Naučnici dekodirali pesmu Pink Flojda na osnovu električne aktivnosti mozga

Naučnici su dekodirali pesmu Pink Flojda "The Wall" na osnovu snimaka električne aktivnosti mozga.
Naučnici dekodirali pesmu Pink Flojda na osnovu električne aktivnosti mozga
Foto: Pixabay
To bi moglo pomoći vraćanju moći govora pacijentima sa moždanim udarom ili amiotrofičnom lateralnom sklerozom, neurodegenerativne bolesti koja je bila dijagnostifikovana i kod Stivena Hokinga.
Iako su članovi iste laboratorije ranije uspeli da dešifruju govor, pa čak i nečujno zamišljene reči - sa snimaka mozga, "uopšteno govoreći, svi ovi pokušaji rekonstrukcije su imali robotski kvalitet", rekao je profesor Robert Najt, neurolog sa Univerziteta u Kalifornija, koji je sproveo studiju sa postdoktorandom Ludovicom Belierom, prenosi Gardijan.
Prema njegovim rečima, muzika je po prirodi emotivna, ima ritam, stres, akcenat i intonaciju i sadrži mnogo veći spektar stvari od ograničenih fonema na bilo kom jeziku, što bi, kako je naveo, moglo dodati još jednu dimenziju implantabilnom govornom dekoderu.
 
Dok je prethodni rad dekodirao električnu aktivnost iz moždanog govornog motornog korteksa, oblasti koja kontroliše sitne pokrete mišića usana, vilice, jezika i larinksa koji formiraju reči, nova studija je koristila snimke iz slušnih delova mozga, gde se obrađuju svi aspekti zvuka.
 
Tim je analizirao snimke mozga 29 pacijenata dok im je puštan trominutni deo pesme Pink Flojda, preuzet sa njihovog albuma "The Wall" iz 1979. godine. Aktivnost mozga dobrovoljaca je otkrivena postavljanjem elektroda direktno na površinu njihovog mozga. Veštačka inteligencija je korišćena za dekodiranje snimaka i zatim kodiranje reprodukcije zvukova i reči.
 
Iako veoma prigušena, stih "Sve u svemu, to je samo još jedna cigla u zidu" se prepoznaje u rekonstruisanoj pesmi - sa netaknutim ritmovima i melodijom.
 
"Pomalo zvuči kao da govore pod vodom, ali to je naš prvi pokušaj u ovome", rekao je Najt.
 
On veruje da bi korišćenje veće gustine elektroda moglo da poboljša kvalitet rekonstrukcije.
 
"Prosečno razdvajanje elektroda je bilo oko pet milimetara, ali imali smo nekoliko pacijenata sa tri milimetra odvajanja i oni su bili najbolji u pogledu rekonstrukcije", rekao je Najt i dodao da bi kvalitet bio mnogo bolji sa elektrodama udaljenim oko milimetar i po.
 
Ove godine, istraživači predvođeni dr Aleksandrom Hutom sa Univerziteta Teksas u Ostinu, objavili su da su uspeli da prevedu moždanu aktivnost u kontinuirani tok teksta, koristeći podatke neinvazivnog MR skeniranja.

Teme

mozak

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.