Antibiotska era započela je pronalaskom penicilina i to otkriće predstavlja jedno od najvećih dostignuća medicine 20. veka.
Foto: 021.rs (Prof. dr Miodrag Krstić/Lična arhiva)
Antibiotici su doprineli značajnom smanjenju (stope) smrtnosti od bakterijskih infekcija, a mnoge fatalne bolesti su postale izlečive, čime se produžio životni vek ljudi.
Međutim, duboko ukorenjena u tom terapeutskom uspehu su i neželjena dejstva antibiotika na mikrobiom, složenu zajednicu mikroorganizama (raznovrsne bakterije, gljivice i virusi) koji žive u našem organizmu. Oni pomažu u varenju hrane, jačaju naš imunološki sistem, pa čak utiču i na naše mentalno blagostanje.
Kada antibiotici poremete ovu delikatnu ravnotežu koja postoji između njih, može doći do neželjenih efekata kao što su dijareja izazvana antibioticima, takozvani antibiotski kolitis... Na ovu temu govori prof. dr Miodrag Krstićem, gastroenterohepatolog sa Klinike za gastroenterologiju, UKCS Beograd.
Koja su to neželjena dejstva antibiotika?
Kratkoročne posledice su dobro poznate. Nakon primene antibiotika očekivano je eliminisanje štetnih bakterija koje izazivaju infekciju. Međutim, taj proces često dovodi i do eliminisanja dobrih bakterija, jer antibiotici nisu selektivni lekovi. Umesto dobrih, preterano se nagomilavaju štetne bakterije i upravo taj disbalans neretko dovodi do privremenih gastrointestinalnih smetnji, uključujući proliv, mučninu ili nadimanje.
Iako je tretman antibioticima često neizbežan, sve više istraživanja naglašava važnost promišljenog i ograničenog korišćenja ovih lekova.
Antibiotici su nam neophodni, ali uz njih idu i neželjena dejstva. Kako onda rešiti ovaj problem?
Postoji nekoliko strategija koje nam mogu biti od pomoći. Najpre se savetuje racionalna upotreba antibiotika. Lekari bi trebalo da pažljivo razmotre potrebu za antibioticima pre nego što ih propišu. Treba ih primenjivati samo u slučaju bakterijskih infekcija i to na osnovu urađenog antibiograma, umesto rutinskog korišćenja.
Nadalje, uzimanje nekih probiotika može da prevenira nastanak antibiotske dijareje. Važno je da istaknemo da nisu svi probiotici isti. Po najnovijim smernicama Svetske gastroenterološke organizacije iz 2023. godine, prva preporuka za prevenciju antibiotske dijareje su jedinstvena probiotska kvasnica Saccharomyces boulardii ili bakterijski probiotik Lactobacillus rhamnosus GG. Bulardi je jedini probiotik koji se može uzimati istovremeno uz antibiotik, jer je probiotska kvasnica koja jedina nije podložna razgradnji delovanjem antibiotika.
Svi ostali probiotici moraju da se uzimaju odvojeno od antibiotika. Brojne kliničke studije ukazuju na njegovu sposobnost da smanji rizik od dijareje povezane s antibioticima. Može se primenjivati istovremeno, bez pravljenja vremenskog razmaka od 2 do 4 sata i nastaviti sve vreme dok traje terapija antibioticima.
Nije bitan samo pravilan odabir probiotskog soja nego i način pakovanja probiotika. Probiotik koji je u specijalnom aTECH pakovanju ima deklarisanu količinu probiotskih ćelija na kraju roka upotrebe, a ne u trenutku pakovanja. Na ovaj način proizvođač može da garantuje stabilnost, odnosno efikasnost probiotskog preparata. Od svih probiotskih preparata registrovanih u Srbiji, jedino Bulardi® kompanije Abela Pharm ispunjava i taj kriterijum.
Važno je da svi, i lekari i pacijenti, budu obavešteni o značaju odgovornog korišćenja antibiotika. Institucije, kao što je Probiotic Excellence Center®, koje aktivno sprovode edukaciju, objavljuju vodiče dobre prakse, izrađuju smernice, ali i organizuju brojna predavanja, igraju ključnu ulogu u širenju svesti o očuvanju mikrobioma. Ključ je u edukaciji, jer se samo na taj način osigurava da svi, kako lekari, tako i pacijenti, budu informisani o značaju odgovornog korišćenja antibiotika i očuvanja mikrobioma.
Uz primenu ovih strategija, moguće je umanjiti negativne efekte antibiotika na mikrobiom i podržati oporavak nakon terapije.
Poruka za kraj: Upotreba antibiotika je od izuzetnog značaja. Važno je naglasiti koliko su nam neophodni u lečenju ozbiljnih infekcija, ali istovremeno razvijati svest o potrebi za očuvanjem delikatne ravnoteže u mikrobiomu. Ovo se postiže racionalnom primenom antibiotika, edukacijom lekara i pacijenata, te korišćenjem proverenih probiotskih sojeva koji su klinički ispitani i nalaze se u svetskim smernicama.
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) saopštio je da nisu tačni navodi pojedinih medija da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je, povodom završetka višenedeljnog božićnog posta, da je posle posta važna umerenost u konzumiranju uobičajene hrane.
Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije dece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja.
Nedavno je predsednik SAD Donald Tramp, koji ima hroničnu vensku insuficijenciju, priznao da uzima visoku dnevnu dozu aspirina, i to čini već više od dve decenije, odbacujući savete svojih lekara.
Godine 2022, neurolozi u klinici za pamćenje u Kini dijagnostikovali su 19-godišnjaku ono za šta su verovali da je Alchajmerova bolest - čineći ga najmlađom osobom kojoj je ikada postavljena ova dijagnoza.
U Velikoj Britaniji je stupila na snagu zabrana reklamiranja brze i nezdrave hrane na televiziji i internetu, u okviru mera za suzbijanje gojaznosti kod dece.
Milioni ljudi širom sveta mogli bi biti izloženi riziku ubrzanog starenja mozga zbog svakodnevne upotrebe veštačkih zaslađivača, pokazuje nova studija.
Kreativne aktivnosti, poput plesa, muzike, crtanja, ali i igranja složenih video-igara, ne samo da mogu poboljšati zdravlje mozga, već ga mogu i usporiti da stari, pokazuje nova studija.
Kada govorimo o zdravlju creva, obično najviše pažnje posvećujemo ishrani. Ipak, jednako važnu - a neretko i ključnu - ulogu imaju napici koje svakodnevno konzumiramo.
Stručnjaci upozoravaju da namakanje posuđa tokom noći može pretvoriti vašu kuhinju u leglo bakterija koje izazivaju trovanje hranom i ozbiljne bolesti.
Nove studije sprovedene nad desetinama hiljada dece ukazuju da korišćenje pametnih telefona pre 13. godine života značajno povećava rizik od poremećaja spavanja, gojaznosti i psihološkog stresa.
Dok uživamo u ukusnim zalogajima, stomatolozi upozoravaju na neočekivane namirnice koje mogu izazvati neprijatan zadah i pokvariti praznično raspoloženje.
U Srbiji je od 22. do 28. decembra registrovano 21.225 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu i 19.569 slučajeva оbоljenja оd акutnih rеspirаtоrnih infekcija.
Republički fond za zdravstveno osiguranje usvojio je novu listu lekova na koju je stavljeno čak 99 novih generičkih lekova, odnosno zamena za lekove koji se već izdaju o trošku RFZO, ali od različitih proizvođača.
Iako se petarde često doživljavaju kao deo praznične atmosfere, one predstavljaju ozbiljnu opasnost, posebno za decu i mlade, upozorava Institut "Batut".
Najteži čovek na svetu, Meksikanac Huan Pedro Franko, koji je u jednom trenutku imao 590 kilograma, preminuo je u 41. godini od posledica infekcije bubrega, saopštili su lekari.
Naučnici su uz pomoć veštačke inteligencije (AI) identifikovali dva nova biološka podtipa multiple skleroze, što bi moglo da otvori put personalizovanim tretmanima i boljim ishodima za pacijente.