Putovanje predstavlja jedno od najvažnijih zadovoljstava modernog čoveka.
Foto: 021 (AbelaPharm promo - dr Miloš Mitrović)
Planeta je postala "manja" nego ikada, a mesta za koja smo nekada mislili da postoje samo na televiziji sada su udaljena tek nekoliko sati ugodnog puta.
Sve prednosti modernog načina življenja ipak dolaze sa nekom cenom. Jedna od stvari koju nam je ovakav stil života doneo je putnička dijareja, jedna od najčešćih bolesti digestivnog sistema.
Spec. dr med. Miloš Mitrović govori o tome zbog čega se putnička dijareja javlja, koje su njene posledice i da li je i na koji način možemo sprečiti.
Šta je putnička dijareja?
Definicija kaže da se pod putničkom dijarejom podrazumeva pojava tri ili više tečnih stolica na dan, udruženih sa barem još jednim od sledećih simptoma – mučninom, povraćanjem ili bolovima u trbuhu, uz uslov da su se javili tokom putovanja ili unutar 48 sati nakon povratka sa putovanja.
Sam uzročnik putničke dijareje najčešće ostaje neprepoznat. Može se raditi o infekciji koju su izazvale bakterije, i to najčešće Escherichia coli, Salmonella ili Campylobacter, virusi, a nekada i paraziti. Nekada je i sama promena crevne mikroflore, takozvana disbioza, ono što dovede do razvoja simptoma putničke dijareje.
U svakom slučaju, priroda ovog poremećaja dovodi do toga da je tek u retkim slučajevima potrebno testiranje na potencijalni uzročnik stanja. Stoga se kaže da je zapravo u osnovi same bolesti kontakt osobe sa uslovima života na koje nije naviknuta – drugačija voda, hrana ili sanitarne navike lokalnog stanovništva. To je i razlog što osobe koje žive u već pomenutim uslovima nemaju ove tegobe.
Nema jasnih preporuka koju bi hranu i pića trebalo izbegavati kako bi se izbegla epizoda putničke dijareje. Ono što treba poštovati je redovno pranje ruku pred obroke uz eventualnu dezinfekciju ruku i posuđa alkoholom, upotreba flaširane vode, oljuštenog ili dobro opranog voća i povrća, izbegavanje termički nedovoljno obrađenog mesa, sirovog povrća, ulične hrane.
Ono što se ističe kao interesantna činjenica je to da je procenat pojave putničke dijareje u "all-inclusive" vrstama smeštaja viši nego u grupnim smeštajima poput hostela. Smatra se da su upravo lokalne sanitarne navike i navike u pripremi hrane odgovorne za ovo. U ovakvim vrstama smeštaja stoga treba biti posebno oprezan.
Koliko je česta putnička dijareja?
Procenjuje se da je početkom 21. veka učestalost pojave dijareje kod turista išla i do 70 odsto. Ono što definitivno raduje je da, uz razvoj turizma, ali i razvoj modernih probiotika, procenat obolelih konstantno pada.
Neke grupe stanovništva su naročito izložene putničkoj dijareji. U ove grupe spadaju deca, stariji ljudi, osobe oslabljenog imuniteta itd. Svakako da deca predstavljaju ranjivu kategoriju jer su sklona tome da lako dehidriraju, pa je nadoknada tečnosti, nekada i u hospitalnim uslovima, od velikog značaja. Zanimljivo, pojava dijareje je posebno česta kod putnika koji putuju sa rancem na leđima, tzv. bekpekera.
Da li određenim preparatima možemo sprečiti pojavu putničke dijareje?
Svakako da primena probiotskih preparata, naročito onih koji u sebi sadrže Saccharomyces boulardii, u periodu pre, tokom, ali i nakon povratka sa putovanja, može pomoći da održimo balans i zdravlje naše crevne flore i tako smanjimo rizik za nastanak putničke dijareje. Treba birati proverene probiotske preparate, koji zadovoljavaju visoke kriterijume u pogledu stabilnosti i efikasnosti.
Probiotici su osetljivi na uslove spoljašnje sredine kao što su kiseonik, svetlost i vlaga, koji mogu smanjiti broj probiotskih kultura a samim tim i efikasnost preparata, pa posebnu pažnju treba obratiti na pakovanje.
U našoj zemlji, od prošle godine, postoji i Probiotic Excellence Centar, jedinstveni centar za proizvodnju visoko-kvalitetnih probiotskih preparata u ovom delu Evrope. Ovaj naučno-istraživački centar je prvi u regionu osmislio inovativnu tehnologiju pakovanja zahvaljujući kojoj se garantuje stabilnost i efikasnost probiotika do kraja roka upotrebe.
Praksa da bebe spavaju napolju, na temperaturama ispod nule, u zemljama poput Švedske, Danske, Islanda i Finske često izaziva čuđenje i nevericu kod roditelja u Srbiji.
SAD su završile proces povlačenja iz Svetske zdravstvene organizacije, godinu dana od kada je američki predsednik Donald Tramp objavio da prekida članstvo koje je trajalo 78 godina.
U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
U toku je Evropska nedelja prevencije raka grlića materice. To je jedini malignitet koji možemo da sprečimo imunizacijom, uz redovne preglede. Nažalost, Srbija je među vodećim evropskim zemljama po broju obolelih.
Nakon prazničnog perioda i povećanog unosa hrane sa praznične trpeze, mnogi traže načine da "resetuju" organizam. Dok se najčešće govori o nekim vrstama dijeta, često se zaboravlja jedan važan element - jod.
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
Početak nove godine za mnoge ljude znači učešće u inicijativi "suvi januar" (Dry January), jednomesečnom izazovu tokom kog se potpuno odustaje od alkohola nakon prazničnog perioda.
Nivoi kofeina u vašoj krvi mogu uticati na količinu telesne masti koju nosite - faktor koji može odrediti i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.