Zašto moramo malo da prilegnemo posle ručka?
Nakon užurbanog prepodneva, čini nam se da je ručak upravo ono što nam treba.
Foto: Pixabay
Ali posle tog obroka za koji smo mislili da će nam dati energiju, jedino što smo sposobni da uradimo je da malo prilegnemo.
Osećaj umora posle ručka, ili posle obroka uopšte, stručno se naziva postprandijalna somnolencija. Deo ove pojave je posledica osnovne fiziologije: kada jedemo, većina naše krvi odlazi u organe za varenje kako bi preradili hranu.
Posle jela naše telo proizvodi više serotonina, neurotransmitera koji reguliše san i raspoloženje – posebno ako je hrana bila bogata esencijalnom aminokiselinom triptofanom, koja se nalazi u proteinima kao što su piletina, sir i riba.
To što smo umorni i pospani posle jela ne znači da sa nama nešto nije u redu. Međutim, ako treba da nastavite s poslom, onda to svakako predstavlja problem, prenosi RTS.
Ali postoje dodatni činioci koji pojačavaju ovu prirodnu reakciju, čineći da nam ostatak dana prođe tako što nam se bilo koja aktivnost čini kao isuviše naporna.
Nutricionisti savetuju na šta bi trebalo da pazimo i kako da se oslobodimo tog naleta umora i pospanosti.
Kada je reč o tome zašto se osećamo preterano umorno posle jela, čest uzrok je konzumiranje obroka koji su teški u smislu količine ili kvaliteta.
Često se prejedamo umesto da stanemo kada osetimo prijatnu sitost, posebno ako tokom jela radimo još nešto, odnosno čitamo poruke na telefonu ili gledamo televizijski program. Ako nismo doručkovali, to takođe utiče da se za ručak prejedemo jer nam prekomerna glad otežava kontrolu apetita, napominju nutricionisti.
Oni koji se osećaju jako umorno posle obroka, trebalo bi da sporije jedu i smanje porcije kako se ne bi prejedali.
Bez obzira na to šta jedemo – bilo da su u pitanju ugljeni hidrati, masti, proteini – ako pojedemo više nego što naše telo može da podnese, trebaće mu mnogo više vremena da svari svu tu hranu.
Takođe, bilo bi dobro da se makar pet minuta posvetimo samo obroku, bez gledanja u bilo koji ekran.
Ponekad, međutim, sastav određene hrane može doprineti umoru. Masti su najteži nutrijent za varenje jer su njihovi molekuli mnogo veći od molekula proteina ili ugljenih hidrata. Ako ste jeli obrok sa visokim sadržajem masti – poput pržene hrane ili pice – to će pre izazvati osećaj umora. Obroci bogati dodatim šećerom ili rafinisanim ili visoko obrađenim ugljenim hidratima mogu imati isti efekat zbog načina na koji telo metaboliše ove namirnice u odnosu na šećer ili ugljene hidrate u prirodnoj ili minimalno obrađenoj hrani.
Vlakna u minimalno obrađenoj hrani usporavaju apsorpciju šećera u telu, što znači da ne izazivaju skokove šećera u krvi ili insulina, već vam daju stabilniju, trajniju energiju.
Ako nam se ručak uglavnom sastoji od ugljenih hidrata, a zatim pojedemo i kolač, nivo šećera u krvi i insulina se naglo povećavaju.
Dešava se i da nivo šećera u krvi padne ispod nivoa koji je bio pre obroka, što takođe predstavlja energetski okidač.
Baš kao i hrana sa visokim sadržajem šećera, slatka pića takođe utiču na osećaj umora. Pored toga, alkohol je sedativ, tako da ako obično pijete alkoholna pića uz ručak, ako želite da izbegnete pospanost posle jela, jedini način je da se uzdržite od pića.
Odabir uravnoteženijih obroka i grickalica može nam pomoći da se osećamo manje umorno posle jela, kažu stručnjaci. To bi mogla da bude krem supa na bazi pasulja i salata sa prelivom od maslinovog ulja i balzamika; nemasni proteini kao što su losos, belo pileće meso ili pasulj. Ako ste u škripcu, pokušajte da pojedete jabuku sa puterom od orašastih plodova umesto da zgrabite čokoladicu.
Preporuka je i da na posao ponesemo hranu od kuće što nam može pomoći da se uzdržimo od grickalica, brze hrane ili čokoladica.
Pet minuta šetnje posle jela ili nešto slično, takođe pomaže da poboljšamo cirkulaciju i budnost.
San reguliše naše hormone, uključujući i one za varenje. A ako nismo naspavani, naše telo će verovatno potisnuti hormon leptin koji signalizira "sit/a sam i ne treba mi više" ili podići grelin, hormon koji naređuje "nahrani me".
Ukoliko smo nedovoljno odmorni, to takođe negativno utiče na našu sposobnost odlučivanja, emocionalnu stabilnost i region mozga koji reguliše unos hrane, što otežava odupiranje žudnji za ukusnom, ali nekvalitetnom hranom.
Umor posle obroka nekima može biti signal da je u pitanju nešto ozbiljnije.
Podaci pokazuju da mnogi ljudi imaju dijabetes ili predijabetes, a da to i ne znaju. Kada neko ne može pravilno da metaboliše ugljene hidrate i ima visok nivo insulina u krvi, to smanjuje nivo energije.
Ukoliko se uvek osećate pospano posle kvalitetnog i izbalansiranog obroka, preporučuje se da uradite test koji meri prosečne nivoe šećera u krvi i pokazuje koliko je glukoze vezano za hemoglobin u crvenim krvnim zrncima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Komentari 2
Dd
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar