Studija pokazala: Mlađa braća i sestre provode više vremena pred ekranima nego starija deca
Mesto koje dete ima u porodici može biti veoma važno - ali nije reč samo o privilegijama ili pritisku roditelja.
Foto: Pexels
Novo istraživanje pokazuje da mlađa braća i sestre u proseku provode više vremena pred ekranima i manje vremena u aktivnostima koje podstiču intelektualni razvoj u odnosu na stariju decu, piše The Conversation.
Autori studije su Danuša Džajavardana sa Univerziteta Monaš, Gevin Hekli sa Univerziteta Lund i Nikol Blek, takođe sa Univerziteta Monaš.
Ranija istraživanja pokazala su da prvorođena deca u proseku postižu bolje rezultate u školi i češće dolaze do vodećih pozicija u karijeri u poređenju sa mlađom braćom i sestrama. U novoj studiji istraživači su analizirali kako redosled rođenja utiče na to kako deca provode vreme - samostalno i sa roditeljima.
Kako je sprovedeno istraživanje?
Studija se zasniva na podacima o oko 5.500 dece uzrasta od dve do 15 godina u Australiji, prikupljenim kroz Longitudinalnu studiju australijske dece, nacionalno reprezentativno istraživanje.
Deca su vodila detaljne dnevnike tokom 24 sata - od buđenja do odlaska na spavanje - beležeći koje aktivnosti obavljaju i da li su ih radila sa roditeljima ili samostalno.
Aktivnosti su podeljene u kategorije: san, škola, aktivnosti za obogaćivanje znanja, vreme pred ekranima i fizičke aktivnosti.
Pod aktivnostima za obogaćivanje znanja podrazumevaju se, na primer, čitanje, domaći zadaci, društvene igre ili učenje sviranja instrumenta.
Istraživači su upoređivali prvorođenu decu sa drugorođenom i trećerođenom decom iz porodica sa dvoje ili troje dece, istog godišta, iz sličnih krajeva i sličnog socioekonomskog statusa.
Mlađa deca više vremena pred ekranom
U poređenju sa prvorođenom decom, drugorođena i trećerođena deca provode u proseku devet, odnosno 14 minuta više dnevno pred ekranima.
Iako to na prvi pogled deluje malo, reč je o povećanju od sedam do deset odsto u odnosu na prosečno dnevno vreme pred ekranom kod prvorođenih. Na nedeljnom nivou to iznosi između jednog i sat i po dodatnog vremena pred ekranom.
Istovremeno, mlađa deca provode između 11 i 18 minuta manje dnevno u aktivnostima koje podstiču intelektualni razvoj, što predstavlja smanjenje od 11 do 20 odsto u odnosu na stariju braću i sestre.
Nisu uočene dosledne razlike kada je reč o vremenu provedenom u školi, fizičkoj aktivnosti ili snu.
Efekti su izraženiji kod dece uzrasta od 10 do 14 godina, što ukazuje da je rana adolescencija posebno osetljiv period.
Slični rezultati dobijeni su i analizom podataka iz Sjedinjenih Američkih Država.
Zašto dolazi do razlika?
Jedno od uobičajenih objašnjenja jeste da roditelji, kako porodica raste, imaju manje vremena i pažnje za svako naredno dete. Studija je pokazala da mlađa deca zaista provode manje vremena u aktivnostima obogaćivanja znanja sa roditeljima.
Međutim, oko polovine razlike odnosi se na to što mlađa deca manje vremena provode u tim aktivnostima i kada su sama.
Slično važi i za vreme pred ekranom - povećanje se uglavnom odnosi na aktivnosti koje mlađa deca obavljaju samostalno, a ne sa roditeljima ili braćom i sestrama.
Istraživanje je pokazalo i da mlađa deca imaju manje pravila u vezi sa korišćenjem ekrana, poput ograničenja vremena ili sadržaja, i ređe osećaju da roditelji očekuju da ih se pridržavaju.
Šta to znači?
Iako razlike na dnevnom nivou deluju male, one se vremenom gomilaju. Autori podsećaju na svoje istraživanje iz 2024. godine koje je pokazalo da više vremena pred ekranima i manje vremena posvećenog čitanju i učenju može dovesti do slabijeg razvoja akademskih veština tokom detinjstva.
Posebno zabrinjava porast vremena koje mlađa deca provode sama pred ekranima, jer to može povećati rizik od izlaganja neprimerenom sadržaju na internetu.
Autori zaključuju da je važno prepoznati ove razlike i prilagoditi roditeljske strategije - provoditi kvalitetno vreme sa mlađom decom, podsticati aktivnosti koje razvijaju znanje i uvesti dosledna pravila u vezi sa korišćenjem ekrana. Takođe navode da šire mere, poput ograničenja korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, mogu doprineti ujednačavanju prilika za učenje i razvoj među decom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom
Studija: Broj dece može uticati na dužinu životnog veka
08.03.2026.•
0
Rađanje više od prosečnog broja dece ili nemanje dece uopšte povezano je sa kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem u nedavnoj studiji koju je predvodio tim sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.
Bebe majki koje vežbaju pre i tokom trudnoće brže se razvijaju
08.03.2026.•
0
Nova studija iz Japana pokazuje da žene koje daju prioritet jednoj uobičajenoj aktivnosti tokom trudnoće možda svojim bebama daju razvojnu prednost.
Koliko majčino mleko može da stoji na sobnoj temperaturi
08.03.2026.•
0
Majke, posebno one koje se prvi put susreću s dojenjem, često imaju brojna pitanja o pravilnom čuvanju majčinog mleka.
Bebe su izložene 42 "večne hemikalije" i pre rođenja
08.03.2026.•
0
Nova istraživanja sugerišu da su bebe izložene mnogo većem broju "večnih hemikalija" pre nego što se rode nego što se ranije mislilo, dok se potencijalne štete ovih supstanci i dalje istražuju.
Kako dve godine dojenja mogu uticati na vaše telo
01.03.2026.•
0
Stručnjaci objašnjavaju šta se dešava sa našim telima nakon dojenja tokom dve godine i kakav je uticaj kada se ti postporođajni hormoni smire.
U Britaniji rođena prva beba iz materice preminule donorke
24.02.2026.•
0
U Velikoj Britaniji je rođena prva beba čija je majka primila matericu od preminule donorke, saopštio je lekarski tim.
Zašto se ljudske bebe rađaju potpuno nemoćne?
18.02.2026.•
1
Zašto se čini da su ljudske bebe, u poređenju sa većinom drugih životinja, neverovatno nemoćne? Ždrebe može da ustane za nekoliko sati, a mladunče šimpanze može gotovo odmah čvrsto da se uhvati za dlaku svoje majke.
Strastvenu ljubav većina ljudi doživi dva puta u životu
18.02.2026.•
2
Većina građana SAD tokom života strastvenu ljubav doživi u proseku dva puta, dok 14 odsto nikada nije imalo takvo iskustvo, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo američki Institut Kinsi.
Kako se ponovo povezati sa partnerom nakon dobijanja dece?
16.02.2026.•
1
Dolazak dece menja partnerske odnose više nego što mnogi očekuju, a stručnjaci upozoravaju da je osećaj udaljenosti među partnerima nakon roditeljstva česta pojava i da zahteva svesno ulaganje u odnos.
Šveđanka dobila trojke u 50. godini
15.02.2026.•
0
Šveđanka Mari Gustavson je već imala četiri sina, kada je poželela da rodi još jednu bebu, i to u 50. godini, ali je na opšte iznenađenje dobila trojke.
Istraživanje pokazalo: Starija deca češće odbijaju poklone koji bi im doneli nepravednu korist
12.02.2026.•
1
Prvo međunarodno istraživanje ponašanja dece u vezi sa podmićivanjem pokazalo je da starija deca češće odbijaju poklone koji bi im doneli nepravednu korist.
Roditeljima u SAD biće oduzimani pasoši ako ne budu duže vreme plaćali alimentaciju
11.02.2026.•
0
Roditelji u SAD koji duguju značajan iznos alimentacije uskoro bi mogli izgubiti mogućnost da putuju u inostranstvo.
U Britaniji kampanja "Nećete znati dok ne pitate": Roditelji da pričaju sa decom o štetnom sadržaju mreža
10.02.2026.•
0
Vlada Velike Britanije pozvala je roditelje da razgovaraju sa svojom decom o štetnom sadržaju sa kojim bi mogla da se susretnu na internetu.
Desetine beba u Holandiji obolele nakon konzumiranja Nutrilon adaptirano mleko
09.02.2026.•
1
Desetine roditelja u Holandiji prijavile su da su njihove bebe obolele nakon što su pile Nutrilon adaptirano mleko, što je dovelo do povlačenja proizvoda kompanije Danone.
Nekada su roditelji više želeli sinove, sada se taj trend preokrenuo
08.02.2026.•
1
Roditelji su želeli sinove jer su tradicionalno nasleđivali porodično ime i bogatstvo. Ali poslednjih godina, ova pristrasnost prema dečacima dramatično se smanjila u zemljama u razvoju.
Vaša veza je možda već gotova
06.02.2026.•
7
Kada je neka veza, zaista, gotova? Pa, teško je reći, ali naučnici su pokušali da dođu do nekih odgovora.
Brat Pepe Praseta će dobiti dijagnozu da je nagluv
05.02.2026.•
1
Mali brat Pepe Praseta, Džordž Prase, dobiće dijagnozu koja će mu promeniti život u novoj epizodi.
Dugotrajan "ružičasti šum" nije dobar za san beba
04.02.2026.•
0
Studija sa Univerziteta u Pensilvaniji pokazuje da tiši, "nežni" zvuci - poznati kao "ružičasti šum", koji se često koriste za opuštanje ili pomoć pri spavanju, zapravo mogu da pogoršaju kvalitet sna, posebno kod dece.
Dvomesečne bebe svet vide mnogo složenije nego što se do sada mislilo
03.02.2026.•
0
Novo istraživanje sugeriše da bebe već s dva meseca starosti mogu da razlikuju različite objekte koje vide oko sebe, ranije nego što su naučnici dosad pretpostavljali.
DDOR osiguranje proširuje digitalnu ponudu: Online osiguranje imovine "Moja e-kućica"
02.02.2026.•
0
DDOR osiguranje nastavlja razvoj digitalnih usluga i predstavlja novo osiguranje imovine "Moja e-kućica", koje je od sada moguće ugovoriti potpuno online, putem DDOR web shopa, bez odlaska u filijalu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar