Postoje A i B tip virusa sezonskog gripa: Evo koji je opasniji
Grip nije samo "obična prehlada" - reč je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Foto: Pixabay
Grip je jedna od najčešćih virusnih infekcija koja svake godine pogađa milione ljudi širom sveta. Iako mnogi grip doživljavaju kao "jaču prehladu", to je ozbiljna bolest koja može dovesti do komplikacija, hospitalizacije, pa čak i smrtnog ishoda kod rizičnih grupa, prenosi Tportal.
Razumevanje načina prenosa virusa, prepoznavanje simptoma i poznavanje razlika između tipova gripa ključno je za zaštitu zdravlja sebe i drugih.
Glavni virusi influence: tipovi A i B
Kada govorimo o gripu, zapravo mislimo na infekciju izazvanu virusima influence. Postoje tri glavna tipa ovih virusa - A, B i C - ali su za sezonski grip najvažniji tipovi A i B.
Virus influence tipa A najčešće je odgovoran za teže oblike bolesti i velike epidemije. Njegova posebnost je sposobnost brzog mutiranja i mogućnost zaraze i kod ljudi i kod životinja. Upravo ta osobina čini ga posebno opasnim - najteže pandemije gripa u istoriji, poput španskog gripa iz 1918. i svinjskog gripa iz 2009. godine, uzrokovao je tip A.
Ovaj virus se deli na podtipove prema proteinima na svojoj površini, a najpoznatiji su H1N1 i H3N2.
S druge strane, virus influence tipa B obično izaziva blažu bolest i javlja se isključivo kod ljudi. Genetski je stabilniji od tipa A, ali i dalje može izazvati značajne epidemije, posebno među decom.
Deli se u dve glavne linije: B/Yamagata i B/Victoria.
Važno je napomenuti da oba tipa mogu biti opasna, naročito za decu mlađu od pet godina, odrasle starije od 65 godina, trudnice i osobe s hroničnim bolestima poput dijabetesa, astme ili srčanih oboljenja.
Kako se prenosi virus gripa
Grip je izuzetno zarazan i širi se brže nego što mnogi misle. Najčešći način prenosa je preko sitnih kapljica koje zaražena osoba izbacuje u vazduh kada kašlje, kija ili čak samo govori. Ako se nalazite u njenoj blizini, obično na udaljenosti manjoj od dva metra, lako možete udahnuti te kapljice i zaraziti se.
To, međutim, nije jedini način zaraze. Virus gripa može preživeti na površinama nekoliko sati, ponekad i ceo dan. Kvake na vratima, stolovi, telefoni, tastature - sve su to potencijalna žarišta virusa. Ako dodirnete kontaminiranu površinu, a zatim rukama dodirnete usta, nos ili oči, virus lako ulazi u organizam.
Posebno su rizični zatvoreni prostori s lošom ventilacijom - kancelarije, učionice i javni prevoz - gde virusne čestice duže ostaju u vazduhu.
Dodatni problem je to što zaražena osoba može širiti virus i dan pre pojave simptoma, kao i do nedelju dana nakon što oboli. To znači da možete nesvesno zaraziti druge pre nego što uopšte shvatite da ste bolesni.
Kako prepoznati grip
Za razliku od obične prehlade koja se razvija postepeno, grip nastupa naglo i snažno. Temperatura kod prehlade obično izostaje ili je blaga, dok kod gripa naglo skače na 38 ili 40 stepeni Celzijusa, uz drhtavicu i znojenje. Ta visoka temperatura traje nekoliko dana.
Karakteristični su jaki bolovi u mišićima i zglobovima - mnogi opisuju osećaj kao da ih je neko pretukao.
Svakodnevne aktivnosti postaju teške, a često se javlja izražen umor i iscrpljenost. Slabost može biti toliko jaka da jedva ustajete iz kreveta, a taj osećaj može potrajati nedeljama.
Suv, uporan kašalj još je jedan tipičan znak gripa i često traje i nakon što ostali simptomi nestanu. Česta je i glavobolja, naročito bol iza očiju.
Začepljen nos, curenje nosa, bol u grlu i kijanje mogu se javiti, ali su blaži nego kod prehlade. Kod dece se ponekad javljaju i stomačne tegobe - mučnina, povraćanje i gubitak apetita.
Kada grip postaje opasan
Većina ljudi preboli grip kod kuće uz dovoljno odmora i tečnosti. Međutim, kod nekih se mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtevaju lekarsku pomoć.
Najčešća i najopasnija komplikacija je upala pluća. Može je izazvati sam virus gripa ili bakterijska infekcija koja se razvije kasnije. Upozoravajući znaci su otežano disanje, bol u grudima, temperatura koja ne pada i iskašljavanje žuto-zelenog ili krvavog sekreta.
Bronhitis, upala sinusa i uha takođe su česte komplikacije, naročito kod dece.
Bakterijska infekcija koja se nadoveže na virusnu zahteva lečenje antibioticima. Posebno su ugrožene osobe s hroničnim bolestima jer grip može pogoršati astmu, plućne i srčane bolesti ili dijabetes.
U retkim, ali ozbiljnim slučajevima, komplikacije uključuju upalu srčanog mišića, encefalitis, meningitis ili sepsu.
Kada treba potražiti pomoć lekara
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave sledeći simptomi: otežano disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u grudima ili stomaku, nagla vrtoglavica ili konfuzija, stalno povraćanje, simptomi koji se privremeno poboljšaju pa zatim vrate s većom temperaturom i jačim kašljem, ili temperatura koja traje duže od tri dana.
Prevencija je najbolja zaštita
Najvažnija zaštita od gripa je godišnja vakcinacija, koja se preporučuje svim osobama starijim od šest meseci. Vakcina se svake godine prilagođava sojevima virusa koji će najverovatnije kružiti tokom sezone.
Pored vakcinacije, jednostavne mere mogu znatno smanjiti rizik zaraze: redovno i temeljno pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, izbegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, nošenje maske u gužvi tokom sezone gripa, održavanje distance od bolesnih osoba i redovno provetravanje prostorija.
Ako primetite simptome gripa, ostanite kod kuće da ne biste zarazili druge. Odmarajte, pijte dovoljno tečnosti i obavezno se obratite lekaru, naročito ako pripadate rizičnoj grupi.
Ranim lečenjem antivirusnim lekovima može se skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedna decenija u životu je iscrpljujuća više nego ostale
09.02.2026.•
3
Neki od nas se sećaju da smo imali više energije u svojim dvadesetim. Mogli smo da radimo do kasno, loše spavamo, izađemo uveče, brzo se oporavimo, i da se sledećeg dana opet osećamo sposobno.
Pronađen efikasan način za obnavljanje čula mirisa kod post-kovid sindroma
08.02.2026.•
2
Naučnici na ruskom Univerzitetu "Sečenov" proučavaju efikasnost treninga za obnavljanje čula mirisa kod ljudi sa post-kovid sindromom za koje trenutno ne postoje lekovi ili tretmani, saopštio je taj univerzitet.
Autizam verovatno podjednako pogađa dečake i devojčice
08.02.2026.•
0
Autizam je istorijski posmatran kao stanje koje češće pogađa muškarce i dečake nego žene i devojčice.
Studija u trajanju skoro pola veka otkriva u kom dobu dostižemo svoj fizički vrhunac
08.02.2026.•
3
Fizičke sposobnosti opadaju s godinama, ali mnogi od nas vole da misle da to neće predstavljati problem sve dok ne zakoračimo duboko u starost.
Zevanje ima iznenađujući efekat na mozak
08.02.2026.•
1
Zevanje ima neobičan i neočekivan uticaj na tok tečnosti koja štiti mozak, otkriva nedavna studija, iako još nije jasno kakav bi mogao biti uticaj ove promene.
Otkrivene bakterije unutar bubrežnog kamenja
08.02.2026.•
3
Po prvi put naučnici su otkrili dokaze o prisustvu bakterija skrivenih u "neinfektivnim" bubrežnim kamencima.
Retko stanje zbog kog su neki ljudi bukvalno alergični na hladnoću
08.02.2026.•
0
Za većinu ljudi hladno vreme je neprijatnost, zahtevajući dodatni sloj odeće ili pojačavanje grejanja. Za druge, izlaganje hladnoći može pokrenuti alergijsku reakciju dovoljno ozbiljnu da izazove kolaps.
Ostajete bez daha dok se penjete stepenicama? Evo kada treba da se zabrinete
07.02.2026.•
2
Osećaj da ostajete bez daha nakon penjanja uz jedan ili dva sprata stepenica čest je kod ljudi različitog uzrasta i nivoa fizičke kondicije.
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
8
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
U Španiji prvi put urađena transplantacija lica od donora koji je eutaniziran
03.02.2026.•
1
Bolnica u Barseloni saopštila je da je obavila pionirski transplant lica u kojem je donor, prvi put u svetu, ponudio svoje lice za donaciju pre nego što je prošao proceduru potpomognutog umiranja.
Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
03.02.2026.•
1
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
7
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Komentari 1
Teodora
ne znam, mislim da je ključ sto bolji imunitet jer je razboljevanje neminovno, ali moze da kraće traje, i treba krenuti još od sept. šta znam, meni hrana nije dovoljna, ali ni ono a,b,c nije neko rešenje. povremeno uzimam autstrijski zeolit, probiotike svaki mesec određeni period i biljne suplemente kao što je ekstrakt biljaka, reishi gljiva ekstrakt, acerola, riblje ulje...
pa i ako posle toga prelezis grip duze od 7 dana, onda kod lekara....
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar