Kako lovi čipkasti pauk: Toksinima na plen obmotan nitima

Istraživači su otkrili kako jedna vrsta pauka parališe, odnosno truje svoje žrtve tako što koristi svilene konce svoje mreže uz sadržaj iz želuca.
Kako lovi čipkasti pauk: Toksinima na plen obmotan nitima
Foto: Pexels (Erik Kartis/Ilustracija)
Pauk poznat i kao čipkasti, ili pauk paperjastih nogu (uloborus plumipes), uobičajena je vrsta širom Evrope i Afrike. 
 
Nema otrovne žlezde, pa se smatralo da je bezopasan. Biolozi su pretpostavljaju da ovaj pauk koristi drugačiji metod hemijskog ratovanja, prenosi RTS.
Ekolog sa Univerziteta u Lozani, Sjaođing Peng, i njegove kolege su sada otkrili da čipkasti pauci povraćaju toksine iz svog srednjeg creva na svoj plen obmotan svilenim nitima kako bi ga savladale.
 
Iako se jedinjenja toksina u crevima razlikuju od onih koja se nalaze u očnjacima otrovnih pauka, čini se da su podjednako efikasna u onesposobljavanju plena.
"Naši uzorci su se pokazali kao veoma insekticidni, ubivši u proseku 50 procenata voćnih mušica u roku od sat vremena od izloženosti", kaže ekolog Đulija Zankoli, takođe sa Univerziteta u Lozani.
 
Istraživači su otkrili da su ovi toksični proteini slični onima u digestivnim tečnostima drugih pauka, poput parasteatoda tepidariorum, uprkos tome što i ova vrsta ima otrovne žlezde.
"Nalazi pokazuju da toksini pauka nisu isključivo ograničeni na specijalizovane žlezde koje luče otrov, već igraju ulogu i ako ih ima u digestivnom sistemu.To podržava evolutivnu vezu između dva sistema, što sugeriše da su toksini možda u početku služili digestivnim funkcijama pre nego što su korišćeni kao otrov", objašnjava Peng.
 
Za razliku od svojih otrovnih vrsta-pandana, u. plumipes nema kanale u očnjacima za ubrizgavanje bilo čega, potvrdili su istraživači. Smatraju da je čipkasti pauk vremenom izgubio svoj otrov, ali je to nadoknadio prelaskom na korišćenje svojih digestivnih toksina.
 
Iako se paukova ljudi često plaše, oni igraju ključnu ulogu u našim ekosistemima, držeći broj određenih insekata pod kontrolom, a istovremeno obezbeđujući hranu za mnoge ptice, gmizavce i druge životinje, čak i ljude, a neki izgledaju spektakularno.
 
Njihovi otrovi su takođe pokazali obećanje za potencijalnu medicinsku upotrebu, pa bi možda bilo vredno istražiti i svojstva njihovih crevnih toksina.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu BMC Biology.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja