Podvodna istraživanja u Baltičkom moru otkrila su iznenađujući fenomen - rakovi, crvi, ribe i druge morske životinje nastanili su se na eksplozivnim sredstvima iz Drugog svetskog rata.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Do sada se verovalo da su ostaci municije previše otrovni za život.
Istraživački tim predvođen Andrejem Vedeninom iz nemačkog instituta "Senckenberg" koristio je podvodno vozilo u zalivu Libek, gde na dnu mora i dalje leže bojeve glave bombi V-1.
Umesto puste i kontaminirane zone, naučnici su otkrili mreže morskih anemona, zvezda i drugih organizama koji su se pričvrstili za metalne ostatke.
"Mislili smo da ćemo naići na drastično smanjen broj životinja, ali ispostavilo se suprotno - na bojevim glavama život buja u većem broju nego na okolnom morskom dnu", rekao je Vedenin.
Prema njihovim podacima, na metalnim površinama zabeleženo je čak 43.000 organizama po kvadratnom metru, dok je na mekom sedimentu broj bio pet puta manji - svega 8.200. Objašnjenje leži u činjenici da Baltičkom moru nedostaju prirodne tvrde površine, jer su kamenje i gromade uklonjeni još u 19. i 20. veku zbog građevinskih radova. Bojeve glave tako sada služe kao retke veštačke stene na koje se životinje mogu pričvrstiti.
Poseban paradoks je što prisustvo otrovnih supstanci poput TNT-a i RDX-a nije uništilo život - naprotiv, organizmi su uspeli da se prilagode i razviju, iako su koncentracije toksina u vodi varirale od 30 nanograma do 2,7 miligrama po litru.
"Epifaunalna zajednica na odbačenoj municiji u oblasti istraživanja pokazuje visoku gustinu, a metalne strukture pružaju idealno stanište", navode istraživači u radu.
Ovo otkriće podseća na slične nalaze u SAD-u, gde je "Flota brodova duhova" - 147 olupina brodova iz Prvog svetskog rata potopljenih u zalivu Melovs u Merilendu - postala bogato stanište za ribe, rakove i morske ptice poput orlova ribara. Snimci iz vazduha pokazali su kako su potopljeni brodovi stvorili neplanirani, ali izuzetno živ ekosistem.
"To je snažan dokaz otpornosti i prilagodljivosti života", komentarisao je biolog za očuvanje prirode Dejvid Džonston sa Univerziteta Djuk, koji je proučavao ove olupine.
Obe studije, koje ukazuju da priroda uspeva da kolonizuje i najtoksičnije i najneočekivanije ljudske ostatke, objavljene su u časopisu "Communications Earth & Environment".
Pojma nemate zbog cega. Rdja koja se stvara daje im dodatne minerale i oksidacija takodje sa morskom vodom, muljem itd. Nema veze barut ili hemija unutra.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Susret voda (Encontro das Águas) prirodni je fenomen u blizini brazilskog grada Manausa, gde se susreću dve velike reke: tamni Rio Negro i svetli, peščano-žuti Amazon, koji se uzvodno u Brazilu naziva Solimões.
Postoji mogućnost da se ispod piramida u Gizi nalazi još jedna sfinga, na šta ukazuju satelitski radarski snimci, koji otkrivaju ogromnu strukturu ispod peska, rekao je italijanski istraživač Filip Biondi.
Živa je oduvek fascinirala ljude - alhemičari su verovali da se može pretvoriti u zlato ako se kombinuje s drugim metalima, dok se sve do početka 20. veka koristila kao lek protiv sifilisa.
Sa bine koncertne dvorane u Amsterdamu violinistkinja Hjunđin Čo i violončelistkinja Efstratija Halulakou posmatraju red za redom mladih lica osvetljenih sjajem ekrana laptopova.
Strastveni navijač fudbalske reprezentacije Engleske, Endi Miln, nada se da će prodati kuću kako bi finansirao svoje putovanje na Svetsko prvenstvo, koje se od 11. juna do 19. jula održava u SAD-u, Kanadi i Meksiku.
Predsednik SAD Donald Tramp je tokom današnjeg sastanka svog kabineta podižući crno-zlatnu hemijsku olovku napravljenu po narudžbi ispričao dugačku priču o tome kako je ona postala deo inventara Bele kuće.
U crkvi u holandskom gradu Mastrihtu pronađen je skelet za koji se pretpostavlja da bi mogao da pripada francuskom musketaru Šarlu de Batsu de Kastelmor d'Artanjanu, čiji su posmrtni ostaci vekovima bili nepoznati.
Potonula nuklearna podmornica iz vremena Hladnog rata ispušta radioaktivni materijal u duboke, mračne vode na dnu Norveškog mora, pokazalo je istraživanje.
Lovci na meteorite tragaju u državi Ohajo, SAD, nadajući se da će naći fragmente svemirske stene teške oko sedam tona koja je udarila u Zemlju ove nedelje.
Selektor fudbalske reprezentacije Senegala Pape Tijav premestio je trofej pobednika Afričkog kupa nacija u vojnu bazu usred spora sa Marokom oko šampionske titule.
Skoro dve trećine stanovnika Beča retko ili nikada ne koristi automobil, pokazala je poslednja analiza mobilnosti, koju je objavila Austrijska organizacija za održivu mobilnost (VCO).
Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, deveti put zaredom, saopštio je Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu u Oksfordu.
Ministarstvo saobraćaja Malte pripremilo je jedinstven program kojim se mladi motivišu da umesto polaganja vozačkog ispita i vožnje automobila razmisle o alternativama i usput zarade.
Komentari 2
Perkovic Ivan
Кале
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar