Tri bolesti koje se često pogrešno dijagnostikuju
Određene bolesti čak i lekari teško prepoznaju, što otežava dijagnozu, a samim time i lečenje.
Foto: Pixabay
Iako je lako dijagnostikovati neka zdravstvena stanja na temelju popisa specifičnih simptoma ili dijagnostičkih testiranja, druga je teže utvrditi jer oponašaju druge bolesti.
Lajmska bolest
Lajmsku bolest uzrokuje borelija, bakterija iz roda Borelia Burgdorferi, koja može da preživi u raznim tkivima dugi niz godina i uzrokuje hroničnu povratnu bolest, godinama nakon ugriza krpelja i akutnog stadijuma rane bolesti, čiji se simptomi sele u tkiva, oponašajući različite bolesti.
Lajmska bolest obično se pojavljuje u fazama koje se mogu i preklapati, dok neki ljudi nemaju simptome tipične rane faze. Razvija se u tri stadijuma, a u zavisnosti od stadijuma, može zahvatiti kožu, neurološki, koštano-mišićni i cirkulatorni sistem.
Početni simptomi ranog stadijuma često su slični simptomima gripe: visoka temperatura ili osećaj vrućine i drhtavice, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, umor i gubitak energije, otečeni limfni čvorovi.
Međutim, takođe su simptomi i multiple skleroze, zbog čega ova dva stanja čak i lekari često mešaju. Lajmska bolest deli simptome s još nekoliko drugih stanja, uključujući fibromialgiju i gripu.
Apneja u snu
Pojam "apneja" označava prestanak disanja, zbog čega apneja u snu predstavlja grupu poremećaja spavanja u kojima disanje prestaje na kraći period. Iako "prestanak disanja" zvuči poprilično dramatično, ovaj poremećaj nije uvek lako prepoznati. Osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svesne simptoma koji se javljaju tokom spavanja - hrkanje, teško disanje, gušenje, naglo buđenje.
Lekari često apneju u spavanju zamene s depresijom. Naime, loše raspoloženje česta je pojava kod ljudi koji imaju problema sa spavanjem i pate od nesanice, a upravo se to najčešće događa kad imamo apneju. Njihovo loše raspoloženje može oponašati simptome depresije, a najnovija studija pokazuje da otprilike 73 odsto pacijenata s apnejom oseća simptome depresije.
Celijakija
Celijakija je hronična, autoimuna bolest koja se javlja kod genetski predisponiranih osoba. Usled patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija - upala i oštećenje sluzkože tankog creva - zbog čega je drugi naziv za bolest glutenska enteropatija. Ova bolest pogađa oko jedan odsto osoba na svetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost poslednjih godina dodatno raste.
Iako se može činiti jednostavnim dijagnostikovati celijakiju, zapravo je reč o bolesti kojoj može biti potrebno od šest do 10 godina da se tačno dijagnostikuje. Problem je taj što simptomi mogu ukazivati na bilo koji drugi gastrointestinalni problem.
S obzirom na to da ne postoji pravi test za sindrom iritabilnog creva, upravo je to najčešća pogrešna dijagnoza. Nacionalna fondacija za svest o celijakiji procenjuje da 83 odsto ljudi ima celijakiju a da to ne znaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
1
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
3
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Srbija na prvom mestu u Evropi po smrtnosti od raka kože
25.05.2026.•
2
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
25.05.2026.•
6
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima.
Batut: Za nedelju dana oko 4.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu
24.05.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
"Magične pečurke" pomažu u lečenju zavisnosti od kokaina
24.05.2026.•
0
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Posebna grupa matičnih ćelija štiti zube od karijesa i propadanja
24.05.2026.•
0
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
Plastična kuvala oslobađaju gotovo tri milijarde plastičnih čestica u šolju vode
24.05.2026.•
3
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Mnogi imaju dlake na nožnim prstima: Da li je to normalno?
24.05.2026.•
0
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Koliko dugo bi trebalo da možete da sedite uza zid
24.05.2026.•
0
U svetu vežbi za donji deo tela, sedenje uza zid često pada u drugi plan, zanemareno u korist drugih osnovnih vežbi poput mrtvog dizanja i čučnjeva.
Razvijena nova metoda za dijagnostikovanje bolesti materice pomoću analiza krvi
23.05.2026.•
0
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Šta vaš rukopis govori o zdravlju mozga i riziku od demencije?
22.05.2026.•
4
Kada je grupa starijih ljudi u Portugalu radila testove pisanja, naučnici su pronašli vezu između načina na koji pišu i zdravlja njihovog mozga.
Polno prenosive bolesti u porastu širom Evrope
21.05.2026.•
2
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Konzervansi u hrani povećavaju rizik od hipertenzije i srčanog udara
21.05.2026.•
1
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar