"Država nema sistem da spreči one koji izazivaju požare paleći strnjiku na njivama"

Uprkos stalnim upozorenjima, zemljoradnici i početkom ovog proleća pale ostatke žitarica i rastinje na svojim njivama.
"Država nema sistem da spreči one koji izazivaju požare paleći strnjiku na njivama"
Foto: Pixabay
Oni tako, u želji da očiste svoje njive, prave probleme okolini i zajednici. Namerno izazvani požari predstavljaju veliku opasnost, jer je moguće širenje na obližnje useve, šume ili čak naselja. Takođe, dim smeta vozačima, jer smanjuje preglednost, te su moguće saobraćajne nezgode. 
 
Nakon završetka sezone, na poljima ostaju kratki ostaci pokošenih kultura koje mašina nije mogla da pokupi. Da bi seljaci lakše uzorali i pripremili zemlju za novu sezonu, oni uklanjaju ove ostatke. Većina to radi najisplativijim i najbržim putem – vatrom.
 
"Palim zarad lakšeg obrađivanja i lakšeg oranja. Da se ne nakuplja masa, lišće, stabljika, pred daske od plugova i da se lakše zaore njiva", kaže za 021 jedan zemljoradnik iz Futoga.
 
Novosađani sa kojima smo razgovarali uglavnom ne podržavaju taj način pripreme zemljišta, ali ima i onih koji brane ratare jer misle da ne mogu da zaoru ako ne upale rastinje.
 
Zanimljivo je to što stručnjaci godinama upozoravaju kako spaljivanje uništava kvalitet zemlje. To znači da poljoprivrednici, želeči da olakšaju svoje ionako teške poslove, štete i sebi, jer će postepeno dobijati manje proizvoda zbog smanjene plodnosti svojih polja. 
 
"Spaljivanje žetvenih ostataka utiče na gubitak organske materije, iz više razloga. Uništavaju se mikroorganizmi, spaljuju se žetveni ostaci, koji su izvor za formiranje organske materije i povećava se temperatura zemljišta", navodi za 021 profesor na Poljoprivrednom fakultetu Srđan Šeremešić.
 
Država nema pravi sistem da spreči nesavesne građane koji izazivaju požare paleći travu i nisko rastinje, ocenjuje inženjer zaštite od požara Ljubica Krnjaić. Kako je rekla za 021.rs, mi kao društvo "nemamo pravi odgovor na taj bezobrazluk"
 
"Nesmotreno pale, ne razmišljaju. Neko pali iz drskosti, iz bezobrazluka, a neko ima svoj ekonomski plan u tome. Moramo promeniti odnos prema neodgovornim i bahatim ljudima, ma ko oni bili, a kao društvo nikakve pouke nismo izvukli. Mi o ovome pričamo sada, a za tri dana biće kao da se to nije dešavalo. To govori o našoj nedovoljnoj zrelosti", kaže Krnjaić.  
 
Prema njenim rečima, kod nas uopšte ne funkcioniše sistem da neko ko je učinio nešto štetno snosi i posledice. 
 
"U ovoj državi mora profunkcionisati sankcionisanje onih koji su izazvali štetne posledice. Pod tim podrazumevam i materijalnu štetu, ljudske žrtve, štetu nanetu prirodi, ali i stres koji neko zbog tog požara doživi", navodi Ljubica Krnjaić.
  
Ističe da se broj požara povećava. U bivšoj Jugoslaviji godišnje je bilo 10 hiljada požara, a danas se u Srbiji dogodi skoro 40 hiljada za godinu dana.
 
"Iako se rizici nisu povećali, a teritorija se smanjila. Pravi uzrok tome vidim prvo u nedovoljnoj svesti građana. Drugo, vidim jedan bezobrazluk ljudi. I običnih građana, ali i onih na određenim poslovima i funkcijama. Kako neko kaže u komentaru na Fejsbuku, 'pa ne mogu da budu svesni toga jer kupljene diplome nisu kupljeno znanje", smatra naša sagovornica. 
 
Dodaje da se o tome mora razmišljati i ljudi moraju biti svesni posledica onoga što rade.
 
"Moramo odgajati decu, odgajati ljude da budu svesni posledica svojih postupaka. I mogućih posledica, jer ne rade to svi namerno, nekom ni ne padne na pamet šta se može desiti. Ali moraju postojati službe koje su toga jako svesne. One koje će pronaći ko je to uradio i one koje će ga sankcionisati. Da je neko platio kaznu jesenas, ne bi nam se sada ovo događalo u tolikoj meri", zaključuje Ljubica Krnjaić.
 
Zakon o zaštiti od požara zabranjuje spaljivanje ostataka strnjih useva. Za fizička lica kazna iznosi samo 10.000 dinara, dok su cifre za pravna lica i preduzetnike mnogo veće. Ukoliko vatra napravi veću štetu, krivac snosi krivičnu odgovornost. Čini se da su poljoprivrednici spremni da rizikuju jer i ovih dana vatra širi vojvođanskim poljima.
  • Mršavi

    17.03.2019 06:00
    Grafiti
    Isto je i sa problemom pisanja grafita po zgradama i svuda naokolo...
    Izgleda odvratno jer država nema sistem kako da to spreči!
    Pa pitajte kanađane, mađare, šveđane... ine... kako su to oni sprečili?!!
    Čuj, država nema sistem! Pa naravno da ga nema, jer ne zna! Ne zna država kako treba rešavati probleme, jer državu vode nekompetentni, potplaćeni i korumpirani, neškolovani kreteni!
    Eto zato država nema sistem!
  • nk

    16.03.2019 23:36
    Jesenas je goreo asvalt...
    ...na autoputu od zapaljenih njiva, na potezu Ruma-granica HR, a od dima je bilo tesko voziti.

    Opsta opasnost. A nikakve kazne!!!
  • ideja

    16.03.2019 19:03
    spalis strnjiku i svo seme korova koje se posejalo vetrom crkne.a to sto si unistio mikroorganizme ispravis tako sto sam napravis mikrobiolosko djubrivo od koprive ili neke druge trave i poprskas po spaljenoj njivi. ovo me je naucio PRADEDA. eto ljudi ko hoce probajte.imam extra prinose svake godine.pozdrav i srecno. PS : drugacije ne mogu.imam star traktor koji ne moze da zaore kako treba.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.