Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?
Odgovore na ova pitanja nudi prof. dr Nemanja Damjanov, specijalista interne medicine i subspecijalista reumatologije iz Poliklinite Da Medika.
Da bi kalcijum iz creva ušao u krvotok neophodan je vitamin D. Ovaj vitamin je izuzetno važan za zdrave kosti, mišiće, nerve i imunski sistem. Ako imamo dovoljno vitamina D, povećavamo ulazak kalcijuma iz creva u krvotok oko 20 puta.
Zbog važnosti vitamina D za zdravlje našeg organizma, neophodno je povremeno meriti nivo vitamina D u našoj krvi i po potebi uzimati vitamin D da bi se postigao odgovarajući nivo.
Koliki nivo vitamina D u krvi nam je potreban?
Smatra se da je za održavanje normalnog zdravlja naših kostiju i mišića potrebno da imamo oko 75 – 125 nanomola po litru (nmol/L), odnosno 30 - 50 nanograma po mililitru (ng/mL) vitamina D.
Ukoliko neko ima manje od 50 nmol/L vitamina D u krvi, to se smatra nedostatkom (deficitom) ovog vitamina. Ukoliko je nivo vitamina D između 50 i 74 nmol/l to se smatra nedovoljnim nivoom (insuficijencijom) ovog vitamina.
Nivo vitamina D od 250 – 375 nmol/L se definiše kao preterani nivo (hipervitaminoza D). Ukoliko neko ima više od 375 nmol/L vitamina D, to je opasan nivo i smatra se trovanjem (intoksikacijom) ovim vitaminom.
Izuzetno je retko da neko ima višak vitamina D. Velika većina naših ljudi ima nedovoljno vitamina D.
Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?
Vitamin D unosimo hranom i stvara se kada se dovoljno sunčamo. U našem podneblju i u našem društvu većina ljudi nema dovoljne nivoe vitamina D u krvi. Nedovoljno se sunčamo i ne unosimo dovoljno hrane koja je bogata vitaminom D. Zbog toga je potrebno dodatno ga unositi uzimajući odgovarajuće dodatke ishrani.
Međutim, nije dovoljno samo uneti vitamin D u organizam. Potreban je i vitamin koji doprinosi ugradnji kalcijuma u kosti. To je vitamin K2. Bitna je I i fizička aktivnost kao i dovoljan unos kalcijuma iz mlečnih proizvoda i koštunjavog voća.
Koliko da uzimamo vitamina D dnevno?
Nije moguća jedinstvena preporuka za sve ljude o tome koliko da uzimaju vitamina D dnevno da bi imali odgovarajući nivo u krvi. Raspon preporučenog dnevnog unosa se kreće od 400 do 2000 internacionalnih jedinica (IU), ali je nekim ljudima potrebno i više od 2000 IU na dan.
Zato je neophodno povremeno meriti nivo vitamina D i dnevnu dozu prilagođavati individualnim potrebama svake osobe. Vitamin D se razgrađuje u mastima, i zato ga treba uzeti sa najvećim obrokom tokom dana. Dokazano je da to povećava apsorpciju i do 50%.
Zašto je važno da se uz vitamin D istovremeno uzima i vitamin K2?
Vitamin D je ključan za unos kalcijuma u organizam, ali nije dovoljan za pravilnu preraspodelu unetog kalcijuma. Naime, kalcijum ide u kosti, ali može da se taloži i u krvnim sudovima (zakrečavanje krvnih sudova ili arterioskleroza), zglobovima, jetri, bubrezima i drugim organima i tkivima. Vitamin koji raspodeljuje kalcijum u organizmu i obezbeđuje da se kalcijum taloži u kosti a da se ne nakuplja u krvnim sudovima, i drugim mekim tkivima jeste vitamin K2.
Dovoljan nivo vitamina K2 aktivira molekul koji se zove osteocalcin, a osteokalcin veže kalcijum i ugrađuje ga u kosti. Istovremeno, vitamin K2 aktivira molekul matrix gla protein, koji uklanja kalcijum iz arterija i drugih mekih tkiva.
Koliko je vitamin K2 važan za kvalitet naših kostiju, krvnih sudova i opšte zdravlje?
EPIK studija je pokazala da za svakih 10 mikrograma vitamina K2 koji unesemo u naš organizam dnevno, smanjimo rizik infarkta srca za 9%. Ispitivanja su pokazala da MK-7 oblik vitamina K2 povećava elastičnost krvnih sudova, smanjuje rizik od prerane smrti i takođe povećava čvrstinu kostiju i smanjuje rizik od preloma zbog slabih kostiju.
Kako da najbolje pomognemo našim kostima i krvnim sudovima?
Potrebno je uzimati istovremeno vitamin D i vitamin K2. Preporučene doze vitamina K2 u toj kombinaciji su od 90 mikrograma (mcg), do 120 mcg dnevno, a preporučene doze vitamina D su za većinu odrsalih osoba 2000 IU dnevno.
Farmaceutski gigant Fajzer dobio je odobrenje u SAD za novu genetsku terapiju protiv hemofilije, retke genetske bolesti koja izaziva velika i spontana krvarenja.
Istraživači u Centru za aditivnu proizvodnju Univerziteta u Notingemu postigli su značajan napredak u personalizovanoj zdravstvenoj zaštiti kroz novu tehnologiju 3D štampanja tableta.
Naučnici sa univerziteta u Hjustonu objavili su istraživanje koje pokazuje da osobe koje puše elektronske cigarete u veoma kratkom vremenskom periodu mogu da steknu predispoziciju za dobijanje astme.
Globalno istraživanje Fondacije za pakovanje hrane iz Ciriha pokazalo je da se širom sveta hrana pakuje u kontejnerima ili papiru koji sadrže čak 61 vrstu sintetičkih hemikalija.
Britanija će platiti više od 12,7 milijardi dolara odštete hiljadama pacijenata, sedamdesetih i osamdesetih godina lečenih krvlju zaraženom HIV-om ili hepatitisom C, objavio je list "Sunday Times".
Živimo u vreme epidemije malignih i kardiovaskularnih bolesti, a da bi videli benefite od ulaganja u opremu i inovativne terapije, mora se više raditi na prevenciji.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, od početka godine do 10. maja, prijavljena 1.364 slučaja velikog kašlja.
U Srbiji je od 29. aprila do 5. maja prijavljeno 3.218 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Gojazni ljudi u Evropi su 2,5 puta češće odlazili na bolovanje od ljudi koji nisu gojazni, pokazuje istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Veneciji.
Prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega preminuo je skoro dva meseca nakon što je operisan, saopštili su njegova porodica i bolnica koja je izvršila hirurški zahvat.
Švedska, uprkos sličnom nivou ukupnog korišćenja nikotina među svojim stanovnicima, ima znatno niže stope oboljevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima.
Naučnici Univerziteta u Kembridžu tvrde da su uspešnim eksperimentima na miševima došli na korak od stvaranja vakcine koja će moći da zašiti ljude od širkog spektra korona virusa.