Patite li od "Imejl apneje"?
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
To je česta pojava kod ljudi koji se oslanjaju na elektronsku poštu za posao ili druge aktivnosti koje izazivaju visok nivo stresa.
"Imejl apneja je neformalan izraz koji se koristi za opisivanje nesvesne sklonosti nekih od nas da privremeno zaustavimo disanje ili dišemo pliće dok smo potpuno usredsređeni na ono što se dešava na našim ekranima. To je često povezano sa koncentracijom ili stresom i pritiskom koje osećamo dok pokušavamo da završimo neki zadatak. Nije vezano isključivo za imejl. To radimo i dok šaljemo poruke, skrolujemo sadržaj ili se bavimo drugim oblicima intenzivnog rada", rekla je za HuffPost Keri Hauard, licencirana klinička socijalna radnica i trener za anksioznost.
Kada se ovaj fenomen zadržavanja daha javlja tokom dopisivanja ili skrolovanja, kolokvijalno se naziva "ekranska apneja". Ponekad se naziva i "laptop apneja", rekla je Džejmi Džanko, osnivačica organizacije ReWild Breathwork.
"To je nešto što mnogi od nas rade dok koriste računar ili laptop. U suštini, ono što se dešava jeste da se naša pažnja sužava, naginjemo se ka ekranu, a ono što posmatramo naš nervni sistem gotovo doživljava kao pretnju, pa telo zauzima odbrambeni stav", rekla je Džanko.
Prva stvar koja se dogodi kada se pripremate za nešto? Zadržite dah, istakla je Džanko.
Danika Haris, somatska terapeutkinja i trener iz Teksasa, dodala je: "Kada se pripremamo za nešto, često ulazimo u režim očuvanja energije."
Obaveštenja o imejlovima, kao i neočekivane objave na društvenim mrežama, izazivaju "hroničnu napetost" u našem organizmu.
Kada je reč o pristiglim imejlovima, postoji i osećaj iščekivanja poput "Da li sam nešto pogrešio?" ili "Šta će pošiljalac tražiti od mene?", što dodatno doprinosi plitkom disanju ili zadržavanju daha.
Plitko disanje može pojačati anksioznost
Plitko disanje u grudima, za razliku od dubokog disanja stomakom, šalje signal našem nervnom sistemu da ostane u režimu "bori se ili beži", što predstavlja fiziološki odgovor tela na stres, rekla je Džanko.
Osim toga, kada dišete plitko, što se često dešava kada ste pod stresom ili kada ponovo počnete da dišete nakon zadržavanja daha, ubrzava se rad srca, rekla je Haris.
"Ljudi povećan broj otkucaja srca često tumače kao uznemirenost i anksioznost", objasnila je Haris. Anksioznost, zajedno sa plitkim disanjem, zatim dodatno povećava broj otkucaja srca.
"Ako se to događa, nećemo biti svesni drugih stvari koje se dešavaju u našem telu, pa je veća verovatnoća da će napetost rasti."
Možete stezati vilicu, stiskati pesnice ili podizati ramena, rekla je ona. Sve su to znaci da vaše telo reaguje na unutrašnju napetost.
"Zadržavanje daha, čak i nesvesno, održava telo i um u stanju pojačane budnosti", dodala je Hauard.
Pošto vas stres sa posla često prati tokom čitavog dana, možda ćete primetiti da često zadržavate dah čak i kada ne proveravate imejlove. Ili ćete primetiti da ste hronično napeti ili stegnuti, rekla je Hauard.
"To može dovesti do umora, glavobolja, mišićne napetosti ili osećaja da ste stalno pod tenzijom i na ivici. Možda ćete primetiti i da povremeno duboko uzdahnete, što je način na koji vaše telo pokušava da povrati normalan ritam disanja. Protivteža ovom fiziološkom stresu često su svesna pažnja ili somatske vežbe, jer je njihov cilj da uspore disanje, prodube udah i obezbede kiseonik celom telu", rekla je Hauard.
To omogućava osobi da obrati pažnju na čitavo telo, umesto da nesvesno bude fokusirana samo na napetost u grudima ili ubrzan rad srca.
Telo zatim nastavlja da održava ovaj stresni odgovor.
"Što smo duže u stanju visoke aktivacije i što češće zadržavamo dah, situacija postaje gora jer se potpuno odvajamo od svog tela", rekla je Haris.
Kako da obratite pažnju na disanje
Ako primetite da zadržavate dah dok odgovarate na imejl ili da dišete plitko kada dobijete obaveštenje na telefonu, to je u redu. To je normalna reakcija i ne treba da vas bude sramota zbog toga. Ipak, to nije reakcija koja koristi našem mozgu ili telu.
Prvi korak ka promeni jeste svesnost, rekla je Džanko, "a zatim da počnete da primećujete kada zadržavate dah".
Možda ćete otkriti da se to dešava kada stigne imejl, kada dobijete obaveštenje sa Fejsbuka ili čak tokom teškog razgovora licem u lice, rekla je ona.
"Ako govorimo konkretno o 'imejl apneji', obratite pažnju na svoje disanje sledeći put kada otvorite elektronsku poštu. Većina ljudi će otkriti da su verovatno već počeli da zadržavaju dah", rekla je Džanko.
Da biste to sprečili, izdahnite potpuno pre nego što otvorite imejl, spustite oba stopala na pod, opustite vilicu i obratite punu pažnju na ono što se dešava u vašem telu, dodala je Džanko.
"Ovde se ne radi nužno o primeni neke posebne tehnike, već o razvijanju svesti da je to nešto što je vaše telo naučilo da radi tokom vremena", rekla je ona.
Možete isprobati i takozvano koherentno disanje, koje podrazumeva udisaj kroz nos tokom pet sekundi i izdisaj kroz nos tokom pet sekundi, rekla je Džanko.
"To može biti pravi spas na mnogo načina", istakla je. Pomaže da postanete svesni svog disanja i da ga ponovo naučite da bude dublje, punije i da uključuje dijafragmu, a ne samo plitko disanje u grudima.
Plitko disanje u grudima održava nas u stanju pojačane napetosti i stresa, dodala je ona.
Takođe može biti korisno da tokom radnog dana pravite pauze za kratku šetnju ili nekoliko minuta istezanja, rekla je Hauard.
Tehnologija često čini da mnoge stvari deluju kao kriza, iako to nisu. Većina informacija koje stižu putem imejla zapravo je neutralna, ali to je ponekad teško zapamtiti.
"Imejl apneja je podsetnik da sav stres koji doživljavate ne postoji samo u vašem umu. On se pojavljuje i u vašem telu, čak i kada toga niste svesni", rekla je Hauard.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
1
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
1
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar