Evo kako psi i mačke utiču na naše mentalno zdravlje
Kućni ljubimci aktivno doprinose poboljšanju dobrobiti ljudi.
Foto: 021.rs
Nedavno istraživanje Nacionalne veterinarske škole u Tuluzu analiziralo je koliko su francuski vlasnici vezani za svoje pse i mačke, piše The Conversation.
Dobrobiti prisustva životinja po ljudsko zdravlje odavno su poznate. Brojna istraživanja povezuju ih sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i pokazuju da mogu da smanje stres, posebno kod ljudi koji imaju snažnu emotivnu vezu sa ljubimcem.
Vlasnici pasa, na primer, više šetaju, imaju aktivniji društveni život i ređe pate od depresije. Kod starijih osoba istraživanja ukazuju da prisustvo životinje pomaže očuvanju kognitivnih sposobnosti, poput pamćenja, kao i boljeg raspoloženja, dok kod dece podstiče razvoj empatije i osećaja odgovornosti.
Ova povezanost zadovoljava i emotivne potrebe. U društvu koje karakterišu usamljenost, anksioznost i starenje stanovništva, pas ili mačka ponekad postaju prava psihološka podrška, stvarajući osećaj stabilnosti i svrhe u svakodnevnom životu.
Ipak, ovaj odnos, iako u mnogim slučajevima koristan, može postati i izvor emotivnih problema. Neki ljudi razvijaju anksioznu vezanost za ljubimca, koju karakteriše preterana zabrinutost pri pomisli na razdvajanje ili kada se životinja razboli.
Kod starijih osoba, čak i bez izražene anksioznosti, prisilno odvajanje od ljubimca zbog hospitalizacije ili odlaska u dom za stare često predstavlja pravi traumatičan događaj, jer je životinja deo njihove emotivne ravnoteže i svakodnevice.
Veza čoveka i životinje kao terapijsko sredstvo
Pozitivni efekti veze između čoveka i životinje danas se koriste u brojnim bolnicama i programima socijalne i zdravstvene zaštite.
Prisustvo životinja u domovima za stare može da podstakne komunikaciju, probudi sećanja i privremeno ublaži osećaj usamljenosti među korisnicima. Uvođenje životinja u psihoterapijske seanse za adolescente takođe daje dobre rezultate.
U pojedinim pedijatrijskim odeljenjima, naročito onkološkim, posebno obučene životinje prate pacijente tokom lečenja kako bi smanjile anksioznost i poboljšale dobrobit tokom boravka u bolnici.
Nedavno je nekoliko policijskih stanica u Francuskoj uvelo mačiće kako bi umirilo žrtve nasilja, po uzoru na mere koje već postoje u drugim delovima sveta.
U Sjedinjenim Američkim Državama posebno obučeni psi dovode se u pojedine policijske stanice i sudnice kako bi pružili podršku žrtvama tokom saslušanja. Za sada nema naučnih podataka koji procenjuju njihov učinak u tom kontekstu, ali iskustva su pozitivna.
Koristi su primećene i među profesionalcima. Jedno istraživanje sprovedeno među kanadskim policajcima pokazalo je da se prisustvo pasa na radnom mestu doživljava kao faktor koji smanjuje stres i poboljšava opšte stanje zaposlenih.
Ova tema zaslužuje dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo na koji način kontakt sa životinjom pomaže obnavljanju osećaja sigurnosti nakon traume.
Sve ove inicijative, koje postaju sve češće, zasnivaju se na istoj ideji - jačanju ljudskog zdravlja kroz odnos sa životinjama. Razumevanje složenih veza između dobrobiti, zavisnosti i ranjivosti zahteva pouzdan metod istraživanja.
Prvi korak ka razumevanju vezanosti za ljubimce
Da bi se bolje razumeo odnos vlasnika i ljubimca, koristi se Lexington Attachment to Pets Scale (LAPS), skala koja meri emotivnu povezanost kroz 23 pitanja, poput tvrdnje: "Moj ljubimac zna kada se loše osećam".
Kako se meri privrženost?
LAPS skala daje rezultat od 0 do 69 poena, pri čemu viši rezultat znači snažniju vezanost vlasnika za životinju.
U Francuskoj su vlasnici pasa imali prosečan rezultat od 58,5, dok su vlasnici mačaka imali 52, što je više nego u Engleskoj, Danskoj ili Austriji.
Velike razlike u zavisnosti od profila vlasnika
Studija je pokazala nekoliko faktora koji utiču na rezultat:
Žene imaju više rezultate od muškaraca, što je primećeno i u drugim zemljama.
Osobe koje žive bez dece takođe postižu više rezultate, jer životinje ponekad imaju ulogu zamenske porodice.
Vlasnici pasa imaju više rezultate od vlasnika mačaka, verovatno zbog aktivnije interakcije.
Ljudi sa višim nivoom obrazovanja imaju niže rezultate, možda zato što ređe otvoreno iskazuju emotivnu vezanost.
Ovi trendovi odražavaju duboke društvene promene. U društvu u kojem raste usamljenost, porodice se menjaju, a rad od kuće postaje sve češći, životinje imaju sve važniju emotivnu ulogu. One umiruju, daju ritam svakodnevici i ispunjavaju potrebu za povezanošću koju međuljudski odnosi ne zadovoljavaju uvek.
Kada psi i mačke postanu figure privrženosti
U psihologiji teorija privrženosti opisuje našu osnovnu potrebu za sigurnošću i utehom kroz "figuru privrženosti", što su najčešće roditelj, partner ili - životinja.
Psi, koji otvorenije pokazuju emocije, nude interakciju sličnu dečjoj: traže pažnju, podstiču kontakt i iskazuju radost. Mačke, koje su nezavisnije, često podrazumevaju drugačiji oblik vezanosti, u kojem vlasnik tumači njihove znake naklonosti.
To objašnjava zašto psi imaju više rezultate na skali privrženosti – oni aktivno odgovaraju na ljudsku potrebu za povezanošću i uzajamnošću. Ipak, kod svih vlasnika ova privrženost je stvarna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
0
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Komentari 1
Ivana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar