Studija: Da bi deca volela povrće - potrebno je navikavati ih dok su još u stomaku

Pokušaj da se deca ubede da se hrane zdravo izazov je sa kojim se suočavaju mnogi roditelji, a mala nova studija sugeriše da bi trudnoća mogla biti idealno vreme za uticanje na ukuse mališana.
Studija: Da bi deca volela povrće - potrebno je navikavati ih dok su još u stomaku
Foto: 021.rs (AI)
Pokušaj da se deca ubede da se hrane zdravo izazov je sa kojim se suočavaju mnogi roditelji, a mala nova studija sugeriše da bi trudnoća mogla biti idealno vreme za uticanje na ukuse mališana.
 
Istraživači su otkrili da su deca koja su bila izložena određenom povrću kroz ishranu svojih majki pre rođenja kasnije imala manju verovatnoću da negativno reaguju na miris tih istih namirnica sa tri godine.
 
Pored toga što produbljuje naše razumevanje koliko fetusi mogu da apsorbuju tokom trudnoće, ovde postoji potencijal da se smanji dečja odbojnost prema povrću pre nego što ga uopšte postanu svesna.
Nalazi dolaze od tima koji su predvodili istraživači sa Univerziteta Duram i Univerziteta Aston u Velikoj Britaniji i pokazuju da sklonosti i odbojnosti uspostavljene tokom gestacije mogu opstati do ranog detinjstva.
 
"Ono što vremenom vidimo jeste da su deca i dalje naklonjenija povrću kojem su bila izložena dok su bila u materici. Na osnovu toga možemo pretpostaviti da izloženost određenom ukusu u kasnoj trudnoći može dovesti do dugotrajnog pamćenja ukusa ili mirisa kod dece, potencijalno oblikujući njihove prehrambene preferencije godinama nakon rođenja", kaže psihološkinja Nađa Rajsland sa Univerziteta Duram, prenosi ScienceAlert.
 
Ista ta deca prethodno su bila izložena šargarepi i kelju kroz ishranu svojih majki. Pre rođenja, u 32. i 36. nedelji trudnoće, istraživači su pomoću ultrazvuka beležili reakcije lica fetusa nakon što su majke konzumirale kapsulu visoke koncentracije koja je sadržala prah kelja ili šargarepe.
Kako je navedeno u studiji iz 2022. godine, postojali su dokazi da su nerođene bebe reagovale na te ukuse i mirise.
 
Do trećeg trimestra (oko 28. nedelje trudnoće), ljudi su dovoljno razvijeni da mogu da osete ukus i miris aroma u amnionskoj tečnosti koja okružuje fetus, a koja preko posteljice dolazi od majke.
 
Ovde su istraživači želeli da vide da li su te reakcije i to uslovljavanje opstali do detinjstva. Sa tri godine, 12 dece bilo je izloženo mirisima i kelja i šargarepe na pamučnim štapićima, a njihove reakcije zabeležene su kao "lice koje plače" (negativno) ili "srećno lice" (pozitivno).
 
Ukupno gledano, trogodišnjaci su pokazivali manje negativnih reakcija na povrće kojem su bili izloženi u materici nego na ono drugo. Gorki kelj izazvao je više negativnih reakcija ukupno, ali je rano izlaganje izgleda smanjilo te reakcije.
 
Ova studija ima ograničenja, uključujući veoma mali uzorak i uključivanje samo jedne populacije. Mladi učesnici zapravo nisu jeli ništa niti su posebno birali šta će jesti, a između rođenja i treće godine nije sprovedeno praćenje kako bi se isključio uticaj kasnijeg izlaganja.
 
Ipak, nalazi su dovoljno značajni da opravdavaju dalje istraživanje u budućim studijama. Te studije mogle bi obuhvatiti veće grupe dece i detaljnije ih pratiti tokom vremena. Takođe bi mogle uzeti u obzir druge faktore koji utiču na prehrambene preferencije, kojih ima mnogo, kako istraživači priznaju.
 
"Važno je napomenuti da su preferencije ukusa i prehrambene navike pod uticajem složene međusobne igre genetskih, ekoloških i kulturnih faktora. Na primer, genetske razlike među pojedincima igraju važnu ulogu u tome kako se različite namirnice i mirisi doživljavaju. Zbog toga genetske predispozicije, koje izazivaju različite nivoe osetljivosti na ukuse, mogu promeniti značaj efekata prenatalne izloženosti", pišu istraživači u objavljenom radu.
Znamo da deca mogu biti probirljiva u ishrani, a usmeravanje u pravom smeru od samog početka ima potencijal da dovede do zdravije populacije u celini.
 
Nauka je pokazala da uravnotežena ishrana ima domino efekat na gotovo svaki drugi aspekt fizičkog i mentalnog zdravlja, od dugovečnosti i rizika od raka do gojaznosti i bolesti poput Alchajmerove.
 
I to je još jedan razlog, među mnogima, zbog kog trudnice treba da vode računa o tome šta jedu: prethodne studije pokazale su povezanost sa zdravljem srca i neurološkim razvojnim poremećajima.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Developmental Psychobiology".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Šta utiče na težinu porođaja

Porođaj je jedno od najintenzivnijih i najvažnijih iskustava u životu žene, ali i proces koji se razlikuje od osobe do osobe.