Studija: Broj dece može uticati na dužinu životnog veka

Rađanje više od prosečnog broja dece ili nemanje dece uopšte povezano je sa kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem u nedavnoj studiji koju je predvodio tim sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.
Studija: Broj dece može uticati na dužinu životnog veka
Foto: Pixabay
Istraživači naglašavaju da nalaze ne treba shvatiti kao zdravstveni savet za pojedince. Umesto toga, radi se o povezanosti na nivou populacije koja se uklapa u novije teorije iz evolucione biologije.
 
Teorija "potrošnog tela", na primer, predlaže da su naši životi ravnoteža između reprodukcije i preživljavanja - ako se više resursa koristi za prvo, manje ostaje za drugo.
"Iz perspektive evolucione biologije, organizmi imaju ograničene resurse kao što su vreme i energija. Kada se velika količina energije uloži u reprodukciju, ona se oduzima od održavanja tela i mehanizama popravke, što može smanjiti životni vek", kaže biolog Mikaela Hukkanen sa Univerziteta u Helsinkiju.
 
Dok su prethodne studije pronašle da je imati više dece povezano sa manjim bogatstvom kasnije u životu, većina ranijih istraživanja uključivala je samo jednu ili dve promenljive posmatrane odvojeno - kao što su starost u kojoj je žena rodila prvo dete ili koliko je dece imala ukupno, piše ScienceAlert.
Istraživači iza ove nove studije konstruisali su sveobuhvatniju sliku istorije rađanja i mortaliteta, analizirajući podatke o 14.836 žena koje su sve bile bliznakinje (kako bi se pomoglo u smanjenju uticaja genetskih faktora). Podskup od 1.054 učesnice takođe je procenjen za markere biološkog starenja.
 
Ove učesnice su razvrstane u sedam grupa, na osnovu broja žive dece koju su rodile i vremena kada su rodile.
 
Statistički, pojedinci koji nisu rađali decu ili koji su bili u najvišoj grupi sa prosekom od 6,8 dece prošli su lošije u pogledu biološkog starenja i rizika od smrtnosti.
 
Žene koje su imale decu rano u životu takođe su pokazale znake bržeg biološkog starenja i kraćeg života, ali je ta razlika uglavnom nestala nakon kontrolisanja drugih faktora, poput konzumacije alkohola i indeksa telesne mase (BMI). Međutim, rezultati za žene bez dece i žene sa velikim brojem dece ostali su i nakon uzimanja drugih faktora u obzir.
 
Najniži markeri biološkog starenja i rizika od smrtnosti pojavili su se u grupi koju je odlikovao prosečan broj dece - oko dva do tri - i među onima koje su imale trudnoće otprilike između 24. i 38. godine.
 
Teorija potrošnog tela ne objašnjava zašto je nemanje dece povezano sa lošijim ishodima. Istraživači sugerišu da promenljive koje ovde nisu merene - poput već postojećih medicinskih stanja - mogu uticati i na rađanje dece i na zdravlje kasnije u životu.
 
"Osoba koja je biološki starija od svoje kalendarske starosti ima veći rizik od smrti. Naši rezultati pokazuju da izbori u životnoj istoriji ostavljaju trajni biološki trag koji se može meriti mnogo pre starosti. U nekim našim analizama, imati dete u mladim godinama takođe je bilo povezano sa biološkim starenjem. I to se može odnositi na evolucijsku teoriju, jer prirodna selekcija može favorizovati raniju reprodukciju koja podrazumeva kraće ukupno vreme generacije, čak i ako podrazumeva zdravstvene troškove povezane sa starenjem", kaže epigenetičarka Miina Ollikainen sa Univerziteta u Helsinkiju.
Važno je imati na umu da ove statistike ne pokazuju direktan uzrok i posledicu, već samo povezanost kroz veliku grupu ljudi. Ta povezanost može se koristiti za razvijanje daljih bioloških istraživanja i za informisanje strategija javnog zdravlja.
 
Međutim, mnoštvo drugih faktora utiče i na životni vek i na biološko starenje, kako istraživači ističu. Ovu studiju takođe treba posmatrati u kontekstu drugih istraživanja koja pokazuju koristi od toga da postanete roditelj.
 
"Pojedinačna žena zato ne bi trebalo da razmatra promenu svojih planova ili želja u vezi sa decom na osnovu ovih nalaza", kaže Ollikainen.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Zašto se ljudske bebe rađaju potpuno nemoćne?

Zašto se čini da su ljudske bebe, u poređenju sa većinom drugih životinja, neverovatno nemoćne? Ždrebe može da ustane za nekoliko sati, a mladunče šimpanze može gotovo odmah čvrsto da se uhvati za dlaku svoje majke.

Šveđanka dobila trojke u 50. godini

Šveđanka Mari Gustavson je već imala četiri sina, kada je poželela da rodi još jednu bebu, i to u 50. godini, ali je na opšte iznenađenje dobila trojke.

Dugotrajan "ružičasti šum" nije dobar za san beba

Studija sa Univerziteta u Pensilvaniji pokazuje da tiši, "nežni" zvuci - poznati kao "ružičasti šum", koji se često koriste za opuštanje ili pomoć pri spavanju, zapravo mogu da pogoršaju kvalitet sna, posebno kod dece.