Foto: 021.rs (Prof. dr Miodrag Krstić/Lična arhiva)
Antibiotici su doprineli značajnom smanjenju (stope) smrtnosti od bakterijskih infekcija, a mnoge fatalne bolesti su postale izlečive, čime se produžio životni vek ljudi.
Međutim, duboko ukorenjena u tom terapeutskom uspehu su i neželjena dejstva antibiotika na mikrobiom, složenu zajednicu mikroorganizama (raznovrsne bakterije, gljivice i virusi) koji žive u našem organizmu. Oni pomažu u varenju hrane, jačaju naš imunološki sistem, pa čak utiču i na naše mentalno blagostanje.
Kada antibiotici poremete ovu delikatnu ravnotežu koja postoji između njih, može doći do neželjenih efekata kao što su dijareja izazvana antibioticima, takozvani antibiotski kolitis... Na ovu temu govori prof. dr Miodrag Krstićem, gastroenterohepatolog sa Klinike za gastroenterologiju, UKCS Beograd.
Koja su to neželjena dejstva antibiotika?
Kratkoročne posledice su dobro poznate. Nakon primene antibiotika očekivano je eliminisanje štetnih bakterija koje izazivaju infekciju. Međutim, taj proces često dovodi i do eliminisanja dobrih bakterija, jer antibiotici nisu selektivni lekovi. Umesto dobrih, preterano se nagomilavaju štetne bakterije i upravo taj disbalans neretko dovodi do privremenih gastrointestinalnih smetnji, uključujući proliv, mučninu ili nadimanje.
Iako je tretman antibioticima često neizbežan, sve više istraživanja naglašava važnost promišljenog i ograničenog korišćenja ovih lekova.
Antibiotici su nam neophodni, ali uz njih idu i neželjena dejstva. Kako onda rešiti ovaj problem?
Postoji nekoliko strategija koje nam mogu biti od pomoći. Najpre se savetuje racionalna upotreba antibiotika. Lekari bi trebalo da pažljivo razmotre potrebu za antibioticima pre nego što ih propišu. Treba ih primenjivati samo u slučaju bakterijskih infekcija i to na osnovu urađenog antibiograma, umesto rutinskog korišćenja.
Nadalje, uzimanje nekih probiotika može da prevenira nastanak antibiotske dijareje. Važno je da istaknemo da nisu svi probiotici isti. Po najnovijim smernicama Svetske gastroenterološke organizacije iz 2023. godine, prva preporuka za prevenciju antibiotske dijareje su jedinstvena probiotska kvasnica Saccharomyces boulardii ili bakterijski probiotik Lactobacillus rhamnosus GG. Bulardi je jedini probiotik koji se može uzimati istovremeno uz antibiotik, jer je probiotska kvasnica koja jedina nije podložna razgradnji delovanjem antibiotika.
Svi ostali probiotici moraju da se uzimaju odvojeno od antibiotika. Brojne kliničke studije ukazuju na njegovu sposobnost da smanji rizik od dijareje povezane s antibioticima. Može se primenjivati istovremeno, bez pravljenja vremenskog razmaka od 2 do 4 sata i nastaviti sve vreme dok traje terapija antibioticima.
Nije bitan samo pravilan odabir probiotskog soja nego i način pakovanja probiotika. Probiotik koji je u specijalnom aTECH pakovanju ima deklarisanu količinu probiotskih ćelija na kraju roka upotrebe, a ne u trenutku pakovanja. Na ovaj način proizvođač može da garantuje stabilnost, odnosno efikasnost probiotskog preparata. Od svih probiotskih preparata registrovanih u Srbiji, jedino Bulardi® kompanije Abela Pharm ispunjava i taj kriterijum.
Važno je da svi, i lekari i pacijenti, budu obavešteni o značaju odgovornog korišćenja antibiotika. Institucije, kao što je Probiotic Excellence Center®, koje aktivno sprovode edukaciju, objavljuju vodiče dobre prakse, izrađuju smernice, ali i organizuju brojna predavanja, igraju ključnu ulogu u širenju svesti o očuvanju mikrobioma. Ključ je u edukaciji, jer se samo na taj način osigurava da svi, kako lekari, tako i pacijenti, budu informisani o značaju odgovornog korišćenja antibiotika i očuvanja mikrobioma.
Uz primenu ovih strategija, moguće je umanjiti negativne efekte antibiotika na mikrobiom i podržati oporavak nakon terapije.
Poruka za kraj: Upotreba antibiotika je od izuzetnog značaja. Važno je naglasiti koliko su nam neophodni u lečenju ozbiljnih infekcija, ali istovremeno razvijati svest o potrebi za očuvanjem delikatne ravnoteže u mikrobiomu. Ovo se postiže racionalnom primenom antibiotika, edukacijom lekara i pacijenata, te korišćenjem proverenih probiotskih sojeva koji su klinički ispitani i nalaze se u svetskim smernicama.
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.