
Uz pomoć testa sa kukuruzom izračunajte koliko hrana putuje kroz vaš organizam
Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.

Foto: Pixabay
Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta - to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).
Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.
Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam - hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.
Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.
Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata, prenosi RTS.
Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima, a samim tim i njihovo zdravlje.
Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva - uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.
Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.
Bakterije "vole" vlakna, ali ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću se proteinima.
Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.
Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.
Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.
Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva, a sve to može da izazove dijareju.
U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.
U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.
Testiranje brzine vašeg creva
Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se "test kukuruzom".
Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza - dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.
Pošto je spoljna ljuska kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt sa ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u vašoj stolici.
Ono što ćete uraditi je da pazite na sledećih nekoliko stolica i zabeležite datum i vreme kada ugledate ostatke zrnaca kukuruza.
Ovaj kućni test svakako nije test čije rezultate treba definitivno prihvatiti - ali daje tranzitno vreme koje u proseku daje slične rezultate kao i sofisticiranije metode.
Ako kukuruz kroz vaš organizam prođe za 12 sati ili manje, vaša creva "rade brzo". Ako ne prođe za oko 48 sati ili više, onda su vam creva spora. U slučaju da otkrijete da vam je pokretljivost creva na bilo kom kraju spektra, na sreću postoje stvari koje možete da uradite da biste je poboljšali.
Ako je kretanje hrane kroz creva konstantno brzo, najbolje je da posetite svog lekara da vidite šta je osnovni uzrok. Ako je to kretanje sporo, a izgleda da nemate nikakve dodatne gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje, bol u stomaku, nedostatak apetita ili mučnina, jedite više voća i povrća da biste povećali vlakna kojima hranite crevne bakterije, pijte više vode i vežbajte.
Uravnotežena ishrana će vam pomoći da vaša creva budu pokretna i zdrava.
Članak je objavljen u časopisu "The Conversation".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Usamljenost može dovesti do fizičkih bolesti
30.06.2025.•
2
Svaka šesta osoba na svetu pati od usamljenosti.
Kako se prenosi streptokoka: Simptomi, lečenje i prevencija
29.06.2025.•
0
Streptokokna infekcija izaziva zabrinutost kod mnogih ljudi, posebno roditelja, jer se brzo širi i može izazvati ozbiljne komplikacije, ako se ne leči na vreme.
Više od petine Evropljana izloženo saobraćajnoj buci koja šteti zdravlju
28.06.2025.•
1
Više od 110 miliona ljudi u Evropi izloženo je štetnim nivoima saobraćajne buke koja je povezana sa desetinama hiljada prevremenih smrti, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
SAD prestaju da finansiraju organizaciju koja se bavi vakcinacijom
28.06.2025.•
0
Američki ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi rekao je da će SAD prestati da pružaju podršku javno-privatnoj organizaciji Gavi, koja se bavi vakcinacijom, jer ona "ignoriše nauku".
Jod i celulit - ima li veze?
27.06.2025.•
0
Celulit se pojavljuje kod mnogih ljudi bez obzira na težinu.
Lekovi za mršavljenje napravili nove probleme: Više pacijenata umrlo od upale pankreasa
26.06.2025.•
6
Britansko regulatorno zdravstveno telo ispituje da li su zbog genetskih faktora neke osobe više izložene riziku od neželjenih efekata lekova za mršavljenje kao što su "mundžaro", "vegovi" i "ozempik".
Vrućine smanjile koncentraciju polena u vazduhu
26.06.2025.•
0
Ekstremno visoka temperatura ovih dana uticala je na smanjenje koncentracije polena u vazduhu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine.
Piše dr Katarina Bajec: Šta treba da znate o kolagenu?
26.06.2025.•
0
Rasprave na temu učinkovitosti oralne suplementacije preparatima kolagena sežu do dve krajnosti.
Francuska Akademija medicine pozvala na vakcinaciju protiv korone
25.06.2025.•
1
Francuska Akademija medicine danas je pozvala na vakcinaciju protiv korona virusa ocenivši da nije vakcinisano dovoljno ljudi i da je tokom leta moguća epidemija.
Saveti iz "Batuta" šta treba jesti u letnjim mesecima
24.06.2025.•
4
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" preporučio je da građani u letnjim mesecima jedu hranu koja sadrži veći procenat vode, imaju lagane obroke i bave se fizičkom aktivnošću.
Sunčanica, toplotni udar i toplotna iscrpljenost: Koje su razlike i koja je prva pomoć?
24.06.2025.•
2
Ovih dana u Srbiji, prema prognozama meteorologa, temperature će biti znatno iznad proseka za ovaj period godine. U četvrtak će u Novom Sadu biti čak 39 stepeni.
Kilogram sala nije lako skinuti: Evo koliko je i koje aktivnosti potrebno za to
23.06.2025.•
6
Gubitak jednog kilograma masti možda zvuči kao jednostavan cilj, ali iza te brojke krije se ozbiljan trud i veliki kalorijski deficit.
Zaboravljena mahunarka koja snižava holesterol i pritisak i pomaže kod mršavljenja
22.06.2025.•
4
Bob je mahunarka koja je pomalo zaboravljena superhrana, a donosi mnogobrojne zdravstvene prednosti našem organizmu.
U Rusiji na dobrovoljcima testiraju vakcine protiv raka
22.06.2025.•
1
Rusija je započela kliničko ispitivanje nove onkolitičke vakcine "Enteromiks", u istraživanju je angažovano 48 dobrovoljaca, a do sada su zabeleženi minimalni toksični efekti nakon primene vakcine.
Koliko dugo i učestalo trenirati: Kraći treninzi takođe daju dobre rezultate
21.06.2025.•
0
Nedostatak vremena je često glavni razlog za preskakanje treninga, posebno kada se dnevne obaveze neočekivano nagomilaju.
Kako izabrati kvalitetan probiotik: Pomozite svojim dobrim bakterijama
21.06.2025.•
0
Probiotici su dobre bakterije koje u našim crevima predstavljaju odbranu od štetnih bakterija.
Kako nedostatak sna utiče na glad i izbor hrane?
20.06.2025.•
1
Ako ste u kasnim večernjim satima ostali budni, gledajući sadržaje na telefonu, kompjuteru ili ste ispratili neki TV sadržaj, probudićete se umorni i razdražljivi.
Da li koristite dovoljno kreme za sunčanje?
20.06.2025.•
2
Redovna i pravilna upotreba kreme za sunčanje, uz dodatnu fizičku zaštitu, ključna je za izbegavanje opekotina i dugoročnih oštećenja kože.
Što jednostavnija, to zdravija: Da li kafa može da produži život?
20.06.2025.•
1
Ljubitelji crne kafe imaju razloga za radost – nova naučna studija pokazuje da ispijanje kafe bez dodataka, poput mleka, pavlake ili šećera, može biti povezano s manjim rizikom od prerane smrti.
Parabeni u kozmetici: skriveni otrovi koje svakodnevno nanosimo
20.06.2025.•
0
Parabeni su hemijska jedinjenja – esteri para-hidroksibenzojeve kiseline – koja se masovno koriste kao konzervansi u kozmetičkim, farmaceutskim i prehrambenim proizvodima.
Prekomerno korišćenje veštačke inteligencije nas zaglupljuje
19.06.2025.•
9
Istraživanje je pokazalo da upotrebom četbotova rizikujemo da postanemo manje inteligentni i ugrozimo razvoj kritičkog mišljenja, pamćenja i jezičkih veština.
Komentari 4
w/e
Vlakna ne sadrze nista esencijalno za ljude i u potpunosti su nam nepotrebna. Besmislene deklaracije proizvoda koje govore o nekim nutritivnim vrednostima su neprimenljive jer se iz vlakana gotovo nista ne moze apsorbovati posto su nesvariva, a nemamo creva i mikrobiome biljojeda.
Veljko
To u nekoj knjizi bajki pise? Ljudi su ziveli u vegetarijanskom (ili 'veganskom') raju, a onda je neko zlo pile ponudilo jaje ili zla riba meso, ili zla krava mleko? I postasmo "karnisti"...
Za one koje veruju u bajke, esencijalne aminokiseline se slabo nalaze u biljkama, a dosta u mesu, mleku, jajima. Ne da ih nema, nego prosecan Homo Veganus nema blage veze gde su, a isto ni onaj koji mu je ispricao bajku. Ima sjajnih biljnih namirnica, ali ih ne vidim na "veganskim jelovnicima", tamo je vazno da bude cudno, da ne raste kod nas (ove sjajne rastu, ali to se ne isplati prodavcima magle).
A jel pise u toj slikovnici da se neke biljke tesko vare? A neke zivotinjske lako? Duboko verujem da ne pise.
Neki vegani su pristojan svet, ne idu i propovedaju i vredjaju druge, samo imaju principe. A neki su agresivni ideolozi i da mogu sve bi nas streljali. Sto bi bilo steta, jer smo vecina, a imamo i mnogo vise fundamentalnog znanja o ishrani i namirnicama.
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar