Zbog genskog poremećaja, jedna od 90 beba u selu Salinasu u Dominikanskoj Republici rodi se kao devojčica, da bi se tek u pubertetu "pretvorile" u dečake i dobile muške polne organe.
Foto: Pixabay
Poremećaj nastaje kao posledica nedostatka dihidrotestosterona u materici tokom trudnoće. Ovo stanje je toliko često da imaju i žargonski naziv za decu s tim poremećajem - "guevedoces" ili u prevodu "penis s 12".
Džoni, danas 31-godišnjak, rođen je kao devojčica i roditelji su mu najpre dali ime Felisiti. Ipak, on kaže kako se uvek više osećao kao dečak.
"Za odlazak u školu su me oblačili u suknje i haljine. Međutim, to mi se nije sviđalo, kao ni igračke za devojčice sa kojima nisam hteo da se igram. Radije sam ganjao loptu s dečacima", rekao je Džoni za BBC.
Ovaj genski poremećaj u medicini je otkriven '70-ih godina prošlog veka, kada je Dominikansku Republiku posetila naučnica s Medicinskog fakulteta Kornel u Njujorku, doktorka Džulijan Imperato. Ona je obavila mnoštvo pretraga na deci s ovim poremećajem, uključujući i bolne biopsije testisa, pre nego što je došla do odgovora šta se zapravo događa.
"Nakon začeća, plod ima ili par X hromozoma (ako je u pitanju žensko dete) ili XY hromozoma (ako je muško). Međutim, prvih nekoliko nedelja u materici nismo ni jedno ni drugo, iako bebama oba pola u tom razdoblju počinju da rastu bradavice", započela je doktorka Imperato.
"Otprilike osam nedelja nakon začeća, na plod počinju da deluju polni hormoni. Ako je beba genetski muškarac, u telu počinje da se proizvodi hormon dihidrotestosteron, koji je odgovoran za formiranje muških polnih organa. Kod devojčica se ovaj hormon ne proizvodi", dodala je.
Istražujući ovaj slučaj, dr Imperato je otkrila kako je razlog zbog kojeg se dečaci u selu Salinas rađaju kao devojčice upravo nedostatak enzima koji testosteron pretvara u dihidrotestosteron.
"Ovaj nedostatak je genski poremećaj koji je prilično čest u Dominikanskoj Republici. Zato se dečaci rađaju bez penisa, odnosno kao devojčice. Tek u pubertetu, dolaskom novog talasa testosterona, njihovo telo reaguje i počinju da im rastu penis i testisi, a telo poprima muške odlike", objasnila je doktorka.
Ona je kroz svoja istraživanja otkrila kako ove promene ne dovode ni do kakvih ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija te kako većina dece spremno prihvata svoj muški identitet, dok jako mali broj njih odluči da ide na operaciju uklanjanja penisa i ostane žena.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar