Prosečna penzija u EU: Negde je i 3.000 evra

Penzije su glavni izvor prihoda za starije osobe u Evropi, prema izveštaju OECD-a "Penzije na prvi pogled 2023".
Prosečna penzija u EU: Negde je i 3.000 evra
Foto: Pixabay
U mnogim evropskim zemljama, javni transferi, kao što su državne penzije i beneficije, čine preko 70 odsto ukupnog ekvivalentnog bruto prihoda domaćinstava starijih odraslih osoba, a u nekim slučajevima prelaze 80 odsto.
 
Dakle, kolike Evropljani primaju penzije? Koliki je prosečni izdatak za penzije po korisniku? I kako se nivoi penzija upoređuju širom Evrope kada se prilagode kupovnoj moći?
Prema Eurostatu, u 2022. godini prosečni izdatak za penzije po korisniku za starosne penzije iznosio je 16.138 evra u EU. To je približno 1.345 evra mesečno kada se podeli na 12 meseci, piše Euronews Srbija.
 
Raspon se kretao od 3.611 evra u Bugarskoj do 31.385 evra godišnje u Luksemburgu unutar EU. Kada se uključe zemlje EFTA i kandidati za EU, raspon se proširuje - od 1.648 evra u Albaniji do 35.959 evra na Islandu.
 
Prosečna starosna penzija po korisniku takođe je premašila 30.000 evra u dve nordijske zemlje: Norveškoj i Danskoj. Bila je takođe značajno iznad proseka EU u Švedskoj (22.436 evra) i Finskoj (21.085 evra).
Kandidati za EU imaju najniže penzije
 
Pored Albanije, zemlje kandidati za EU imaju najniže prosečne penzije. To uključuje Tursku (2.942 evra), Bosnu i Hercegovinu (3.041 evro), Srbiju (3.486 evra) i Crnu Goru (3.962 evra). Crna Gora se rangira tek iznad Bugarske, ali samo za malu razliku. Ovo su godišnje cifre, ne mesečne, što pokazuje širok jaz između najnižih i najviših nivoa penzija u Evropi.
 
"Velika četvorka" EU rangirana je uzastopno, sve iznad proseka EU. Italija je imala najvišu prosečnu penziju među njima sa 19.589 evra, praćena Francuskom 18.855 evra, Španijom 18.100 evra i Nemačkom 17.926 evra.
Prosečni iznosi penzija pokazuju takođe da postoji jaka podela na Istok i Zapad, pri čemu Zapadna i nordijska Evropa nude mnogo veće beneficije za penzionere. Južnoevropske zemlje generalno prolaze bolje od istočnih, ali i dalje zaostaju za Severnom Evropom. Najlošiji rezultati su koncentrisani na Balkanu i Istočnoj Evropi, posebno među zemljama kandidatima za EU.
 
A kupovna moć?
 
Nejednakosti u prosečnim penzijama su značajno manje kada se mere u standardima kupovne moći (PPS) u poređenju sa nominalnim vrednostima.
 
Na primer, unutar EU odnos između najviše i najniže prosečne penzije je 8,8 u nominalnim vrednostima, ali pada na 3,5 u standardima kupovne moći, odražavajući razlike u troškovima života.
 
U EU prosečni izdatak za penzije po korisniku kretao se od 5.978 PPS u Slovačkoj do 21.162 PPS u Austriji.
 
Kada se uključe zemlje van EU, Albanija je imala najnižu cifru od 3.019 PPS.
 
Turska se značajno bolje rangirala u smislu PPS-a, sa 8.128 PPS - postavljajući se iznad nekoliko država članica EU.
 
Sve nordijske zemlje su iznad proseka EU u pogledu potrošnje na penzije, a neke se rangiraju među najvišim u Evropi.
 
Penzije pale u tri zemlje u 2022. godini
 
U evrima, prosečna penzija je pala samo u tri zemlje u 2022. u poređenju sa 2021. godinom - i to za manje od pet odsto. To su bile Turska, Irska i Grčka.
 
U Turskoj pad je prvenstveno bio zbog oštrog pada vrednosti nacionalne valute, što je uticalo na vrednost penzija u evrima.
 
Nasuprot tome, Bugarska je zabeležila najveći porast od 33 odsto, praćena Češkom sa 16 odsto.
 
Rast penzija je takođe premašio 10 odsto u Letoniji, Litvaniji, Crnoj Gori i Rumuniji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • ZZtop@

    09.06.2025 11:42
    Proteze
    Proteze nema 85% penzionera u Srbiji.
    Obratite paznju...
    Tragicno.
  • zztop

    08.06.2025 19:05
    Al kad vučić obeća povišicu od 7% u decembru našim penzosima proteze ispadaju iz usta od radosti ...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Tramp uveo Brazilu carine od 50 odsto

Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom se uvode dodatne carine od 40 odsto na uvoz iz Brazila, što znači da ukupne carine iznose 50 odsto, saopšteno je iz Bele kuće.