Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.
Foto: Pixabay
Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta - to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).
Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.
Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam - hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.
Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.
Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata, prenosi RTS.
Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima, a samim tim i njihovo zdravlje.
Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva - uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.
Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.
Bakterije "vole" vlakna, ali ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću se proteinima.
Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.
Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.
Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.
Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva, a sve to može da izazove dijareju.
U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.
U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.
Testiranje brzine vašeg creva
Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se "test kukuruzom".
Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza - dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.
Pošto je spoljna ljuska kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt sa ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u vašoj stolici.
Ono što ćete uraditi je da pazite na sledećih nekoliko stolica i zabeležite datum i vreme kada ugledate ostatke zrnaca kukuruza.
Ovaj kućni test svakako nije test čije rezultate treba definitivno prihvatiti - ali daje tranzitno vreme koje u proseku daje slične rezultate kao i sofisticiranije metode.
Ako kukuruz kroz vaš organizam prođe za 12 sati ili manje, vaša creva "rade brzo". Ako ne prođe za oko 48 sati ili više, onda su vam creva spora. U slučaju da otkrijete da vam je pokretljivost creva na bilo kom kraju spektra, na sreću postoje stvari koje možete da uradite da biste je poboljšali.
Ako je kretanje hrane kroz creva konstantno brzo, najbolje je da posetite svog lekara da vidite šta je osnovni uzrok. Ako je to kretanje sporo, a izgleda da nemate nikakve dodatne gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje, bol u stomaku, nedostatak apetita ili mučnina, jedite više voća i povrća da biste povećali vlakna kojima hranite crevne bakterije, pijte više vode i vežbajte.
Uravnotežena ishrana će vam pomoći da vaša creva budu pokretna i zdrava.
Članak je objavljen u časopisu "The Conversation".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Psihijatri: Čet-botovi možda podstiču psihozu kod ljudi
29.12.2025.•
0
Vodeći psihijatri se sve više slažu da korišćenje čet-botova sa veštačkom inteligencijom (AI) može da bude povezano sa slučajevima psihoze, piše Volstrit džurnal.
U Republici Srpskoj od 1. avgusta sledeće godine zabranjeno pušenje u zatvorenim prostorima
29.12.2025.•
4
Republika Srpska dobila je Zakon o zaštiti zdravlja od duvanskih proizvoda, kojim se uvodi apsolutna zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima.
SZO: Od posledica konzumiranja alkohola u EU godišnje umre 800.000 ljudi
28.12.2025.•
1
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Međunarodna federacija zvanično priznala dijabetes tipa pet
28.12.2025.•
0
Međunarodna federacija za dijabetes zvanično je ove godine priznala dijabetes tipa 5, manje poznat, ali ozbiljan oblik bolesti, prenosi danas portal Sajens Alert.
Podaci SZO pokazuju: Bugari i dalje među narodima koji piju najviše na svetu
28.12.2025.•
0
Bugarska je i dalje među zemljama sa najvišim procentom konzumiranja alkohola u Evropi i na globalnom nivou, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
VIDEO: Većina ljudi do 80. godine razvije divertikulozu u crevima - šta je to?
28.12.2025.•
0
Lako je videti kako vaše telo stari spolja - bore, tamne mrlje, seda kosa, ali kako starimo, i naša unutrašnjost se neizbežno menja.
Šest čajeva koji pomažu u ublažavanju simptoma prehlade
28.12.2025.•
0
Pijenje vode i čajeva bez kofeina pomaže da ostanete hidrirani, što može pomoći vašem telu da se oporavi.
Čaj ili kafa: Šta čuva kosti, a šta im šteti?
27.12.2025.•
1
Novo istraživanje ukazuje na to da redovna konzumacija čaja ili kafe može značajno uticati na zdravlje kostiju kod žena.
"Supergrip" vlada širom Srbije: Može li vakcina protiv gripa da nas zaštiti protiv mutirane verzije?
27.12.2025.•
5
Čekaonice i ordinacije u Srbiji su pune zbog sezonskih respiratornih infekcija, gripa i kovida. U sve se umešala i mutirana verzija gripa bombastično nazvana - "supergrip", ali to nije novi virus.
Vlada Srbije: Zdravstvene ustanove koje rade na smanjenju lista čekanja da preraspodele radno vreme
26.12.2025.•
8
Članovi Vlade Srbije dogovorili su na današnjoj sednici da direktori zdravstvenih ustanova u kojima se sprovode poslovi u cilju smanjenja liste čekanja donesu odluku o preraspodeli radnog vremena.
Da li vitamin C pomaže kod simptoma prehlade?
26.12.2025.•
1
Neke studije pokazuju da vitamin C može pomoći u sprečavanju ili smanjenju simptoma prehlade i gripa. Međutim, ne pokazuju sve studije ovu korist, iako korist svakako postoji.
Nova analiza krvi mogla bi da otkrije rizik od najčešćeg srčanog oboljenja
25.12.2025.•
0
Naučnici rade na razvoju metode analize krvi koja bi mogla da predvidi stepen rizika od hipetrofične kardiomiopatije (HCM), najčešćeg srčanog oboljenja, prenosi "Gardijan".
Specijalista higijene ishrane: Rešenje problema gojaznosti nije u instant dijetama
25.12.2025.•
0
Gojaznost je postala globalni svetski problem koji je iz godine u godinu sve veći.
Gastroenterolog savetuje: Ove grickalice među obrocima izbegavati
24.12.2025.•
0
Većini ljudi se bar jednom tokom dana javi želja za nečim za grickanje, čak i kada su doručak i ručak bili obilni. Ponekad posežemo za užinom jer smo zaista gladni, a ponekad iz dosade, stresa ili navike.
Spinalna mišićna atrofija za dve godine otkrivena kod 20 beba u Srbiji
24.12.2025.•
1
Spinalna mišićna atrofija (SMA) danas se u Srbiji otkriva već na rođenju, a od uvođenja obaveznog neonatalnog skrininga u septembru 2023. godine testirano je 136.899 beba, a kod 20 je potvrđena dijagnoza SMA.
Nova godina, nova navika: Da li unosite dovoljno joda?
24.12.2025.•
0
Početak nove godine za mnoge je trenutak preispitivanja navika, od ishrane i fizičke aktivnosti do brige o zdravlju. Dok se najčešće govori o šećeru, mastima i kalorijama, jedan važan mineral često je van fokusa: jod.
Jedan vitamin mogao bi pomoći u zaštiti pluća od zagađenja vazduha
24.12.2025.•
0
Velike doze vitamina C mogu pružiti našim plućima određeni stepen zaštite od štetnih efekata sitnih čestica u vazduhu.
Apel lekara: Ne kupujte deci petarde
22.12.2025.•
15
Pomoćnik direktora Klinike za dečiju hirurgiju i ortopediju u Nišu Milan Bojanović apelovao je na roditelje, babe i dede da deci i unucima ne kupuju petarde i druga pirotehnička sredstva zbog opasnosti od povreda.
Ako ste u sredini sa zagađenim vazduhom: Objavljene preporuke kako da se hraniti u tom slučaju
22.12.2025.•
3
Tokom zimskih meseci, stanovnici urbanih sredina vrlo često su izloženi povišenim koncentracijama zagađujućih materija u vazduhu, što nepovoljno utiče prvenstveno na disajne i kardiovaskularne funkcije.
U domovima zdravlja veliki broj pacijenata sa respiratornim infekcijama
21.12.2025.•
2
Direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović rekla je da se trenutna epidemijska situacija u Srbiji vidi u domovima zdravlja gde je veliki broj obolelih od respiratornih infekcija.
Predsednik Južne Koreje traži da javno osiguranje pokriva i tretmane protiv gubitka kose
21.12.2025.•
0
Južnokorejski predsednik Li Dže-mjung naložio je svojoj vladi da razmotri proširenje javnog zdravstvenog osiguranja kako bi pokrivalo tretmane gubitka kose.
Komentari 4
w/e
Vlakna ne sadrze nista esencijalno za ljude i u potpunosti su nam nepotrebna. Besmislene deklaracije proizvoda koje govore o nekim nutritivnim vrednostima su neprimenljive jer se iz vlakana gotovo nista ne moze apsorbovati posto su nesvariva, a nemamo creva i mikrobiome biljojeda.
Veljko
To u nekoj knjizi bajki pise? Ljudi su ziveli u vegetarijanskom (ili 'veganskom') raju, a onda je neko zlo pile ponudilo jaje ili zla riba meso, ili zla krava mleko? I postasmo "karnisti"...
Za one koje veruju u bajke, esencijalne aminokiseline se slabo nalaze u biljkama, a dosta u mesu, mleku, jajima. Ne da ih nema, nego prosecan Homo Veganus nema blage veze gde su, a isto ni onaj koji mu je ispricao bajku. Ima sjajnih biljnih namirnica, ali ih ne vidim na "veganskim jelovnicima", tamo je vazno da bude cudno, da ne raste kod nas (ove sjajne rastu, ali to se ne isplati prodavcima magle).
A jel pise u toj slikovnici da se neke biljke tesko vare? A neke zivotinjske lako? Duboko verujem da ne pise.
Neki vegani su pristojan svet, ne idu i propovedaju i vredjaju druge, samo imaju principe. A neki su agresivni ideolozi i da mogu sve bi nas streljali. Sto bi bilo steta, jer smo vecina, a imamo i mnogo vise fundamentalnog znanja o ishrani i namirnicama.
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar