Tri bolesti koje se često pogrešno dijagnostikuju
Određene bolesti čak i lekari teško prepoznaju, što otežava dijagnozu, a samim time i lečenje.
Foto: Pixabay
Iako je lako dijagnostikovati neka zdravstvena stanja na temelju popisa specifičnih simptoma ili dijagnostičkih testiranja, druga je teže utvrditi jer oponašaju druge bolesti.
Lajmska bolest
Lajmsku bolest uzrokuje borelija, bakterija iz roda Borelia Burgdorferi, koja može da preživi u raznim tkivima dugi niz godina i uzrokuje hroničnu povratnu bolest, godinama nakon ugriza krpelja i akutnog stadijuma rane bolesti, čiji se simptomi sele u tkiva, oponašajući različite bolesti.
Lajmska bolest obično se pojavljuje u fazama koje se mogu i preklapati, dok neki ljudi nemaju simptome tipične rane faze. Razvija se u tri stadijuma, a u zavisnosti od stadijuma, može zahvatiti kožu, neurološki, koštano-mišićni i cirkulatorni sistem.
Početni simptomi ranog stadijuma često su slični simptomima gripe: visoka temperatura ili osećaj vrućine i drhtavice, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, umor i gubitak energije, otečeni limfni čvorovi.
Međutim, takođe su simptomi i multiple skleroze, zbog čega ova dva stanja čak i lekari često mešaju. Lajmska bolest deli simptome s još nekoliko drugih stanja, uključujući fibromialgiju i gripu.
Apneja u snu
Pojam "apneja" označava prestanak disanja, zbog čega apneja u snu predstavlja grupu poremećaja spavanja u kojima disanje prestaje na kraći period. Iako "prestanak disanja" zvuči poprilično dramatično, ovaj poremećaj nije uvek lako prepoznati. Osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svesne simptoma koji se javljaju tokom spavanja - hrkanje, teško disanje, gušenje, naglo buđenje.
Lekari često apneju u spavanju zamene s depresijom. Naime, loše raspoloženje česta je pojava kod ljudi koji imaju problema sa spavanjem i pate od nesanice, a upravo se to najčešće događa kad imamo apneju. Njihovo loše raspoloženje može oponašati simptome depresije, a najnovija studija pokazuje da otprilike 73 odsto pacijenata s apnejom oseća simptome depresije.
Celijakija
Celijakija je hronična, autoimuna bolest koja se javlja kod genetski predisponiranih osoba. Usled patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija - upala i oštećenje sluzkože tankog creva - zbog čega je drugi naziv za bolest glutenska enteropatija. Ova bolest pogađa oko jedan odsto osoba na svetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost poslednjih godina dodatno raste.
Iako se može činiti jednostavnim dijagnostikovati celijakiju, zapravo je reč o bolesti kojoj može biti potrebno od šest do 10 godina da se tačno dijagnostikuje. Problem je taj što simptomi mogu ukazivati na bilo koji drugi gastrointestinalni problem.
S obzirom na to da ne postoji pravi test za sindrom iritabilnog creva, upravo je to najčešća pogrešna dijagnoza. Nacionalna fondacija za svest o celijakiji procenjuje da 83 odsto ljudi ima celijakiju a da to ne znaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Srbija dobija 10 novih inovativnih lekova za lečenje kancera
08.04.2026.•
3
Specijalna izaslanica Velike Britanije za Zapadni Balkan Karen Pirs, danas je u Beogradu potpisala ugovore za nove inovativne lekove između Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i farmaceutske firme Astrazeneka.
Otkriven novi neuro-razvojni poremećaj skriven u našim genima
08.04.2026.•
0
Istraživači su identifikovali ranije nepoznat neuro-razvojni poremećaj pod uticajem genetike - otkriće koje obećava nove dijagnoze za hiljade dece i porodica širom sveta.
Med za smanjenje kiseline u želucu - Uputstvo i saveti
07.04.2026.•
0
Savremena medicina sve više naglašava da je za probleme sa varenjem najbolji kombinovani pristup. U tome se sve više proučavaju i prirodni sastojci koji imaju potvrđeno dejstvo.
Dijabetes i vid - zašto su redovni pregledi očiju neophodni?
07.04.2026.•
0
Dijabetes je hronična bolest koja može zahvatiti gotovo sve organe u telu, a među najosetljivijima su upravo oči.
Španska vakcina daje ohrabrujuće rezultate u prevenciji raka debelog creva
06.04.2026.•
1
Španski tim je saopštio da je eksperimentalna vakcina Nous-209 za prevenciju raka debelog creva kod rizičnih pacijenata pokazala snažan imunološki odgovor bez ozbiljnih nuspojava u ranim kliničkim ispitivanjima.
Povećava se koncentracija polena drvenastih biljaka, naročito breze i trave
06.04.2026.•
2
Sa lepim vremenom povećava se koncentracija polena drvenastih biljaka, rekla je za Tanjug Ana Ljubičić iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Razvoj ruske vakcine protiv raka za određenog pacijenta traje tri meseca: "Vremenski okvir će se smanjiti"
06.04.2026.•
0
Razvoj vakcine protiv melanoma za određenog pacijenta traje oko tri meseca, ali će se ovaj vremenski okvir vremenom smanjivati.
Bangladeš pokrenuo hitnu kampanju vakcinacije, epidemija malih boginja se širi
05.04.2026.•
2
Bangladeš je danas pokrenuo hitnu kampanju vakcinacije usmerenu na više od milion dece, dok se zemljom širi epidemija malih boginja.
Pet napitaka koji vam mogu pomoći da brže zaspite
05.04.2026.•
3
Dosledna rutina odlaska na spavanje može značajno poboljšati kvalitet vašeg sna, a ritual ispijanja umirujućeg napitka može biti koristan korak.
Ljudi koji češće borave u prirodi imaju tendenciju da se zdravije hrane
05.04.2026.•
0
Verovatno znate osnove zdrave ishrane: jedite povrće, pazite na unos šećera i soli i birajte dosta mahunarki i žitarica.
Mikrobiološkinja o tome koji ostaci hrane mogu izazvati trovanje i kako to izbeći
05.04.2026.•
0
Trovanje hranom je uzrokovano jedenjem hrane koja je postala kontaminirana patogenim bakterijama, gljivicama ili virusima.
Šta je sindrom "eksplodirajuće glave" i kad se javlja
05.04.2026.•
0
Da li vam se ikada desilo da tonete u san kada iznenada čujete nešto što zvuči kao pucanj, lupanje vrata ili eksplozija u vašoj glavi? Trgnete se, srce vam lupa, uspravite se u krevetu, ali soba je tiha.
Magnezijum ili cink: Šta je bolje za san?
05.04.2026.•
0
Magnezijum i cink su česti suplementi koji mogu pomoći sa snom i opuštanjem. U zavisnosti od toga kakve probleme sa snom imate, jedan može biti korisniji od drugog.
Na koje organe stres najviše utiče?
05.04.2026.•
2
Stres je postao gotovo neizbežan deo svakodnevice, a njegov uticaj na organizam daleko je dublji nego što često mislimo.
Veliko istraživanje otkriva zašto se neki virusi kriju u vašem telu do kraja života
05.04.2026.•
0
Čak i najzdraviji među nama obično nose viruse u svojim telima. Ovi "skriveni" virusi mogu se vremenom ispoljiti kao bolest, ali inače miruju, izbegavajući detekciju, kako ne bi bili potpuno eliminisani.
Negativni odnosi ubrzavaju biološko starenje i povećavaju rizik od bolesti
04.04.2026.•
0
Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences" pokazuje da kvalitet društvenih odnosa ima direktan uticaj na fizičko zdravlje.
Šta je kortizolska petlja i kako utiče na gojenje i umor
03.04.2026.•
1
Osećaj stalnog umora, stresa i problema s težinom možda nije samo stvar navika, već i hormona.
Prvi pacijent u Rusiji dobio personalizovanu vakcinu protiv melanoma
02.04.2026.•
1
Prvi pacijent u Rusiji dobio je personalizovanu vakcinu protiv melanoma, saopštila je pres služba Ministarstva zdravlja Rusije.
Proteini ključni za mozak: Održavaju fokus, raspoloženje i mentalnu energiju
31.03.2026.•
0
Proteini, pored ostalog, imaju ključnu ulogu i u zdravlju mozga jer pokreću brojne procese koji održavaju um oštrim.
VIDEO Veliko istraživanje sugeriše: Vejping bi mogao da izazove rak
31.03.2026.•
1
Vejping nikotina verovatno izaziva rak pluća i usne duplje, zaključio je sveobuhvatan pregled više od 100 studija.
Post i jod: Nutrijent na koji se često zaboravlja
31.03.2026.•
0
Tokom posta, ishrana se svodi na biljne namirnice, ribu i jednostavnije obroke, što za organizam može biti rasterećenje, ali i izazov.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar