Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Foto: Pixabay
Prema zdravstvenim podacima prikupljenim od više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Državama, gotovo svaka osoba koja razvije srčano oboljenje i doživi ozbiljan kardiovaskularni događaj prethodno ima jedan od četiri glavna faktora rizika.
Ti faktori uključuju visok krvni pritisak, visok holesterol, povišen nivo šećera u krvi i pušenje duvana (trenutno ili u prošlosti).
Posmatrani zajedno, ovi faktori prethodili su 99 odsto svih kardiovaskularnih događaja tokom dugoročnog istraživanja objavljenog 2025. godine.
Čak i kod žena mlađih od 60 godina, grupe sa najnižim rizikom od kardiovaskularnih događaja, više od 95 odsto srčanih ili moždanih udara bilo je povezano sa jednim od ovih postojećih faktora rizika, piše ScienceAlert.
Visok krvni pritisak bio je faktor rizika koji je najčešće bio povezan sa kardiovaskularnim događajima.
I u Sjedinjenim Državama i u Južnoj Koreji, više od 93 odsto osoba koje su doživele srčani udar, moždani udar ili srčanu insuficijenciju prethodno je imalo hipertenziju.
Zbog toga bi kontrolisanje visokog krvnog pritiska moglo biti ključno za sprečavanje ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
"Smatramo da studija veoma uverljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više nepovoljnih faktora rizika pre ovih kardiovaskularnih ishoda prisutna u gotovo 100 odsto slučajeva. Sada je cilj da se više potrudimo da pronađemo načine za kontrolu ovih promenljivih faktora rizika, umesto da skrećemo pažnju na druge faktore koji se teško leče i nisu uzročni", rekao je stariji autor studije i kardiolog Filip Grinlend sa Univerziteta Nortvestern.
Grinlend i njegovi saradnici navode da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje da je sve više podmuklih kardiovaskularnih događaja koji se javljaju bez prisustva faktora rizika.
Oni dodaju da to sugeriše kako su prethodna istraživanja možda propustila neke dijagnoze ili zanemarila nivoe faktora rizika koji su bili ispod kliničkog praga za dijagnozu.
Nalazi se nadovezuju na druga nedavna istraživanja koja sugerišu da možda potcenjujemo ulogu drugih uzroka koji doprinose riziku od srčanog udara, naročito kod mlađih odraslih osoba.
U studiji objavljenoj u septembru 2025. godine, naučnici sa Klinike Mejo u SAD analizirali su 1.474 slučaja srčanog udara kod osoba starih 65 godina ili mlađih, zabeleženih između 2003. i 2018. godine u okrugu Olmsted u Minesoti.
Pažljivim pregledom medicinske dokumentacije i snimaka identifikovali su primarni uzrok svakog slučaja.
Tradicionalno se većina srčanih udara pripisivala začepljenim arterijama koje izazivaju aterotrombozu - stanje u kojem krvni ugrušci blokiraju protok krvi prema srcu.
Međutim, iznenađujuće je otkriveno da je više od polovine srčanih udara kod žena imalo neaterotrombotske uzroke.
Aterotromboza je bila odgovorna za 75 odsto srčanih udara kod muškaraca, što nije bilo iznenađenje. Kod žena je, međutim, bila uzrok svega 47 odsto slučajeva, manje od polovine.
To ima značajne posledice za prevenciju i lečenje srčanih udara.
Kod žena je 34 odsto svih srčanih udara pripisano sekundarnim infarktima miokarda izazvanim neravnotežom između potrebe i snabdevanja kiseonikom (SSDM). To se definiše kao nesklad između dotoka i potrebe za kiseonikom, izazvan drugim opterećenjima organizma, poput anemije ili infekcije.
Među drugim značajnim faktorima koji doprinose srčanim udarima bili su spontana disekcija koronarne arterije (SCAD), pri kojoj dolazi do pucanja zida arterije i nakupljanja krvi u njemu, kao i embolije, odnosno krvni ugrušci koji dolaze iz drugih delova tela.
"Ovo istraživanje baca svetlo na uzroke srčanih udara koji su istorijski bili nedovoljno prepoznati, posebno kod žena. Kada se osnovni uzrok srčanog udara pogrešno razume, to može dovesti do manje efikasnog lečenja - ili čak do štete. Razumevanje razloga zbog kojeg je došlo do srčanog udara jednako je važno kao i samo lečenje. To može predstavljati razliku između oporavka i ponovnog javljanja problema", rekla je kardiološkinja Kler Rafael kada je studija objavljena.
Studija Grinlenda i njegovog tima objavljena je u časopisu "Journal of the American College of Cardiology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Razvijen AI alat za predviđanje recidiva raka debelog creva
30.07.2026.•
0
Istraživači australijskog Univerziteta La Trob razvili su alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi rizik od recidiva raka debelog creva kod pacijenata sa karcinomom drugog stadijuma.
Odlaganje menstruacije hormonskom terapijom može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme
29.07.2026.•
0
Odlaganje menstruacije hormonskom terapijom i lekovima na svoju ruku, zbog letovanja ili nekog bitnog događaja, može da dovede do ozbiljnih posledica i komplikacija, upozoravaju stručnjaci.
Nije važna samo količina masti, već i gde se nalazi: Istraživanje povezalo salo oko organa sa starenjem mozga
29.07.2026.•
0
Možete imati istu telesnu težinu i isti indeks telesne mase (BMI) kao neka druga osoba, a da pritom imate potpuno drugačiji rizik po zdravlje mozga.
Zašto jedan pušač dobije rak pluća, a drugi ne?
29.07.2026.•
9
Naučnici su prvi put pronašli dokaze da nasledni genetski sastav ima značajan uticaj na razvoj raka, što dodatno naglašava važnost personalizovanog pristupa prevenciji i lečenju.
Svaki treći čovek na svetu ne može da priušti zdravu ishranu
28.07.2026.•
2
Svaki treći stanovnik planete, odnosno 2,69 milijardi ljudi, ne može da priušti raznovrsnu ishranu koja zadovoljava energetske i hranljive potrebe, navodi se u novom izveštaju pet agencija UN.
Ruska vakcina protiv raka kože: Ko sve može da je primi?
28.07.2026.•
2
Nacionalni medicinski istraživački centar za radiologiju i mikrobiologiju ruskog Ministarstva zdravlja dobio je odobrenje za prvu mRNK antitumorsku vakcinu protiv raka kože.
Raste rizik od širenja epidemije HIV-a u svetu
28.07.2026.•
3
Svet je u riziku od ponovnog širenja epidemije HIV-a nakon što je međunarodno finansiranje programa borbe protiv ove bolesti prošle godine smanjeno za gotovo petinu.
"Džonson i Džonson" nudi 5,5 milijardi kako bi se rešio optužbi da njegov bebi puder izaziva rak jajnika
28.07.2026.•
1
Kompanija "Džonson i Džonson" (J&J) ponudila je nagodbu vrednu do 5,5 milijardi dolara kako bi okončala desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima se tvrdi da njen puder za bebe izaziva rak jajnika.
Pilipović: Srbija u evropskom vrhu po smrtnosti od melanoma - za to kriv i loš zdravstveni sistem
28.07.2026.•
3
Predsednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović kazao je da u našoj zemlji od melanoma godišnje oboli 700, a premine oko 300 ljudi i da je u samom vrhu Evrope kada je reč o smrtnosti od zloćudnog tumora kože.
Crna Gora uvodi dva dana plaćenog "menstrualnog odsustva" mesečno
27.07.2026.•
4
Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima žene sa sekundarnom dismenorejom i bolnim menstrualnim ciklusima imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva mesečno.
SZO: Posledica po zdravlje ima i daleko od mesta požara
26.07.2026.•
0
Novi podaci potvrđuju nagli porast šumskih požara u delovima evropskog regiona od januara do jula ove godine, izjavio je regionalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, Hans Anri P. Kluge.
Prva pacijentkinja iz Srbije u avgustu na lečenju vakcinom protiv raka u Rusiji
26.07.2026.•
1
Prva pacijentkinja iz Srbije trebalo bi da započne lečenje ruskom personalizovanom vakcinom protiv raka u drugoj polovini avgusta, najavio je profesor dr Vladimir Jakovljević, sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Deset promena na jeziku koje nikada ne bi trebalo da ignorišete
26.07.2026.•
0
Verovatno ne provodite mnogo vremena gledajući svoj jezik, ali lekari kažu da on može da otkrije iznenađujuće mnogo o vašem zdravstvenom stanju.
Naučnici otkrili koliko bi ljudi najduže mogli da žive ukoliko se zaustavi starenje
26.07.2026.•
3
Čak i ako budu razvijene napredne terapije koje bi jednog dana mogle da zaustave gotovo sve procese starenja, ljudski životni vek verovatno neće moći da premaši oko 200 godina, pokazuje novo istraživanje.
Lekari objašnjavaju zašto su moždani udari češći ujutru
26.07.2026.•
0
Moždani udar nastaje kada se u organizmu formira krvni ugrušak ili dođe do začepljenja krvnog suda, zbog čega mozak ne dobija dovoljnu količinu krvi.
Svrab možda ima sopstveni čulni organ
26.07.2026.•
0
Ako vas nešto svrbi, to je najčešće znak da vas telo upozorava da se na koži nalazi nešto što tu ne pripada.
VIDEO: Simulacija pokazuje šta se događa u telu kada se primi injekcija za mršavljenje
26.07.2026.•
0
Lekovi za mršavljenje poslednjih godina postali su izuzetno popularni, ali mnogi ih koriste bez pravog razumevanja procesa koje pokreću u organizmu.
Ljudi žive duže, ali ne i zdravije
26.07.2026.•
2
Ljudi danas žive duže nego ikada ranije, ali veliko novo globalno istraživanje sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve češće provode u lošem zdravstvenom stanju.
Lubenica ili dinja: Koja je bolja za nivo šećera u krvi?
26.07.2026.•
3
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
U svemiru mozak nastavlja da se ponaša kao da je pod Zemljinom gravitacijom
25.07.2026.•
0
Tim naučnika Univerziteta u Luvenu bacio je novo svetlo na to kako ljudski mozak prilagođava svoje pokrete u bestežinskom stanju, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kako broj dece utiče na starenje?
25.07.2026.•
1
Novo istraživanje pokazuje da na brzinu starenja može uticati i broj dece, posebno kod žena.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar