Pre putovanja, posebno ako krećete sa mlađom decom, preporučuje se da se obavi pregled kod pedijatra kako bi se pre svega proverilo opšte zdravstveno stanje, odnosno da li je dete zdravo i sposobno za put.
Ukoliko je dete bolesno, put treba odložiti. Ukoliko se radi o detetu koje ima hronične bolesti koje zahtevaju praćenje ili terapiju, potrebno je da se utvrdi stanje osnovne bolesti.
Ukoliko se radi o pogoršanju hronične bolesti (npr. bronhoopstrukciji kod dece sa astmom ili visokim nivou šećera kod dijabetičara), savetuje se odlaganje putovanja dok osnovna bolest ne bude u remisiji.
Potrebno je pre putovanja proveriti i vakcinalni status deteta , a zavisno od destinacije putovanja, nekada je neophodna i dodatna vakcinacija (npr. protiv hepatitisa A, tifusa, žute groznice).
Šta spakovati u putnu apoteku (posebno za digestivne tegobe)?
Putna apoteka, posebno za decu, treba da bude pažljivo pripremljena, a najveći deo zauzimaju lekovita sredstva koja se koriste kada su u pitanju digestivne tegobe, jer su one najčešći zdravstveni problem tokom putovanja.
U putnoj apoteci za digestivne tegobe treba da se nalaze: probiotski preparati (za prevenciju i terapiju proliva, npr. Lacticaseibacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii), oralni rehidratacioni rastvori( ORS), preparati protiv mučnine i nadutosti. Pored lekovitih sredstava namenjenih digestivnim tegobama u putnu apoteku treba spakovati i antipiretike, antihistaminike, lekove za hronične bolesti, antiseptike, zavoje, toplomer, kreme za zaštitu od sunca i repelenate.
Šta savetovati o ishrani u toku putovanja?
Do skora se smatralo da se putnička dijareja može sprečiti praćenjem jednostavnih dijetetskih preporuka (npr. "operi, skuvaj, oljušti ili zaboravi"), ali studije su pokazale da ljudi koji se pridržavaju ovih pravila i dalje mogu da se razbole, zato je potrebno pridržavati se nekoliko praktičnih saveta o ishrani tokom putovanja, posebno korisnih za sprečavanje digestivnih tegoba, poput putničkog proliva.
Ne preporučuje se konzumiranje sirovog povrća ili neprerađene hrane
Birajte voće koje se može oljuštiti
Konzumirajte samo pasterizovano mleko i jogurt
Preporučuje se isključivo flaširana ili prokuvana voda
Birajte restorane s dobrim higijenskim uslovima i visokom frekvencijom gostiju
Ukoliko na put krećete sa odojčetom ili malim detetom, ne uvodite novu hranu na putovanju. Preporučuju se redovni obroci koji nisu masni, jer mogu izazvati mučninu, gorušicu ili proliv. Izbegavajte gazirana pića, alkohol i sokove sa puno šećera.
Putna dijareja – zašto je česta i kako je prepoznati?
Putna dijareja je najčešća zdravstvena tegoba među putnicima, naročito kod dece, a javlja se najčešće u prvih 2-5 dana po dolasku u novu sredinu. Nastaje iz više razloga:
promena mikrobiološke sredine kada se organizam upoznaje s novim bakterijama, virusima ili parazitima koje nije prethodno sreo, a koje lokalni stanovnici već podnose bez simptoma.
kontaminirana voda i hrana jer je glavni put prenosa infekcije je feko-oralni: preko neoprane hrane, leda, vode, sirovih mlečnih proizvoda, ruku, posuđa.
standardi higijene i sanitarni uslovi su znatno niži na nekim destinacijama.
ponašanje dece jer češće stavljaju ruke u usta, dele pribor i slično.
Tipični simptomi putne dijareje su tri ili više vodenastih stolica u toku 24h, a može biti praćeno sa grčevima, mučninom, povraćanjem, povišenom temperaturom i nadimanjem. Retko se u stolici obolelog može videti i trag krvi.
Kako ojačati digestivni sistem deteta pre i tokom puta?
Najbolje je bar nedelju dana pre polaska na put započeti korišćenje probiotskog preparata sa dokazanim delovanjem kod dece. Najviše naučnih dokaza ima probiotski gljivični soj Saccharomyces boulardii. Oni smanjuju rizik od nastanka putničkog proliva time što stabilizuju crevnu mikrobiotu, poboljšavaju imunitet. Tokom celog putovanja je potrebno nastaviti uzimanje probiotiskih preparata, jer oni ne kolonizuju digestivni trakt domaćina trajno.
Kako izabrati najbolji probiotski preparat za putničku apoteku?
Nije svejedno koji probiotski praparat izabrati za putovanje. Probiotici se razlikuju pre svega prema vrsti soja koji se u njima nalazi, a svaki soj ima specifično dejstvo. Osim toga dejstvo probiotskog soja je dozno zavisno. Prema tome treba birati probiotski praparat sa dokazano efikasnim sojem za putničku dijareju i adekvatnom dozom.
Bulardi Junior proizvođača AbelaPharm je probiotski praparat koji sadrži soj Saccharomyces boulardii, i kao što mu ime kaže namenjen je deci. Prednosti Bulardi Junior AbelaPharm jer sadrži Saccharomyces boulardii koji je klinički ispitan, bezbedan i efikasan soj za prevenciju i lečenje putničke dijareje kod dece, a pri tome ne remeti prirodnu bakterijsku mikrobiotu jer je gljivični probiotik (nije bakterija), pa se može koristiti i uz antibiotsku terapiju bez rizika da bude uništen.
Podjednako je efikasan za prolive različite etiologije: virusne, bakterijske… Farmaceutski oblik u vidu praha u kesicama za oralnu upotrebu prikladan je za decu, jer se lako rastvara u vodi, mleku ili soku, bez promene ukusa.
Mogu ga koristiti deca koja imaju alergiju, jer ne sadrži veštačke boje i arome. Najvažnija prednost Bulardi juniora je velika bezbednost, čak i kada se koristi dugotrajno (npr. tokom celog trajanja putovanja).
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 11. do 17. maja zabeleženo 4.441 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jedna doza psilocibina, psihoaktivne supstance iz halucinogenih pečuraka, mogla bi da bude efikasan tretman za zavisnost od kokaina, pokazali su rezultati kliničkog istraživanja objavljenog u časopisu "Jama Network Open"
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe.
U decembru 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Kvinslend objavili su studiju čiji bi nalazi mogli naterati potrošače da dvaput razmisle o korišćenju plastičnog kuvala sledeći put kada požele lepu šolju čaja.
Dlake na nožnim prstima često su normalna pojava i mogu biti znak dobre cirkulacije, ali njihov iznenadni rast ili opadanje ponekad može ukazivati na zdravstveni problem ili nuspojavu lekova.
Dijagnostiku bolesti endometrijuma (unutrašnje sluzokože materice) razvili su ruski naučnici analizom krvi uz korišćenje minimalno invazivne metode koja se zove Ramanova spektroskopija (SERS).
Polno prenosive bolesti su u porastu širom Evrope, a broj slučajeva gonoreje i sifilisa dostigao je rekordan nivo u 2024. godini, pokazuju najnoviji zvanični podaci.
Uobičajeni konzervansi koji se koriste u mnogim industrijski proizvedenim namirnicama povezani su sa 29 odsto većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i 16 odsto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.