Vaspitačica jednog vrtića: Šta bi se desilo da roditelje prijavimo socijalnim radnicima?

U medijima se nedavno pojavila vest da je šestogodišnji dečak S.J. pretrpeo nasilje od strane vaspitača u vrtiću "Oblačak" na Zvezdari u Beogradu. Ipak, ova vest pogodila je vaspitačicu iz Beograda A.S, koja je odlučila da se putem društvene mreže Fejsbuk obrati javnosti i na neki način stane u odbranu svoje profesije, budući da ovo nije prvi put da roditelji optužuju vaspitače.

Prenosimo vam njeno pismo u celosti:

"Vaspitačica šamarala dete! Današnji naslov u novinama. Ovo će, verovatno, biti moj najduži status, ali bi mi mnogo značilo da ga pročitate.

Odavno sam prerasla onaj momentat da bez ikakve ranije provere iz petnih žila branim struku. Ne. Kao i u svakom poslu i nas ima svakakvih. Kao pripravnik menjala sam često i vrtiće i grupe, čak i opštine. Radila sam sa svakakvim vaspitačima. I nikad, i slovom nikad nisam videla da neko fizički kažnjava dete, čak ni ništa slično nisam videla.

E sad ima jedna ( zapravo više) neverovatna stvar. Kad se nešto desi na relaciji vaspitač dete, moje kolege se razapinju i pale na lomači, a ispod tih tekstova tek sledi horor u vidu komentara. Šta je bilo sa onom nesrećnom ženom što je optužena za pedofiliju? Ne znate? Na kraju se ispostavilo da je dete izmislilo, št , složićete se nije nikakvo čudo s obzirom na bujnu maštu u tom periodu života, a sa druge strane crnu hroniku, farme, parove i sl. čime se mi odrasli gađamo pred njima... Da li je porodica, ustanova, vrtić izašao da se izvini uz istu pompu uz koju je jadnu ženu čerečio? Ne. Jer to nije senzacionalizam! To što su je obeležili za ceo život....nikom ništa. Pojeo vuk magarca.

Nažalost. ovo nije usamljeni slučaj. Ima ih koliko hoćete.

Da li znate šta bi se dogodilo kad bi mi, vaspitači, počeli da zovemo centre za socijalni rad (i kada bi oni imali vremena time da se bave) pa da prijavimo svaku mamu koja do 6 sati bleji na Adi a dete joj u Julu i Avgustu nema nijedan izostanak, a ona nezaposlena. Pa da prijavimo kad nam dete dolazi u istim gaćicama 7 dana na +40° , pa da prijavimo kad zaborave da dođu po dete. Pa da podnesemo lične tužbe kad dovedu dete sa prelomom iz parkića, optuže vaspitača i traže odštetu. Da. Da. Verovali ili ne.

Pa da prijavimo kad ne odvode svoje dete kod logopeda koje sa pet godina ne zna da kaže polovinu azbuke, kad ih ne vode kod lekara i dovode mrtve bolesne u vrtić, a one sede kod kuće.... Da li znate da zlostavljanje i zanemarivanje spada u istu kategoriju?

A da zanemarivanje može biti higijensko, zdravstveno, emocionalno... Ovo možda nije neki argument...ali... Da biste radili posao vaspitača, morate imati najmanje višu školu ( strukovnu, fakultet ili master), morate proći test: inteligencije, ličnosti i opšte kulture.

Takođe pre prijema u stalni radni odnos, direktor od vašeg rukovodioca traži mišljenje o vama. S druge strane, da biste bili roditelj potrebno je da ispunjavate "samo" biološke uslove. A opet je reč roditelja sedam puta jača od reči vaspitača. Za šta smo i mi vaspitači u ogromnoj meri krivi... Eto. Ovo je jedan promil onog što bih na ovu temu imala da kažem.... I rado bih se, argumentovano obračunala sa svakim ko u ovom postu ima nešto da mi zameri....izvolite.
"

  • Frau Gabriela

    20.07.2016 22:35
    Jula
    Frajlice, Vi ste kanda pobrkali lončiće.
    Nisu prioritet mame ni one zaposlene, ni one nezaposlene, a ni vaspitačice.
    Prioritet su deca.
    Sva UPISANA DECA imaju pravo da pohadjaju vrtić u radno vreme vrtića koje je od 6-18 časova radnim danima. Vrtić je predškolska ustanova, a ne škola i vrtić NEMA ŠKOLSKI RASPUST.
    Ne može vaspitačica vršiti diskriminaciju dece i odredjivati koje dete će koliko vremena provoditi u vrtiću po kriterijumu -kako mi se svidja mama.
    Svako zlostavljanje deteta-treba obavezno prijaviti bez obzira ko ga vrši-roditelji,komšije,vaspitačice.
    Da se svašta na ovu temu priča-priča se. Ista priča unazad dvadesetak godina.Vaspitačice bi što manje da se umore,a i mame bi isto ....
  • Jula

    20.07.2016 15:17
    Kad neko odabere da se predstavi kao frau Gabrijela, ne treba ni očekivati da će nešto pametno da kaže. Draga besposlena tračaro što voli da viri u tuđ tanjir (kako ste se sami nadimkom predstavili), mislite li da je normalno da besposlene mame koje radije idu na Štrand nego da se bave sopstvenom decom uzimaju mesto u vrtiću zaposlenim mamama? Da ima mesta za sve, ni po' jada, ali pošto nema, neki prioriteti se moraju znati. U drugi problem, što ljudi prave decu kojoj posle ne žele da posvete pažnju već očekuju od institucija da ih vaspitaju i obrazuju, da ne ulazimo.
  • Mima

    20.07.2016 13:20
    E zbog svega navedenog muž i ja smo odlučili da osnujemo porodicu u jednom mestu u blizini Novog Sada, gde imamo baku i deku za čuvanje dece, gde ima vrtić u kojem nema gužve, gde ne plaćam 100 stavki na računu za informatiku, gde ima mesta za parking.... Sto puta sam rekla da neću da budem deo ovog cirkusa - da tražim vezu za vrtić iako sam zaposlena, da gledam kako mesto dobijaju deca čije mame celo pre podne idu po manikirima, kafićima, da moram pokupiti dete oko 14h kad to radi i većina a radim do 16h - pitam se kako? Kad konkurišete za vrtić ima deset stavki da označite kakav je status deteta - da li je ometeno, da li je iz "socijalno nestimulatine sredine", da li imate preporuku centra za socijalni rad, tek na 11. mestu se nalazi polje da označite da oba detetova roditelja rade. Pa to bi valjda trebalo da bude na prvom mestu! U nekim vrtićima na periferiji grada dosta dece iz "nestimulativnih sredina" je dobilo mesto, pretpostavljam da njihove majke ne rade niti su radile, nego rađaju svake godine po jedno dete, ali zato deca zaposlenih roditelja ne mogu dobiti mesto. Vaspitačice bi možda kvalitetnije radile sa decom da ih u grupi ima manje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

U Srbiji sve manje brakova i sve više razvoda

Načelnica Odeljenja za demografiju Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Gordana Bjelobrk rekla je da je tokom 2022. godine u Srbiji sklopljen 32.821 brak, što je 2.987 brakova manje nego 2011.