Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Foto: Pixabay
Učesnici studije koji su prvi put razvili gojaznost između 17 i 29 godina imali su oko 70 procenata veću verovatnoću da umru od bilo kog uzroka tokom perioda praćenja, u poređenju sa onima koji nisu razvili gojaznost do 60. godine.
Predvođena timom sa Univerziteta u Lundu u Švedskoj, studija je osmišljena da prati težinu tokom vremena umesto da se oslanja na jedan trenutni prikaz. Informacije o više od 600.000 ljudi dobijene su iz postojećeg skupa podataka, uključujući samo one sa najmanje tri zabeležena merenja težine između 17 i 60 godina, piše ScienceAlert.
Iako studija ne pokazuje da je rano dobijanje na težini bilo konkretno odgovorno za smrti, umesto bilo kog drugog faktora, znamo da je gojaznost povezana sa nizom zdravstvenih problema.
"Najdosledniji nalaz je da je povećanje telesne mase u mlađem uzrastu povezano sa većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u poređenju sa ljudima koji dobijaju manje na težini", kaže epidemiološkinja Tanja Stoks sa Univerziteta u Lundu.
Prema istraživačima, moguće je da provođenje više godina sa biološkim stresom zbog prekomerne težine, pri čemu je telo pod većim opterećenjem i većim rizikom od habanja nego normalno, predstavlja razlog za statistiku ranijih smrti.
Tim je pratio ukupnu smrtnost i smrti povezane sa brojnim stanjima vezanim za gojaznost, uključujući kardiovaskularne bolesti, nekoliko vrsta raka i dijabetes tipa 2.
Početak gojaznosti definisan je kao prvi put kada je zabeležen indeks telesne mase (BMI) dostigao 30 ili više. BMI je bio standardna praksa u vreme kada su merenja težine vršena, ali definicije gojaznosti se razvijaju.
Pored glavnog nalaza o dobijanju na težini u ranom odraslom dobu, nekoliko drugih povezanosti vredi napomenuti. Kao što se i očekivalo, oni koji su dobili najviše na težini u bilo kom i svim uzrastima imali su veću verovatnoću da umru tokom perioda studije.
Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane udare i moždani udar, činile su najveći deo ovih povezanosti.
"Naši nalazi o većoj smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti povezanoj sa ranim povećanjem telesne mase i početkom gojaznosti sugerišu da trajanje gojaznosti, a ne povećanje telesne mase u kasnom odraslom dobu, može biti ključni faktor koji stoji u osnovi rizika. Dugotrajna izloženost insulinskoj rezistenciji, inflamaciji i hiperkoagulaciji zbog adipocitokina oslobođenih iz masnog tkiva verovatno doprinosi ovim rizicima", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Smrti od dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka takođe su bile povezane sa gojaznošću, ali nekoliko uzroka smrti - uključujući rak bešike kod muškaraca i rak želuca kod žena - nije pokazalo statističku povezanost.
Takođe, postojale su razlike između muškaraca i žena.
Kod raka kod žena, povećani rizik od prerane smrti povezan sa gojaznošću bio je približno isti bez obzira na to kada je došlo do dobijanja na težini. Ovo sugeriše da je ovde neki drugi faktor značajniji - možda hormonske promene povezane sa menopauzom.
"Ako naši nalazi kod žena odražavaju ono što se dešava tokom menopauze, pitanje je šta je bilo prvo: kokoška ili jaje? Možda hormonske promene utiču na težinu i uzrast i trajanje tokom kojih se ove promene dešavaju - i da težina jednostavno odražava ono što se dešava u telu", kaže epidemiolog Hujen Le sa Univerziteta u Lundu.
Postoje ograničenja koja treba pomenuti. Vežbanje i ishrana nisu uzeti u obzir i mogli su imati ulogu u stopama smrtnosti koje su istraživači uočili - znamo da su i oni ključni za opšte zdravlje.
Dodavanje podataka o ovim faktorima mogla bi biti opcija za buduće studije, kao i ispitivanje raspodele masti, što novije definicije gojaznosti rade, i razlikovanje između masne i mišićne mase.
Ali sa toliko učesnika uključenih i težinom praćenom tokom više godina za svakog od njih, istraživači sugerišu da su ovo važni nalazi za javno zdravlje: da sprečavanje gojaznosti treba da se radi što ranije u životu.
Da se rizik od smrtnosti otkriven ovde izrazi brojčano: ako je 10 od svakih 1.000 učesnika bez rane gojaznosti umrlo tokom perioda praćenja, oko 17 od 1.000 umrlo je među grupom koja je razvila ranu gojaznost.
"Ne bi trebalo da se previše opterećujemo tačnim brojkama rizika. One su retko potpuno tačne, jer na njih utiču, na primer, faktori uzeti u obzir u studiji i tačnost kojom su i faktori rizika i ishodi izmereni. Međutim, važno je prepoznati obrasce, i ova studija šalje važnu poruku donosiocima odluka i političarima", kaže Stoks.
Istraživanje je objavljeno u "eClinicalMedicine".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Ove namirnice smanjuju žudnju za slatkišima
23.04.2026.•
4
Želja za slatkim je česta i obično se javlja zbog iscrpljenosti, stresa ili hormonskih promena.
Tihi znakovi nedostatka joda koje mnogi ignorišu
22.04.2026.•
0
Jod je mineral o kome se retko razmišlja - dok ne počnu problemi. Iako je potreban u malim količinama, njegova uloga u organizmu je ključna.
Britanija uvela doživotnu zabranu pušenja za osobe rođene posle 2008. godine
22.04.2026.•
16
Deca uzrasta 17 godina ili mlađa suočiće se sa doživotnom zabranom kupovine cigareta, pošto je Zakon o duvanu i vejpingu prošao Parlament u Velikoj Britaniji.
Umor, podočnjaci i loše raspoloženje: Možda je krivac alergija
21.04.2026.•
0
Kijanje koje ne prestaje, zapušen nos, curenje nosa, svrab i suzenje očiju, grebanje u grlu, kašalj i loš san.
Razvijena nova metoda za vađenje gelera iz srca
20.04.2026.•
1
Stručnjaci sa ruske Vojno-medicinske akademije "S. M. Kirov" patentirali su novu metodu uklanjanja gelera iz srčanog mišića bez zaustavljanja rada srca i bez primene aparata za veštačku cirkulaciju, prenosi Tas.
Određeno vreme za spavanje smanjuje rizik od srčanih bolesti
19.04.2026.•
1
Svako odstupanje od prirodnog ciklusa može da šteti zdravlju srca.
Ćuretina ili piletina: Koja ima više proteina?
19.04.2026.•
5
Kada je reč o nemasnim izvorima proteina, i piletina i ćuretina pružaju slične količine proteina i esencijalnih nutrijenata, kao što su vitamini B grupe, cink i selen. Ali da li je jedan bolji izvor proteina od drugog?
Obeshrabrujući rezultati istraživanja dva nova leka za Alchajmerovu bolest
18.04.2026.•
0
Dva nova leka protiv Alchajmerove bolesti, koja su u ranijim studijama pokazala da mogu usporiti pad kognitivnih sposobnosti, najverovatnije ipak neće doneti značajniju dobit za pacijente, pokazalo je novo istraživanje.
Evo šta se dešava sa vašim telom ako ne spavate šest sati
18.04.2026.•
6
Ukoliko noću spavate manje od šest sati, to bi se moglo negativno odraziti na vaše zdravlje.
Makron mladim Francuzima: Jedan dan u mesecu nemojte da gledate u mobilne telefone
17.04.2026.•
0
Predsednik Francuske Emanuel Makron predložio je mladima da uvedu jedan dan u mesecu kada neće gledati u ekrane mobilnih telefona i posvetiti se čitanju, sportu i stvarima stvarnog života, preneli su francuski mediji.
Ove lekove ne treba piti uz jutarnju kafu
17.04.2026.•
1
Kafa je deo svakodnevne rutine mnogih ljudi. Pruža vam energetski podsticaj potreban za početak dana, a ima i potencijalne zdravstvene prednosti.
Besplatna vakcina protiv HPV-a u Srbiji dostupna i za osobe do 45 godina starosti
16.04.2026.•
3
U Srbiji je proširena besplatna imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sada obuhvata i odrasle do 45 godina.
"Večne hemikalije" možda slabe kosti dece
15.04.2026.•
0
Postoji sve veća zabrinutost zbog štete koju izazivaju takozvane "večne hemikalije", a istraživanje je sada povezalo neke od ovih supstanci sa oslabljenim kostima dece.
Previše vitamina D može biti štetno
15.04.2026.•
0
"Sunčani vitamin" može imati i tamnu stranu. Kao što nedostatak vitamina D može dovesti do zdravstvenih problema, tako i njegov višak može.
Naučnici upozoravaju: Autizam kod dece previše često se pogrešno dijagnostikuje
15.04.2026.•
1
Autori nedavno objavljene naučne studije upozoravaju da se autizam kod dece previše često pogrešno dijagnostikuje što odvlači resurse od onih kojima je podrška najpotrebnija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar