Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Prema zdravstvenim podacima prikupljenim od više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Državama, gotovo svaka osoba koja razvije srčano oboljenje i doživi ozbiljan kardiovaskularni događaj prethodno ima jedan od četiri glavna faktora rizika.
Ti faktori uključuju visok krvni pritisak, visok holesterol, povišen nivo šećera u krvi i pušenje duvana (trenutno ili u prošlosti).
Posmatrani zajedno, ovi faktori prethodili su 99 odsto svih kardiovaskularnih događaja tokom dugoročnog istraživanja objavljenog 2025. godine.
Čak i kod žena mlađih od 60 godina, grupe sa najnižim rizikom od kardiovaskularnih događaja, više od 95 odsto srčanih ili moždanih udara bilo je povezano sa jednim od ovih postojećih faktora rizika, piše ScienceAlert.
Visok krvni pritisak bio je faktor rizika koji je najčešće bio povezan sa kardiovaskularnim događajima.
I u Sjedinjenim Državama i u Južnoj Koreji, više od 93 odsto osoba koje su doživele srčani udar, moždani udar ili srčanu insuficijenciju prethodno je imalo hipertenziju.
Zbog toga bi kontrolisanje visokog krvnog pritiska moglo biti ključno za sprečavanje ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
"Smatramo da studija veoma uverljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više nepovoljnih faktora rizika pre ovih kardiovaskularnih ishoda prisutna u gotovo 100 odsto slučajeva. Sada je cilj da se više potrudimo da pronađemo načine za kontrolu ovih promenljivih faktora rizika, umesto da skrećemo pažnju na druge faktore koji se teško leče i nisu uzročni", rekao je stariji autor studije i kardiolog Filip Grinlend sa Univerziteta Nortvestern.
Grinlend i njegovi saradnici navode da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje da je sve više podmuklih kardiovaskularnih događaja koji se javljaju bez prisustva faktora rizika.
Oni dodaju da to sugeriše kako su prethodna istraživanja možda propustila neke dijagnoze ili zanemarila nivoe faktora rizika koji su bili ispod kliničkog praga za dijagnozu.
Nalazi se nadovezuju na druga nedavna istraživanja koja sugerišu da možda potcenjujemo ulogu drugih uzroka koji doprinose riziku od srčanog udara, naročito kod mlađih odraslih osoba.
U studiji objavljenoj u septembru 2025. godine, naučnici sa Klinike Mejo u SAD analizirali su 1.474 slučaja srčanog udara kod osoba starih 65 godina ili mlađih, zabeleženih između 2003. i 2018. godine u okrugu Olmsted u Minesoti.
Pažljivim pregledom medicinske dokumentacije i snimaka identifikovali su primarni uzrok svakog slučaja.
Tradicionalno se većina srčanih udara pripisivala začepljenim arterijama koje izazivaju aterotrombozu - stanje u kojem krvni ugrušci blokiraju protok krvi prema srcu.
Međutim, iznenađujuće je otkriveno da je više od polovine srčanih udara kod žena imalo neaterotrombotske uzroke.
Aterotromboza je bila odgovorna za 75 odsto srčanih udara kod muškaraca, što nije bilo iznenađenje. Kod žena je, međutim, bila uzrok svega 47 odsto slučajeva, manje od polovine.
To ima značajne posledice za prevenciju i lečenje srčanih udara.
Kod žena je 34 odsto svih srčanih udara pripisano sekundarnim infarktima miokarda izazvanim neravnotežom između potrebe i snabdevanja kiseonikom (SSDM). To se definiše kao nesklad između dotoka i potrebe za kiseonikom, izazvan drugim opterećenjima organizma, poput anemije ili infekcije.
Među drugim značajnim faktorima koji doprinose srčanim udarima bili su spontana disekcija koronarne arterije (SCAD), pri kojoj dolazi do pucanja zida arterije i nakupljanja krvi u njemu, kao i embolije, odnosno krvni ugrušci koji dolaze iz drugih delova tela.
"Ovo istraživanje baca svetlo na uzroke srčanih udara koji su istorijski bili nedovoljno prepoznati, posebno kod žena. Kada se osnovni uzrok srčanog udara pogrešno razume, to može dovesti do manje efikasnog lečenja - ili čak do štete. Razumevanje razloga zbog kojeg je došlo do srčanog udara jednako je važno kao i samo lečenje. To može predstavljati razliku između oporavka i ponovnog javljanja problema", rekla je kardiološkinja Kler Rafael kada je studija objavljena.
Studija Grinlenda i njegovog tima objavljena je u časopisu "Journal of the American College of Cardiology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar