Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.
Foto: Pixabay
Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta - to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).
Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.
Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam - hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.
Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.
Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata, prenosi RTS.
Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima, a samim tim i njihovo zdravlje.
Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva - uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.
Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.
Bakterije "vole" vlakna, ali ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću se proteinima.
Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.
Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.
Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.
Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva, a sve to može da izazove dijareju.
U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.
U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.
Testiranje brzine vašeg creva
Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se "test kukuruzom".
Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza - dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.
Pošto je spoljna ljuska kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt sa ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u vašoj stolici.
Ono što ćete uraditi je da pazite na sledećih nekoliko stolica i zabeležite datum i vreme kada ugledate ostatke zrnaca kukuruza.
Ovaj kućni test svakako nije test čije rezultate treba definitivno prihvatiti - ali daje tranzitno vreme koje u proseku daje slične rezultate kao i sofisticiranije metode.
Ako kukuruz kroz vaš organizam prođe za 12 sati ili manje, vaša creva "rade brzo". Ako ne prođe za oko 48 sati ili više, onda su vam creva spora. U slučaju da otkrijete da vam je pokretljivost creva na bilo kom kraju spektra, na sreću postoje stvari koje možete da uradite da biste je poboljšali.
Ako je kretanje hrane kroz creva konstantno brzo, najbolje je da posetite svog lekara da vidite šta je osnovni uzrok. Ako je to kretanje sporo, a izgleda da nemate nikakve dodatne gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje, bol u stomaku, nedostatak apetita ili mučnina, jedite više voća i povrća da biste povećali vlakna kojima hranite crevne bakterije, pijte više vode i vežbajte.
Uravnotežena ishrana će vam pomoći da vaša creva budu pokretna i zdrava.
Članak je objavljen u časopisu "The Conversation".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Istraživanje: Protein povezan sa Parkinsonovom bolešću utiče na napredovanje Alchajmerove bolesti kod žena
07.03.2026.•
0
Nova otkrića mogla bi da objasne zašto demencija kod Alchajmerove bolesti često brže napreduje kod žena i mogla bi da otvore nove pravce istraživanja i budućih terapija, naveli su istraživači.
Test zavisnosti od cigareta - šest kratkih pitanja
06.03.2026.•
5
Dug niz godina kao jedan od načina nečije (ne)zavisnosti od cigareta koristi se Fagerstorm test zavisnosti od nikotina.
Istraživanje: Ljudi nakon lekova za mršavljenje vrate većinu izgubljene težine
05.03.2026.•
1
Osobe koje koriste injekcije za mršavljenje poput Mounjara ili Wegovyja vratiće oko dve trećine izgubljene težine u godinu dana kad prestanu da ih uzimaju.
U Srbiji 800.000 ljudi sa dijabetesom: Saveti za prevenciju, kao i za smanjenje rizika od komplikacija
05.03.2026.•
0
Činjenica je da svaka deseta osoba u svetu boluje od šećerne bolesti. U Srbiji ima više od 800.000 registrovanih pacijenata, što je više od svetskog proseka.
Prskate parfem na vrat? Može biti opasno po štitnu žlezdu
04.03.2026.•
1
Lekar je upozorio na svakodnevnu naviku koja može uticati na rad štitne žlezde, iako se o njenom značaju retko razmišlja.
HPV najčešća polno prenosiva bolest, ide se na to da vakcinacija bude obavezna u Srbiji
04.03.2026.•
4
Humani papiloma virus (HPV) najčešća je polno prenosiva bolest, a vakcinacija je najbolji način za prevenciju bolesti poput raka grlića materice, zbog čega se ide ka uvođenju obavezne imunizacije.
CO2 iz vazduha menja našu krv
04.03.2026.•
0
Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.
Alarmantan porast gojaznosti u Srbiji
03.03.2026.•
0
Udruženje za edukaciju i lečenje gojaznosti i Udruženje "Zdrava nacija" danas su, uoči Svetskog dana borbe protiv gojaznosti 4. marta, podsetili da se Srbija suočava sa alarmantnim porastom tog oboljenja.
Od uvođenja sistema e-bolovanja otvoreno više od 230.000 elektronskih doznaka
02.03.2026.•
1
U Srbiji je od 1. januara, kada je uveden sistem e-bolovanja, otvoreno više od 230.000 elektronskih doznaka.
Kako veganska i vegetarijanska ishrana utiču na bebu - ovo su rezultati istraživanja
02.03.2026.•
0
Istraživanje na skoro 1,2 miliona odojčadi pokazuje da veganska i vegetarijanska ishrana mogu da podrže normalan rast u prve dve godine života.
Ako ste alergični na polen: Počinje najgori period godine, već se pojavili prvi alergeni
02.03.2026.•
1
Sa prolećnim vremenom počeli su problemi sa alergijama kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa, pošto su zabeleženi prvi poleni lešnika, jove, tise i čempresa.
Večne hemikalije povezane sa bržim starenjem muškaraca srednjih godina, ali ne i žena
01.03.2026.•
0
Nova studija pokazuje da izloženost dve specifične "večne hemikalije" može ubrzati biološko starenje, posebno muškaraca srednjih godina.
Posteljica može skrivati rane znake upozorenja na rizik od šizofrenije
01.03.2026.•
2
Šizofrenija je ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja koji se karakteriše psihozom, što otežava osobi da razlikuje šta je stvarno.
Studija: Evo zašto kod nekih ljudi sa starenjem mozak ostaje očuvan
01.03.2026.•
0
Stanje mozga se sa procesom starenja pogoršava kod mnogih ljudi, pošto zbog lošeg funkcionisanja proteina dolazi do gubitka memorije i kognitivnih svojstava, dok kod drugih ljudi mozak ostaje savršeno očuvan.
Sistematski pregled za buduće đake prvake: Šta roditelji treba da znaju
01.03.2026.•
0
Pred polazak u prvi razred, buduće đake ne očekuje samo kupovina rančeva i pribora, već i obavezan sistematski pregled koji je, kako upozoravaju lekari, mnogo više od administrativne formalnosti.
Pоvišеnе vrеdnоsti PSА оtкrivеnе коd 18 odsto testiranih mušкаrаcа
28.02.2026.•
1
U акciјi testiranja za proveru zdravlja prostate ovog meseca je učеstvоvаlо 1.012 mušкаrаcа ciljnе pоpulаciје, većinom оd 71 dо 80 gоdinа.
Međunarodni dan retkih bolesti: U Srbiji registrovano više od 16.000 obolelih
28.02.2026.•
0
Međunarodni dan retkih bolesti obeležava se svake godine poslednjeg dana februara na inicijativu Evropske organizacije za retke bolesti, u saradnji sa više od 70 nacionalnih saveza udruženja pacijenata širom sveta.
Španija obavestila SZO o mogućem prenosu svinjskog gripa sa čoveka na čoveka
27.02.2026.•
1
Španija je obavestila Svetsku zdravstvenu organizaciju o mogućem prenosu svinjskog gripa sa čoveka na čoveka, prema proceni katalonskih vlasti, izjavio je danas portparol katalonskih zdravstvenih vlasti.
Znate li šta je zadržani duvanski dim i zašto je opasan?
27.02.2026.•
1
Zadržani duvanski dim predstavlja ostatke zagađivača iz duvanskog dima koji se zadržavaju na površinama i u prašini nakon pušenja duvana.
Kad seks postane opsesija i problem
27.02.2026.•
0
Seksualna zavisnost je stanje koje karakteriše kompulzivno učestvovanje ili angažovanje u seksualnim aktivnostima, naročito u seksualnom odnosu, uprkos negativnim posledicama.
Instagram će upozoravati roditelje ako deca pretražuju sadržaj o samoubistvu
26.02.2026.•
1
Društvena mreža Instagram uskoro će početi da upozorava roditelje ako njihova deca tinejdžeri koriste ovu aplikaciju da bi pretražila sadržaj vezan za samoubistvo ili samopovređivanje, prenose danas američki mediji.
Komentari 4
w/e
Vlakna ne sadrze nista esencijalno za ljude i u potpunosti su nam nepotrebna. Besmislene deklaracije proizvoda koje govore o nekim nutritivnim vrednostima su neprimenljive jer se iz vlakana gotovo nista ne moze apsorbovati posto su nesvariva, a nemamo creva i mikrobiome biljojeda.
Veljko
To u nekoj knjizi bajki pise? Ljudi su ziveli u vegetarijanskom (ili 'veganskom') raju, a onda je neko zlo pile ponudilo jaje ili zla riba meso, ili zla krava mleko? I postasmo "karnisti"...
Za one koje veruju u bajke, esencijalne aminokiseline se slabo nalaze u biljkama, a dosta u mesu, mleku, jajima. Ne da ih nema, nego prosecan Homo Veganus nema blage veze gde su, a isto ni onaj koji mu je ispricao bajku. Ima sjajnih biljnih namirnica, ali ih ne vidim na "veganskim jelovnicima", tamo je vazno da bude cudno, da ne raste kod nas (ove sjajne rastu, ali to se ne isplati prodavcima magle).
A jel pise u toj slikovnici da se neke biljke tesko vare? A neke zivotinjske lako? Duboko verujem da ne pise.
Neki vegani su pristojan svet, ne idu i propovedaju i vredjaju druge, samo imaju principe. A neki su agresivni ideolozi i da mogu sve bi nas streljali. Sto bi bilo steta, jer smo vecina, a imamo i mnogo vise fundamentalnog znanja o ishrani i namirnicama.
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar