Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Foto: Pixabay
Prema zdravstvenim podacima prikupljenim od više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Državama, gotovo svaka osoba koja razvije srčano oboljenje i doživi ozbiljan kardiovaskularni događaj prethodno ima jedan od četiri glavna faktora rizika.
Ti faktori uključuju visok krvni pritisak, visok holesterol, povišen nivo šećera u krvi i pušenje duvana (trenutno ili u prošlosti).
Posmatrani zajedno, ovi faktori prethodili su 99 odsto svih kardiovaskularnih događaja tokom dugoročnog istraživanja objavljenog 2025. godine.
Čak i kod žena mlađih od 60 godina, grupe sa najnižim rizikom od kardiovaskularnih događaja, više od 95 odsto srčanih ili moždanih udara bilo je povezano sa jednim od ovih postojećih faktora rizika, piše ScienceAlert.
Visok krvni pritisak bio je faktor rizika koji je najčešće bio povezan sa kardiovaskularnim događajima.
I u Sjedinjenim Državama i u Južnoj Koreji, više od 93 odsto osoba koje su doživele srčani udar, moždani udar ili srčanu insuficijenciju prethodno je imalo hipertenziju.
Zbog toga bi kontrolisanje visokog krvnog pritiska moglo biti ključno za sprečavanje ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
"Smatramo da studija veoma uverljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više nepovoljnih faktora rizika pre ovih kardiovaskularnih ishoda prisutna u gotovo 100 odsto slučajeva. Sada je cilj da se više potrudimo da pronađemo načine za kontrolu ovih promenljivih faktora rizika, umesto da skrećemo pažnju na druge faktore koji se teško leče i nisu uzročni", rekao je stariji autor studije i kardiolog Filip Grinlend sa Univerziteta Nortvestern.
Grinlend i njegovi saradnici navode da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje da je sve više podmuklih kardiovaskularnih događaja koji se javljaju bez prisustva faktora rizika.
Oni dodaju da to sugeriše kako su prethodna istraživanja možda propustila neke dijagnoze ili zanemarila nivoe faktora rizika koji su bili ispod kliničkog praga za dijagnozu.
Nalazi se nadovezuju na druga nedavna istraživanja koja sugerišu da možda potcenjujemo ulogu drugih uzroka koji doprinose riziku od srčanog udara, naročito kod mlađih odraslih osoba.
U studiji objavljenoj u septembru 2025. godine, naučnici sa Klinike Mejo u SAD analizirali su 1.474 slučaja srčanog udara kod osoba starih 65 godina ili mlađih, zabeleženih između 2003. i 2018. godine u okrugu Olmsted u Minesoti.
Pažljivim pregledom medicinske dokumentacije i snimaka identifikovali su primarni uzrok svakog slučaja.
Tradicionalno se većina srčanih udara pripisivala začepljenim arterijama koje izazivaju aterotrombozu - stanje u kojem krvni ugrušci blokiraju protok krvi prema srcu.
Međutim, iznenađujuće je otkriveno da je više od polovine srčanih udara kod žena imalo neaterotrombotske uzroke.
Aterotromboza je bila odgovorna za 75 odsto srčanih udara kod muškaraca, što nije bilo iznenađenje. Kod žena je, međutim, bila uzrok svega 47 odsto slučajeva, manje od polovine.
To ima značajne posledice za prevenciju i lečenje srčanih udara.
Kod žena je 34 odsto svih srčanih udara pripisano sekundarnim infarktima miokarda izazvanim neravnotežom između potrebe i snabdevanja kiseonikom (SSDM). To se definiše kao nesklad između dotoka i potrebe za kiseonikom, izazvan drugim opterećenjima organizma, poput anemije ili infekcije.
Među drugim značajnim faktorima koji doprinose srčanim udarima bili su spontana disekcija koronarne arterije (SCAD), pri kojoj dolazi do pucanja zida arterije i nakupljanja krvi u njemu, kao i embolije, odnosno krvni ugrušci koji dolaze iz drugih delova tela.
"Ovo istraživanje baca svetlo na uzroke srčanih udara koji su istorijski bili nedovoljno prepoznati, posebno kod žena. Kada se osnovni uzrok srčanog udara pogrešno razume, to može dovesti do manje efikasnog lečenja - ili čak do štete. Razumevanje razloga zbog kojeg je došlo do srčanog udara jednako je važno kao i samo lečenje. To može predstavljati razliku između oporavka i ponovnog javljanja problema", rekla je kardiološkinja Kler Rafael kada je studija objavljena.
Studija Grinlenda i njegovog tima objavljena je u časopisu "Journal of the American College of Cardiology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
0
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar