Civilna zaštita u Srbiji ne postoji, a građani su potpuno nespremni za rizične situacije
Skloništa za slučaj ratne opasnosti u Srbiji trenutno imaju između 800 i 850 hiljada mesta za građane, a zbog prakse izdavanja u zakup, nema dovoljno mesta za sve potencijalno ugrožene.
Foto: 021.rs
Tako za Danas upozorava pukovnik u penziji Miodrag Savić, nekadašnji prvi čovek Uprave za odbranu u tadašnjem istoimenom ministarstvu.
Ona skloništa koja su na raspolaganju, uglavnom su devastirana a oprema propala, vrlo retko i loše se održavaju, a jedan od najvećih problema jeste taj što se sa izgradnjom novih stalo 2006. godine uvođenjem novih zakonskih rešenja, izmenom načina finansiranja i prebacivanjem tih nadležnosti iz vojske u policiju.
Time je faktički rasformiran i čitav sistem uvezanih službi odbrane, koje su zajedno sa civilnom zaštitom dokazano odlično funkcionisale, čak i tokom NATO bombardovanja 1999.
Posle 2006, kada ova oblast zaštite prelazi iz Ministarstva odbrane u Ministarstvo unutrašnjih poslova, prava civilna zaštita praktično prestaje da postoji, a građani su potpuno neobavešteni i neuvežbani za razne rizične situacije, počev od poplava, što se pokazalo 2014. godine, preko hemijskih i požarnih izazova, pa sve do onih potencijalno ratnih.
"Koliko građana bi u ovom trenutku znalo da se ponaša u slučaju požara ili slične situacije, koliko njih sada zna u koje sklonište bi se sklonili? Gde bi išli građani na znak sirene, ako im niko nije pokazao i uvežbao ih šta da rade? A to je 15 minuta povremene obuke", napominje pukovnik i dodaje da su zemlje poput Rumunije, Mađarske i Slovenije sledile naše i svoje zakone o civilnoj zaštiti, unapredile ih i napravile samostalne državne organe, koji se bave civilnom zaštitom.
Kako sagovornik Danasa podseća, dok je civilna zaštita bila u nadležnosti vojske, organizovane su pripreme svih državnih organa, da u vanrednoj situaciji nastave delatnost.
"Svaki veliki tehnički sistem, kao Pošta ili Železnice, EPS, NIS itd, imao je svoje jedinice civilne zaštite, koje su imale stalne obuke, ali i sredstva iz budžeta. Dalje, postojale su i jedinice civilne zaštite opšte namene, koje su činili građani, koji su imali zaduženje na svom poslu, u kući i mesnoj zajednici. Oni bi prošli obuku, lekarski pregled i bili su opremljeni za odbrambene i akcidentne izazove", objašnjava pukovnik Savić.
Dok je takva civilna zaštita funkcionisala pod okriljem vojske Sektor za civilnu odbranu obavio je odbrambene pripreme sa 1.200 organa i organizacija, 49 državnih organa, 17 velikih tehničkih sistema (EPS, JAT, NIS, Železnice, PTT...) i 205 preduzeća i drugih pravnih lica. Na teritoriji Srbije bilo je obučeno, opremljeno i raspoređeno 100.800 pripadnika civilne zaštite po jedinicama i specijalnostima.
S druge strane, kada je reč o skloništima, ostavljeno je premalo novca, ljudstva i institucija, dok građani moraju da nagađaju gde i kako bi se sklonili, ukoliko dođe do bilo kakve vrste opasnosti.
"Srbija danas ne gradi nova skloništa, a o kvalitetu i opremljenosti ne treba ni govoriti. Osim što nemamo dovoljno sklonišnog prostora, nemamo ni uvežbane ljude, kulturu zaštite i spasavanja i najbitnije, nemamo adekvatne propise. Aktuelni Zakon o smanjenju rizika od katastrofa samo navodi meru sklanjanja, a ne pominje ko i kako to realizuje. Time smo smanjili opšte odbrambene sposobnosti države", objašnjava pukovnik Savić.
Zapravo, problem je nastao ukidanjem Zakona o odbrani iz 1992, prema kom objekat nije mogao da dobije dozvolu za gradnju ukoliko ne sadrži i gradnju skloništa, individualnog ili dvonamenskog.
U situaciji da u blizini postoji blokovsko sklonište koje zadovoljava kapacitet, tada je investitor bio oslobođen obaveze gradnje skloništa, ali je morao da državi uplati dva odsto vrednosti od investicionog objekta, a kasnije je ta brojka spuštena na samo 0,3 procenta, objašnjava sagovornik Danasa i dodaje da je loše stanje sklonišnog prostora izazvano manjkom sredstava, ali i ekipa za održavanje, a mnogo manje zbog politike rukovodstva Javnog preduzeća Skloništa, koje je preuzelo brigu o tom prostoru.
Nakon ukidanja obavezne takse za investitore, JP Skloništa data je mogućnost izdavanja sklonišnog prostora, a danas su tamo smešteni magacini, teretane i drugi slični objekti.
Ipak, izdavanje ne može da obezbedi dovoljnu količinu novca za gradnju novih, pa čak ni za adaptaciju starih skloništa i to preduzeće godinama posluje sa gubitkom. Pukovnik Savić smatra da to nije dobra praksa, jer se smeštanjem komercijalnih sadržaja u skloništa veći broj njih devastira, oprema propada, a održavanje je slabo.
"Oni koji iznajmljuju skloništa morali bi po ugovoru i zakonu da ih isprazne i privedu nameni u roku od 24 sata, odnosno da ih vrate u stanje kakvo je bilo. A mnogi zakupci uđu, prerade prostor, sklone vrata, uređaje za filtriranje, krevete, i slično. Situacija nikako nije dobra, jer skloništa nemaju titulara, a JP ne može da postigne da brine o tolikom broju skloništa", zaključuje Savić.
Miodrag Savić napominje da i danas ima izuzetno građenih i održavanih skloništa, kao što su na Novom Beogradu, ali da ni ona nisu opremljena, dok održavanje zavisi od upravnika zgrada i pojedinaca koji imaju odgovoran odnos prema skloništima.
"A to je jedina zaštitna mera u slučaju nuklearne, hemijske, biološke katastrofe, što lako može da se desi, pogotovu u područjima industrijskih centara", kaže Savić.
On se zalaže da upravnicima zgrada treba dati i ulogu da pomažu u vanrednoj situaciji, da brinu o skloništu i protivpožarnoj zaštiti i o evakuaciji.
"Međutim, tu sugestiju nisu hteli da poslušaju kada je usvajan Zakon o upraviteljima zgrada", ističe pukovnik Savić.
Do 2006. godine skloništa su rađena tipski, sa metalnim vratima otpornim na nuklearni udar, pritisak, sa uređajima za filtriranje vazduha, sa krevetima. Postojala su i dvonamenska skloništa, gde su mogle da budu garaže, ali sa obavezom da se isprazne u jako kratkom roku.
"Dodatna skloništa se više gotovo i ne grade, a posebno je teško u manjim mestima, sa 10 ili 20 hiljada stanovnika, gde bi se stanovnici skrivali u podrumima, ili u nekim tržnim centrima koji mogu da se adaptiraju samo za privremeni boravak", navodi sagovornik Danasa.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novinari N1 među učesnicima mitinga SNS: Od regrutovanja do isplate dnevnice
22.03.2026.•
8
Nekoliko dana pred miting Srpske napredne stranke (SNS), redakciji N1 javio se izvor kome je ponuđeno da dođe na skup u Beogradskoj areni.
Evropske demokrate: Vučić produbljuje odnose s Moskvom, dok koristi fondove EU
22.03.2026.•
7
Evropska demokratska partija (EDP) saopštila je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić produbljuje veze s Moskvom, dok u isto vreme koristi fondove EU.
Bosutske šume stavljene pod zaštitu
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, čime je ovo područje stavljeno pod zaštitu kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.
Privedena dvojica studenata iz Novog Pazara, određeno im policijsko zadržavanje
22.03.2026.•
5
Policija je danas privela dvojicu studenata iz Novog Pazara, a studenti i građani okupili su se tokom popodneva ispred uprave policije.
BIRODI: Na mitingu u Areni Vučić kršio Ustav i preporuke ODIHR-a
22.03.2026.•
14
Na mitingu Srpske napredne stranke u "Beogradskoj Areni" član te stranke Aleksandar Vučić je više puta oslovljen i predstavljen kao predsednik Republike.
Prijavljivanje za upis budućih prvaka preko eUprave počinje u ponedeljak
22.03.2026.•
0
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje u ponedeljak, 23. marta, na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja.
Država predložila novu uredbu o podsticajima za reciklere, oni najavili zatvaranje firmi
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije početkom marta predstavila je reciklerima u Radnoj grupi Nacrt Uredbe o vrsti, kriterijumima, visini, uslovima i načinu dodele podsticajnih sredstava operatorima koji vrše ponovnu upotrebu otpada.
Politikolog Gogić: Srbija se više ništa ne pita na Kosovu
22.03.2026.•
15
Beograd više ne može da utiče ni na šta na Kosovu i dogovor o primeni Zakona o strancima je spasavanje onoga što se spasti može, izjavio je politikolog Ognjen Gogić u serijalu Kvaka 23 agencije FoNet.
Najavljeni data centri i superkompjuteri u Srbiji: Može li trenutna energetska mreža to da izdrži
22.03.2026.•
19
Dok predstavnici vlasti najavljuju ubrzani razvoj veštačke inteligencije, robotike i dolazak novih superkompjutera, Srbija u tu trku ulazi sa energetskim sistemom koji već sada jedva zadovoljava domaće potrebe.
Glamočić: Za poljoprivrednike će cena goria biti najviše 184 dinara, biće povećan povrat akciza
22.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da čak i ako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalno biti 184 dinara, i dodao da će povraćaj akciza biti povećan sa 50 na 57,64 dinara.
Predsednica nemačke AfD: Prijem u EU sada nije u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope
22.03.2026.•
25
Predsednica stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel ocenila je da "prenagljen ili bezuslovan prijem u Evropsku uniju trenutno ne bi bio u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope.
AMSS: Očekuje se pojačan saobraćaj, apel na vozače da paze na motocikliste i bicikliste
22.03.2026.•
0
Na putevima u Srbiji danas se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Pošta prodaje 47 rashodovanih vozila: Ne mogu se kupiti pojedinačno, početna cena je 3,1 milion dinara
22.03.2026.•
3
Javlja licitacija na kojoj će biti ponuđeno 47 rashodovanih vozila Pošte Srbije održaće se u utorak, 31. marta u Beogradu, Ugrinovačka 210b
Da je sutra referendum za ulazak Srbije u EU - evo kako bi građani glasali
22.03.2026.•
78
U slučaju referenduma o članstvu Srbije u EU, među ispitanicima koji su se izjasnili da bi izašli na referendum (85,3 odsto uzorka), većina njih (41,6) bi glasala za članstvo Srbije.
U Srbiju se vratilo ukupno 300 medicinara: "Dolaze u velikom broju"
22.03.2026.•
41
Ministarstvo zdravlja navodi da je nastavljen povratak zdravstvenih radnika u Srbiju i da se preko Kancelarije za saradnju sa dijasporom u našu zemlju vratilo još 14 medicinskih radnika.
Ruski ministar u Beogradu: Zbog prethodne posete Ursula fon der Lajen otkazala susret sa Vučevićem
21.03.2026.•
42
"Srbija će biti uz Rusiju", poruka je zvaničnika Beograda dan nakon što su Sjedinjene Države upozorile na ulogu Rusije u destabilizaciji Zapadnog Balkana.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - šta još znate
21.03.2026.•
16
Novi 021.rs dnevni kviz stiže da vas razonodi.
MUP: Na skupu SNS oko 70.000 građana - u "Beogradskoj areni" i oko nje
21.03.2026.•
87
Predizborni miting "Za Srbiju, za našu porodicu" Srpske napredne stranke (SNS) održan je u Beogradskoj areni, a počeo je oko 16 časova muzičkim programom u kojem su nastupali uglavnom izvođači narodne muzike.
Šabić: Oduzimanje novca od donacija studentima još jedan primer nezakonitog postupanja policije
21.03.2026.•
10
Advokat Rodoljub Šabić ocenio je da slučaj u kom je policija od studenata zaplenila oko dva miliona dinara predstavlja još jedan u sve dužem spisku zabrinjavajućih primera nezakonitog postupanja policije.
Profesor Šumarskog fakulteta: Na vreme početi nabavku drvnog peleta
21.03.2026.•
2
Profesor na Šumarskom fakultetu Branko Glavonjić poručio je građanima da na vreme počnu sa nabavkom drvnog peleta tokom cele godine i da kupovinu rasporede po mesecima, kako bi se troškovi ravnomernije rasporedili.
Komentari 27
Izvidjac futog
Stohadin
O ostalim predmetima lične zaštite koju je imala svaka kuća čiji su članovi bili pripadnici CZ da i ne komentarišem.
A da mi što smo služili vojsku sve to znamo.
Ostali u kladionicu i kafić.
BoeserWolf
a posto ne verujem da ste spavali, mislim da ste samo veleizdajnici, pripadnici partije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar