Sinagoga koja je postala koncertna dvorana

Novosadska Sinagoga danas služi uglavnom kao koncertna dvorana, a nekada su se oko nje okupljale hiljade članova jevrejske zajednice koja je u Novom Sadu prisutna od nastanka grada.
Sinagoga koja je postala koncertna dvorana
Foto: 021.rs

Mada su nekada činili primetan broj stanovnika, holokaust u Drugom svetskom ratu i potom iseljavanje u Izrael značajno su umanjili broj pripadnika jevrejske zajednice u gradu, toliko da jedini verski objekat, Sinagoga u Jevrejskoj ulici, već decenijama prvenstveno služi kao koncertna dvorana.

Ovaj velelepni objekat sa okolnim zgradama, od kojih je u jednoj Baletska škola, dok je druga stambena zgrada, poslednji je trag nekadašnjeg "jevrejskog geta". Hroničar Zoran Knežev kaže za 021.rs da su se, kada je Novi Sad dobio status slobodnog kraljevskog grada 1748. godine, svi Jevreji morali preseliti u posebnu četvrt koja se zaključavala i nalazila se otprilike na mestu gde su danas Jevrejska ulica i okolina SNP-a, odnosno deo Jevrejske ulice koji je srušen.  

- Jevreji su morali po tadašnjem Statutu grada da budu izmešteni iz centra i da imaju svoju četvrt. Tada je nastala nekadašnja Osječka, a danas Jevrejska ulica. Deo od sadašnje Gradske kuće do današnje Sinagoge su u to vreme nastanjivali Jevreji - priča Knežev.

U to vreme jevrejski kvart bio je zaključavan i bila je postavljena kapija. Knežev priča i da sadašnja Sinagoga nije i prva i da ih je bilo pet u istoriji Novog Sada.

- Neke istorijske zabeleške su da je oko 1717. godine, dakle pre nego što je Novi Sad postao grad, Sinagoga bila na prostoru Gospodske ulice, koja se delimično poklapa sa sadašnjom ulicom Kralja Aleksandra, otprilike od Hotela Vojvodine ka Pošti - navodi Knežev.

On objašnjava da je druga Sinagoga bila u jednoj od kuća u nekadašnjoj maloj Jevrejskoj ulici, gde je sada Pozorišni trg, što je bio deo jevrejskog kvarta, dok su treća i četvrta (1826) bile sazidane na mestu gde je i sadašnja, peta po redu.

Sinagoga je građena od 1906. do 1909. godine i projektovao ju je mađarski arhitekta Lipot Baumhorn, a podseća na segedinsku koja je znatno veća. Pošto je jevrejska zajednica mala, a Sinagoga nije više prvenstveno verski objekat, baš njeno pretvaranje u koncertnu dvoranu dalo joj je drugi život.

Realizaciju ovog teksta podržao je TONS.

  • Amarcord

    25.12.2020 17:13
    @Zizu
    Mnoge sinagoge i u Vojvodini su porušene u Drugom svetskom ratu.
    Nekolicina preostalih su se vremenom urušile.
    Ima li opstalih zdanja?
    U tem Somboru zgrada sinagoge je služila kao školska zgrada, a posle kao upravna zgrada komunalnog.
    Sinagoga u Senti je imala funkciju sportske sale.
    Subotička je osamdesetih poslužila i za pozorišnu trupu, Srećom, nađena su sredstva i ovaj arhitekturni biser je sačuvan. Pored bogosluženja, i tu se organizuju koncerti. Neki od koncerata pripadaju jevrejskoj kulturi, kao i u novosadskoj sinagogi, npr. koncerti hora Hašira. A sinagoga nije puki verski objekat, služi i za stvaranje zajedništva.





  • Milos

    25.12.2020 17:07
    Lepi trenutci
    Ovakav tekst moze pomalo da uzbuni narod i podstakne lose komentare. Spletom okolnosti, holokaustom i iseljavanjima, kako je receno, jevrejski zivalj se znatno smanjio. Drugo, kao i u svim verama i kod njih postoji znacajan deo ateista. Sve to dovodi do toga da danas za takvu velelepnu gradjevinu nema dovoljan broj verujucih jevreja. Ona bi se od nekoriscenja prosto gusila, ne bi imala zivot, a treba je i odrzavati. Ovako, tu se organizuju kulturni koncerti, ne kiceraj i narod dolazi sa postovanjem i u dobroj veri u sinagogu. Lepi momenti i uspomene vezu narod za sinagogu i mislim da je to veliki kvalitet i da je na taj nacin kao svoju i dragu prihvataju svi stanovnici.
  • Radovan

    25.12.2020 16:45
    ...
    Velika sramota.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče

Kako su Novosađani naučili NATO "red vožnje"

Imao sam 11 godina. Tog dana se išlo prepodne u školu, popodne smo uobičajeno išli napolje da se igramo ubeđujući one koje su roditelji sprečili, da neće biti nikakvog bombardovanja...

Student nije zapalio žito

Na fasadi kasarne u Ulici vojvode Bojovića jedna spomen ploča čuva priču o studentima koji su zapalili pšenicu. I to su platili životom.

Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama

Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.

Iz centra na "brdo"

Na "brdo" - kako smo u šali zvali zdanje Televizije Novi Sad smeštenu na Mišeluku na obroncima Fruške, došao sam iz centra grada.

Tri prsta iz Novog Sada

Na različite načine Srbi i građani ove zemlje demonstriraju patriotizam i poštovanje prema nacionalnim simbolima.