Možda niste svesni - ali sigurno znate kakvog su ukusa mlevene bube
Jarko crvene lizalice, bombone, sladoledi pa i peciva sa prelivima često sadrže pigment "karmin", uobičajeni sastojak hrane, ali i kozmetičkih proizvoda.
Foto: Pixabay
Za razliku od drugih prirodnih boja za hranu, kao što je anato (koji potiče od semena ahiote drveta), karmin se pravi od zgnječenih insekata - oni se osuše, melju i koriste za pravljenje boje.
S druge strane, ova crvena boja nije napravljena od potencijalno opasnih sastojaka poput uglja ili nafte (kao "red daj" 40), pa se postavlja pitanje - da li se može smatrati zdravijom opcijom?
Karmin ima moguće neželjene efekte, i na kraju krajeva, napravljen je od insekata, tako da bi za neke osobe možda bilo najbolje da ga izbegavaju.
Karmin se kao boja nalazi u nekim prehrambenim proizvodima. Naziva se i ekstrakt kohinela, i potiče od vrste insekata dactilopius coccus costa.
Bube se uglavnom sakupljaju u Peruu i na Kanarskim ostrvima, gde insekti žive na kaktusima opuncija. Upotreba karmina datira iz 15. veka kada su Asteci koristili ove insekte za bojenje tkanina.
Možda se sada pitate da li je zaista potrebno ubiti hiljade i hiljade insekata samo da bi naša hrana izgledala crvenije i privlačnije.
Crvena boja se koristi u nizu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, među kojima su sladoled, razne grickalice, sokovi, burgeri, kobasice, jogurti, sjajevi za usne i ruževi, šamponi, losioni, senke za oči...
Kako se zapravo pravi karmin pigment?
Karmin se pravi gnječenjem ženke insekta, koji se skupljaju, suše na suncu i melju.
Zatim se stavljaju u kiseli rastvor koji proizvodi karminsku kiselinu. Ovo stvara veoma jarko crvenu boju koja se može promeniti upotrebom boraksa ili drugih rastvora.
Pigment koji nastaje je ekstrakt karmina, a koristi se kao crvena "prirodna boja" u nizu namirnica i proizvoda za telo.
Postoje izveštaji da je za proizvodnju samo pola kilograma boje potrebno oko 70.000 insekata.
Istraživanja pokazuju da karmin pigment može izazvati alergijske reakcije direktnim kontaktom, udisanjem i varenjem. Bilo je izveštaja o profesionalnoj astmi zbog izloženosti karminu u fabrikama.
Studija iz 2001. pokazuje da karmin boja za hranu zadržava proteinski materijal iz zdrobljenih buba. Ovi proteini su odgovorni za alergiju na karmin koja se može javiti kod nekih ljudi.
Neki simptomi alergije uključuju oticanje lica, osip, crvenilo i pištanje u grudima.
Studija objavljena u časopisu "Annals of Allergy, Asthma and Immunology" otkrila je da karmin može izazvati anafilaktički šok čak i u dozama od jednog miligrama, iako je prihvatljiv dnevni unos bio do pet miligrama po kilogramu telesne težine.
Osim rizika od alergijske reakcije, karmin se smatra bezbednim, jer je prirodna supstanca i nije povezan ni sa kakvim specifičnim zdravstvenim rizicima. Dakle, daleko je bezbednija od na primer boje kao što je "red 40" koja dolazi od naftnih destilata i katrana uglja - i povezana je sa zdravstvenim problemima poput raka, prenosi portal draxe.com.
Za ljude koji prate vegansku ili vegetarijansku ishranu, konzumiranje hrane sa karminom ili korišćenje kozmetičkih proizvoda koji sadrže crvenu boju za hranu napravljenu na ovaj način - ne bi bilo prikladno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
2
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
0
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
1
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Karađorđeva šnicla slavi skoro 70 godina: Od beogradskog lokala do simbola kuhinje
11.07.2026.•
4
Pre skoro 70 godina u jednom beogradskom lokalu nastalo je jelo koje je ubrzo postalo simbol jugoslovenske kuhinje.
Ovo su razlozi zašto je bolje i bezbednije kupiti celu lubenicu nego već isečenu
08.07.2026.•
1
Već isečena lubenica koja se prodaje u marketima i na pijacama može predstavljati veći rizik od bakterijske kontaminacije nego cela lubenica.
Inspekcija izrekla tri zabrane proizvodnje i zabranu prodaje 30 kg sladoleda
06.07.2026.•
2
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je poljoprivredna inspekcija tokom juna sprovela 62 inspekcijska nadzora firmi koji se bave proizvodnjom poslastičarskih proizvoda i sladoleda.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar