Građani rade i bolesni da im ne bi bila umanjena plata: Treba li procenat umanjenja menjati?

Brojni zaposleni u Srbiji na posao dolaze i kad su bolesni, kako im zarada ne bi bila umanjena za 35 odsto.
Građani rade i bolesni da im ne bi bila umanjena plata: Treba li procenat umanjenja menjati?
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Sa ciljem da uštede novac, rizikuju svoje zdravlje, jer smatraju da nemaju drugu opciju. 
 
Doktor ekonomskih nauka iz Sindikata radnika Srbije Goran Pećanac izjavio je za Euronews Srbija da bi trebalo smanjiti procenat koji se odbija radnicima dok su na bolovanju. On navodi da mnoge evropske zemlje isplaćuju punu zaradu zaposlenima dok su na bolovanju. 
 
"Na primer, kompanije u Luksemburgu su dužne da radnicima isplaćuju punu zaradu 77 dana. U Finskoj radnici mogu da zatraže naknadu za bolovanje devet radnih dana nakon početka njihove bolesti. Poslodavac isplaćuje plate zaposlenima tokom ovog perioda čekanja, a mnogi isplaćuju punu platu mesec ili dva", istakao je on. 
Dodao je da se u Švedskoj isplaćuje 80 odsto plate zaposlenima koji su na bolovanju i da zarada može da bude veća ukoliko je tako navedeno u kolektivnom ugovoru. Prema rečima sagovornika, visina naknade tokom bolovanja u Estoniji iznosi 70 odsto zarade.
 
Istakao je da se zaposleni u Srbiji nalaze u izuzetno teškom položaju i kad nisu na bolovanju. 
 
"Kad otvore bolovanje, njihov već težak položaj postaje još teži", rekao je Pećanac.
Napomenuo je da je veliki problem za zaposlene što su prinuđeni da rade kad su bolesni. Objasnio je da to pogoršava njihovo zdravstveno stanje i da negativno utiče na njihov privatni život. 
 
"Zaposleni bi bili profesionalniji i mnogo bi bolje obavljali poslove kada bi im se u slučaju bolesti manje umanjivala zarada. Prema našim saznanjima, u Srbiji postoji manji broj kompanija koje svojim zaposlenima isplaćuju punu zaradu uglavnom za kraća bolovanja. Iskustva su izuzetno pozitivna i zaposleni su zadovoljni tim pozitivnim gestom poslodavca", zaključio je Pećanac.
 
Iz Unije poslodavaca Srbije su za Euronews Srbija objasnili da je sistem naknade zarade tokom bolovanja jasno definisan zakonodavnim okvirom i da kao takav predstavlja rezultat šireg socijalnog dogovora između države, poslodavaca i sindikata.
"Međutim, treba istaći da je ovo minimum, koji se naknadno kroz kolektivne ugovore može povećati. Sa aspekta poslodavaca, važno je da se pronađe održiva ravnoteža između zaštite prava zaposlenih i finansijske izvodljivosti za kompanije, posebno male i srednje firme koje čine većinu privrede u Srbiji", naveli su. 
 
Napomenuli su da bi svako potencijalno smanjenje odbitaka moralo biti deo šireg dijaloga, uz analizu troškova i uticaja na celokupno poslovno okruženje.
 
"Poslodavcima je u interesu da svojim zaposlenima obezbede najbolje moguće uslove i da ih zadrže, ali trenutna situacija na globalnom nivou je puna neizvesnosti, višestruke su krize sa kojima se suočava naša privreda, i smatramo da je prilično izazovan momenat za pregovore o ovoj temi. Što svakako ne znači da ne bi u budućnosti, pod uslovom da privreda ponovo postane održiva, o njoj moglo ozbiljnije da se debatuje i da se postignu rešenja na dobrobit svih strana", kazali su. 
 
Istakli su da apsolutno razumeju da je period bolovanja izazovan za zaposlene, kako fizički i emocionalno, tako i finansijski. Prema njihovim rečima, poslodavci već preuzimaju određene troškove bolovanja, posebno u prvih 30 dana kada isplaćuju 65 odsto naknade na teret kompanije.
 
"Često se dešava da odsustvo zaposlenog iziskuje radno angažovanje drugog lica, što predstavlja dodatni trošak. Tek, za svako dodatno povećanje ovog procenta, neophodna je šira sistemska podrška, kako se teret ne bi isključivo preneo na privredu, što bi moglo negativno uticati na investicije, rast plata i održivost radnih mesta", objasnili su.
 
Naveli da bi da osećaj sigurnosti u slučaju bolesti mogao da doprinese boljoj povezanosti sa kompanijom.
 
"To mora biti deo šireg sistema benefita i odnosa poverenja, koji se gradi kroz kontinuiranu brigu i komunikaciju, ne samo kroz visinu naknade tokom bolovanja", zaključili su za Euronews Srbija u Uniji poslodavaca Srbije.
 
Kada zaposleni dobijaju punu zaradu dok su na bolovanju?
 
U Srbiji zaposleni u četiri slučaja imaju pravo na punu zaradu dok se nalaze na bolovanju:
 
- u slučaju profesionalne bolesti i povrede na radu,
- u slučaju bolesti ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće,
- u slučaju dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva,
- u slučaju nege bolesnog, povređenog člana uže porodice do navršenih 18 godina života, tačnije u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja deteta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Mila

    09.11.2025 12:13
    teški bolesnici rade
    Jer su i navikli da rade dokle god mogu. Smanjuje se plata baš puno a troškovi lečenja su mnogo veći. Nepravedno ali ko te pita? Nikad do sada na bolovanju nisam bila skoro 30 godina staža. Radićemo dok ne crknemo mi koji nemamo nikoga.
  • Слободан

    15.10.2025 08:52
    ?
    У случају респираторних инфекција и слично која се преносе капљично, када запослени дође болестан на посао угрожава не само своје здравље већ и здравље осталих запослених. Е сада замислите болесно особље у здравственим установама чији је посао да брину о болесним пацијентима чији је имунитет ослабљен и они дођу са неком вирусном инфекцијом. Овде имамо веома озбиљан проблем угрожавања људског здравља зарад неког новца коју болесни радници не желе да се одрекну. Занима ме у суштини чији је ово проблем?
  • Branka

    15.10.2025 01:58
    Privatnici
    Privatnici ne poštuju ništa strašno čim završiš bolovanje većina ti da otkaz uplati da ne pričam subotu radim a nisam prijavljena ja se vodim od ponedeljka do petka i onda ko je ovde lud ne može država da kontroliše ali pazari su privatnicima ogromni po 200 300.000 dnevni a oni ne kucaju ništa e to je strašno

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija