Nemačka planira izgradnju novih bunkera za zaštitu od rata
Nemački gradovi zalažu se za izgradnju bunkera za zaštitu u slučaju rata. Pitanje je kolika bi bila korist od njih, imajući u vidu destruktivnu moć modernog oružja i eventualnog nuklearnog rata.
Možda ne postoji bolji način da se proceni koliki je strah u nekoj zemlji nego da se baci pogled na firme koje grade privatne bunkere.
Na primer, BSSD Defense, kompaniji sa sedištem u Berlinu koja gradi "sisteme zaštitnih prostorija" za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu – u poslednje vreme posao ide dobro, piše DW.
Pored razne kućne sigurnosne opreme, kompanija nudi sve, od "prostorija za privremenu izolaciju i zaštitu" za oko 20.000 evra, do pravih bunkera za skoro 200.000 evra.
Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su poslednjih godina imali povećan broj poziva privatnih lica, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti. Interesovanje je počelo da raste tokom pandemije kovida, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.
"Postoji aktivna potražnja i aktivno interesovanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Niko nije mogao da očekuje da će se u Evropi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, istorija se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli da sprovode svoje planove", rekao je Piejde za DW.
U Nemačkoj nema funkcionalnih bunkera
Čini se da je slično i u političkim krugovim: početkom juna, na konferenciji ministara unutrašnjih poslova u Potsdamu, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke predstavilo je svojim pokrajinskim kolegama "izveštaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa" za nemačko stanovništvo.
Taj izveštaj se pojavio tri meseca nakon što je Nemačko udruženje gradova i opština, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da u narednih deset godina uloži 10 milijardi evra u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2.000 bunkera iz doba Hladnog rata.
Nemačkoj bi trebalo više od 200.000 bunkera
To nije mali poduhvat. Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 tih bunkera još uvek određeno kao javna skloništa, i da imaju mesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 odsto nemačke populacije). Čak ni ti bunkeri nisu "ni funkcionalni ni spremni za upotrebu" nakon što je 2007. napušten prethodni sistem skloništa.
Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izveštaj savezne vlade, koji je procurio u razne nemačke medije, kaže da bi za zaštitu celokupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijarde evra.
"Izgradnja zaštite stanovništva je svakako bila zanemarena u poslednjih 35 godina“, rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo da bude izvodljivo: “Nije se mnogo promenilo u izgradnji u poslednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sistemi filtera. Sve što se promenilo su napajanje i efikasnost baterija".
Kolika je uopšte korist od bunkera?
Hans-Valter Boris, direktor Instituta za ekonomske i bezbednosne studije FIRMITAS na Univerzitetu u Vitenu, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva veoma zanemareno.
Ali, on postavlja pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenario za koji se sprema): na primer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dva do pet minuta iz Kalinjingrada mogle da dosegnu praktično bilo koji evropski grad.
"Nije to kao u Drugom svetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hanovera ka Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu bunker. Sa sadašnjim vremenima reakcije, ne postoji način da se upozori stanovništvo", rekao je za DW Boris, koji je takođe pukovnik Bundesvera u rezervi.
Nemačka vlada je svesna ovog problema. U slučaju rata, kaže vladin izveštaj, veliki centralni bunkeri bili bi mnogo manje korisni od decentralizovanih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Iz tog razloga, vlada planira da preporuči građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima.
Boris nije ubeđen u taj koncept, posebno imajući u vidu da bi takav sukob mogao brzo da eskalira u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nesagledivo destruktivnije od onog koje su koristile SAD na kraju Drugog svetskog rata.
"Posledice više nisu uporedive sa Hirošimom ili Nagasakijem. Sa modernim oružjem, cela Nemačka bi mogla da se zbriše sa devet do dvanaest raketa", rekao je on.
Bunkeri koji bi mogli da izdrže takvu vrstu napada morali bi da budu ukopani hiljadama metara duboko u švajcarskim Alpima. "A posle toga više uopšte ne biste hteli da izađete napolje", rekao je ovaj stručnjak.
Novac bolje uložiti za "normalnu" zaštitu
Umesto da ulaže milijarde u izgradnju mreže bunkera za slučaj rata, Boris tvrdi da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što je on nazvao "normalnom" zaštitom stanovništva. To bi, kako je rekao, mogao biti sistem upozorenja za katastrofe, posebno one prirodne poput poplava, i kreiranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama.
"To znači novac za obuku, vežbe, savremenu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ne možete ništa da uradite", istakao je Boris.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
O imenovanju Igora Dodika za mandatara: Kao u Severnoj Koreji; prave Republiku Srpsku d.o.o.
22.11.2026.•
0
Visoki funkcioner Srpske demokratske stranke i šeg poslaničkog kluba te partije u Narodnoj skupštini Reepublike Srpske Ognjen Bodiroga izjavio je da će na čelu RS ubuduće biti biti kum i sin lidera SNSD-a.
Američke bezbednosne službe upozorile avio kompanije na moguće pretnje
22.11.2026.•
0
Američke bezbednosne agencije upozorile su avio-kompanije i aerodrome širom zemlje na poruke u kojima je Al Kaida pozivala na napade po uzoru na pokušaj otmice aviona kompanije Flajdubai za Tel Aviv u septembru.
Igor Dodik mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske
22.11.2026.•
7
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Pronađeno telo šestogodišnjeg dečaka koji je upao u reku u Podgorici
22.11.2026.•
0
Ronioci su pronašli telo šestogodišnjeg deteta koje je u petak, 20. novembra, upalo u reku Ribnicu u Podgorici.
Nastavnik u Holandiji organizovao ilegalne borbe neonacista u kavezu
22.11.2026.•
0
Nastavnik matematike u srednjoj školi u Mepelu na severoistoku Holandije je suspendovan zbog toga što je prošle godine stavio svoje imanje u Zajdvoldeu na raspolaganje za ilegalnu borbu neonacista u kavezu.
Otkazana većina letova na aerodromu u Briselu za ponedeljak
22.11.2026.•
0
Većina dolaznih i odlaznih letova na briselskom aerodromu Zaventem biće otkazana u ponedeljak, 23. novembra, zbog učešća dela kontrolora leta u nacionalnim demonstracijama u Belgiji, saopštila je uprava aerodroma.
Pentagon objavio nova dokumenta o NLO: Planiran podzemni trezor za "egzotični materijal"
22.11.2026.•
0
Među novim dokumentima koje je Pentagon objavio o neidentifikovanim letećim objektima (NLO) nalazi se i izveštaj jedne od kompanija koje su radile po ugovoru za američku vladu.
Anketa: Skoro polovina Nemaca želi da se smanji ili obustavi pomoć Ukrajini
22.11.2026.•
2
Skoro polovina građana Nemačke zalaže se za smanjenje ili obustavu pomoći Ukrajini, pokazalo je istraživanje agencije JuGov, koje prenosi Velt am zontag.
Bivši predsednik Brazila na intenzivnoj nezi
22.11.2026.•
1
Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro primljen je na odeljenje intenzivne nege u bolnici DF Star u Braziliji, saopštila je ta bolnica.
Letonija planira "deklaraciju o derusifikaciji" da dodatno ograniči upotrebu ruskog jezika
22.11.2026.•
2
Vlada Letonije planira da usvoji "deklaraciju o derusifikaciji".
Objavljena lista najplaćenijih zanimanja u Nemačkoj
22.11.2026.•
1
Najviše plaćena zanimanja u Nemačkoj u 2026. godini uglavnom su u medicini, bankarstvu, vazduhoplovnoj i svemirskoj industriji, kao i informacionim tehnologijama.
Vikimedija bi mogla da bude proglašena nepoželjnom u Rusiji
22.11.2026.•
1
Glavno tužilaštvo Rusije saopštilo je da bi fondacija Vikimedija, koja upravlja Vikipedijom, mogla da bude označena kao "nepoželjna" po zakonu, uz obrazloženje da doprinosi destabilizaciji Rusije.
U Francuskoj pred predsedničke izbore ista pravila za influensere kao i za RTV
21.11.2026.•
2
Regulatorno telo Francuske Arkom saopštilo je da influenseri i kreatori sadržaja na internetu moraju da poštuju ista pravila o pluralizmu kao i TV i radio stanice tokom predizbornog perioda pred predsedničke izbore.
Hiljade građana u Zagrebu odale poštu Kristianu Perišu: "Nećete nas ugušiti"
21.11.2026.•
0
Nekoliko hiljada građana večeras je u Zagrebu odalo poštu Kristianu Josipu Perišu, koji je pre mesec dana preminuo u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan".
Bivši kapetan kruzera "Kosta Konkordija" posle devet godina u zatvoru pušten na uslovnu slobodu
21.11.2026.•
0
Bivši kapetan kruzera "Kosta Konkordija", Frančesko Sketino, osuđen na 16 godina zatvora zbog brodoloma u kojem su poginule 32 osobe, pušten je na uslovnu slobodu nakon devet godina.
U Francuskoj nastavljeni protesti, ali uz manji broj ljudi
21.11.2026.•
0
Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je danas na ulice širom Francuske zahtevajući veće prihode, bolje javne usluge i bolje uslove za studiranje, iako je obim mobilizacije opao, preneo je pariski list Mond.
Bez dogovora u UN o "robotima ubicama"
21.11.2026.•
0
Pregovori UN o regulisanju oružja koje funkcioniše uz minimalan ljudski nadzor ili potpuno bez njega, završeni su danas samo obećanjem da će se nastaviti razgovori u cilju izrade novih pravila u roku od dve godine.
Rute: NATO će braniti svaki pedalj teritorije Poljske
21.11.2026.•
3
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Varšavi da NATO garantuje da će saveznici, ako zatreba, braniti svaki pedalj teritorije Poljske.
Uhapšen vođa meksičkog narko kartela sa spiska 10 najtraženijih begunaca FBI
21.11.2026.•
0
Vlasti Meksika su prošle noći uhapsile šefa narko kartela i jednog od najtraženijih kriminalaca na svetu Fausta Isidra Mezu Floresa, poznatog kao "El Čapo Isidro", vođu bande "Beltran Lejva".
Peter Mađar: Orbanovom bivšem ministru zaplenjena imovina od 24 miliona evra
21.11.2026.•
4
Nacionalni istražni biro Mađarske zaplenio je imovinu bivšeg ministra u vladi Viktora Orbana vrednosti veće od devet milijardi forinti (24 miliona evra).
Na Cetinju ubijen Miloš Đuričković, pripadnik škaljarskog klana
21.11.2026.•
6
U mestu Bajice na Cetinju jutros je ubijen Miloš Đuričković (56) koji se u policijskoj evidenciji vodio kao pripadnik škaljarske organizovane kriminalne grupe, javila je RTCG.
Komentari 1
Ružica
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar