Postoje A i B tip virusa sezonskog gripa: Evo koji je opasniji
Grip nije samo "obična prehlada" - reč je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Grip je jedna od najčešćih virusnih infekcija koja svake godine pogađa milione ljudi širom sveta. Iako mnogi grip doživljavaju kao "jaču prehladu", to je ozbiljna bolest koja može dovesti do komplikacija, hospitalizacije, pa čak i smrtnog ishoda kod rizičnih grupa, prenosi Tportal.
Razumevanje načina prenosa virusa, prepoznavanje simptoma i poznavanje razlika između tipova gripa ključno je za zaštitu zdravlja sebe i drugih.
Glavni virusi influence: tipovi A i B
Kada govorimo o gripu, zapravo mislimo na infekciju izazvanu virusima influence. Postoje tri glavna tipa ovih virusa - A, B i C - ali su za sezonski grip najvažniji tipovi A i B.
Virus influence tipa A najčešće je odgovoran za teže oblike bolesti i velike epidemije. Njegova posebnost je sposobnost brzog mutiranja i mogućnost zaraze i kod ljudi i kod životinja. Upravo ta osobina čini ga posebno opasnim - najteže pandemije gripa u istoriji, poput španskog gripa iz 1918. i svinjskog gripa iz 2009. godine, uzrokovao je tip A.
Ovaj virus se deli na podtipove prema proteinima na svojoj površini, a najpoznatiji su H1N1 i H3N2.
S druge strane, virus influence tipa B obično izaziva blažu bolest i javlja se isključivo kod ljudi. Genetski je stabilniji od tipa A, ali i dalje može izazvati značajne epidemije, posebno među decom.
Deli se u dve glavne linije: B/Yamagata i B/Victoria.
Važno je napomenuti da oba tipa mogu biti opasna, naročito za decu mlađu od pet godina, odrasle starije od 65 godina, trudnice i osobe s hroničnim bolestima poput dijabetesa, astme ili srčanih oboljenja.
Kako se prenosi virus gripa
Grip je izuzetno zarazan i širi se brže nego što mnogi misle. Najčešći način prenosa je preko sitnih kapljica koje zaražena osoba izbacuje u vazduh kada kašlje, kija ili čak samo govori. Ako se nalazite u njenoj blizini, obično na udaljenosti manjoj od dva metra, lako možete udahnuti te kapljice i zaraziti se.
To, međutim, nije jedini način zaraze. Virus gripa može preživeti na površinama nekoliko sati, ponekad i ceo dan. Kvake na vratima, stolovi, telefoni, tastature - sve su to potencijalna žarišta virusa. Ako dodirnete kontaminiranu površinu, a zatim rukama dodirnete usta, nos ili oči, virus lako ulazi u organizam.
Posebno su rizični zatvoreni prostori s lošom ventilacijom - kancelarije, učionice i javni prevoz - gde virusne čestice duže ostaju u vazduhu.
Dodatni problem je to što zaražena osoba može širiti virus i dan pre pojave simptoma, kao i do nedelju dana nakon što oboli. To znači da možete nesvesno zaraziti druge pre nego što uopšte shvatite da ste bolesni.
Kako prepoznati grip
Za razliku od obične prehlade koja se razvija postepeno, grip nastupa naglo i snažno. Temperatura kod prehlade obično izostaje ili je blaga, dok kod gripa naglo skače na 38 ili 40 stepeni Celzijusa, uz drhtavicu i znojenje. Ta visoka temperatura traje nekoliko dana.
Karakteristični su jaki bolovi u mišićima i zglobovima - mnogi opisuju osećaj kao da ih je neko pretukao.
Svakodnevne aktivnosti postaju teške, a često se javlja izražen umor i iscrpljenost. Slabost može biti toliko jaka da jedva ustajete iz kreveta, a taj osećaj može potrajati nedeljama.
Suv, uporan kašalj još je jedan tipičan znak gripa i često traje i nakon što ostali simptomi nestanu. Česta je i glavobolja, naročito bol iza očiju.
Začepljen nos, curenje nosa, bol u grlu i kijanje mogu se javiti, ali su blaži nego kod prehlade. Kod dece se ponekad javljaju i stomačne tegobe - mučnina, povraćanje i gubitak apetita.
Kada grip postaje opasan
Većina ljudi preboli grip kod kuće uz dovoljno odmora i tečnosti. Međutim, kod nekih se mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtevaju lekarsku pomoć.
Najčešća i najopasnija komplikacija je upala pluća. Može je izazvati sam virus gripa ili bakterijska infekcija koja se razvije kasnije. Upozoravajući znaci su otežano disanje, bol u grudima, temperatura koja ne pada i iskašljavanje žuto-zelenog ili krvavog sekreta.
Bronhitis, upala sinusa i uha takođe su česte komplikacije, naročito kod dece.
Bakterijska infekcija koja se nadoveže na virusnu zahteva lečenje antibioticima. Posebno su ugrožene osobe s hroničnim bolestima jer grip može pogoršati astmu, plućne i srčane bolesti ili dijabetes.
U retkim, ali ozbiljnim slučajevima, komplikacije uključuju upalu srčanog mišića, encefalitis, meningitis ili sepsu.
Kada treba potražiti pomoć lekara
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave sledeći simptomi: otežano disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u grudima ili stomaku, nagla vrtoglavica ili konfuzija, stalno povraćanje, simptomi koji se privremeno poboljšaju pa zatim vrate s većom temperaturom i jačim kašljem, ili temperatura koja traje duže od tri dana.
Prevencija je najbolja zaštita
Najvažnija zaštita od gripa je godišnja vakcinacija, koja se preporučuje svim osobama starijim od šest meseci. Vakcina se svake godine prilagođava sojevima virusa koji će najverovatnije kružiti tokom sezone.
Pored vakcinacije, jednostavne mere mogu znatno smanjiti rizik zaraze: redovno i temeljno pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, izbegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, nošenje maske u gužvi tokom sezone gripa, održavanje distance od bolesnih osoba i redovno provetravanje prostorija.
Ako primetite simptome gripa, ostanite kod kuće da ne biste zarazili druge. Odmarajte, pijte dovoljno tečnosti i obavezno se obratite lekaru, naročito ako pripadate rizičnoj grupi.
Ranim lečenjem antivirusnim lekovima može se skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
4
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
0
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
2
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Komentari 1
Teodora
ne znam, mislim da je ključ sto bolji imunitet jer je razboljevanje neminovno, ali moze da kraće traje, i treba krenuti još od sept. šta znam, meni hrana nije dovoljna, ali ni ono a,b,c nije neko rešenje. povremeno uzimam autstrijski zeolit, probiotike svaki mesec određeni period i biljne suplemente kao što je ekstrakt biljaka, reishi gljiva ekstrakt, acerola, riblje ulje...
pa i ako posle toga prelezis grip duze od 7 dana, onda kod lekara....
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar