
21.03.2026.•
1
U Sloveniji je od ponoći na snazi izborna tišina uoči nedeljnih parlamentarnih izbora, na kojima će 1.695.196 državljana birati 88 poslanika u Državnom zboru, dok će preostala dva poslanika birati pripadnici manjina.
Presuda u korist Njujork tajmsa: Pentagon nezakonito ograničava pristup novinarima
21.03.2026.•
1
Američki federalni sudija blokirao je danas politiku administracije predsednika SAD Donalda Trampa kojom se ograničava pristup novinara Pentagonu, čime je ocenio delove vladinih novih propisa nezakonitim.
Baro: Sukob na Bliskom istoku neće biti uskoro okončan
20.03.2026.•
1
Šef francuske diplomatije Žan Noel Baro je danas izjavio da sukob na Bliskom Istoku neće biti uskoro okončan, ali da Pariz sa saveznicima nastavlja da radi na ostvarenju trajnog rešenja.
Požar u češkoj fabrici oružja teroristički napad, nejasno da li zbog Izraela ili Ukrajine
20.03.2026.•
1
Požar koji je sinoć podmetnut u hali fabrike oružja LPP Holding u Pardubicama na istoku Češke je teroristički napad ali nejasno protiv koga, jer se tu ne proizvode dronovi za Izrael, već za Ukrajinu, saopštile su vlasti.
Komentari 1
Ružica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar