Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Nova studija moždanih ćelija u hipokampusu pokazuje da ljudi pod opštom anestezijom mogu da obrađuju jezik u realnom vremenu i čak nauče da prepoznaju zvukove.
To otvara neka fascinantna nova pitanja o tome šta znači biti svestan i šta bi mozak mogao da radi dok se nalazi u nesvesnom stanju pod dejstvom anestetika.
Istovremeno, ostavlja prostor za dalja istraživanja o tome šta se dešava u nesvesnom mozgu tokom sna ili kome.
U istraživanju, koje su predvodili naučnici sa Bejlor koledža medicine u Sjedinjenim Državama, učestvovalo je sedam pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji epilepsije.
Njihova aktivnost moždanih ćelija merena je mikroelektrodama poznatim kao "neuropiks". Ove elektrode beleže podatke veoma visoke rezolucije sa pojedinačnih neurona i pre ove studije nikada nisu korišćene za proučavanje hipokampusa.
Sonde su registrovale aktivnost stotina pojedinačnih neurona kako bi se videlo kako mozak reaguje na niz zvukova i jezičkih podsticaja.
"Naši nalazi pokazuju da je mozak tokom nesvesti mnogo aktivniji i sposobniji nego što se ranije mislilo. Čak i kada su pacijenti potpuno pod anestezijom, njihov mozak nastavlja da analizira svet oko sebe", rekao je neurohirurg Samir Šet sa Bejlor koledža medicine.
Hipokampus obavlja važne funkcije povezane sa učenjem i pamćenjem.
Istraživači su želeli da prouče hipokampus pod anestezijom jer se on nalazi duboko u mozgu, daleko od korteksa, gde se senzorne informacije prvo obrađuju.
Ranija istraživanja otkrila su ostatke senzornih odgovora u delovima moždane kore tokom stanja anestezije, ali ova studija ide korak dalje.
Ako zvukovi izazivaju aktivnost u hipokampusu pacijenata pod anestezijom, to predstavlja snažniji dokaz da se mozak nije potpuno "isključio".
U prvom eksperimentu pacijentima je puštan niz ponavljajućih tonova, povremeno prekidanih drugačijim, neočekivanim zvucima. Kod određenog broja neurona uočeni su znaci da mozak može da razlikuje te zvukove i da s vremenom postaje sve bolji u njihovom prepoznavanju.
Drugi eksperiment bio je složeniji.
Učesnicima su puštani isečci iz obrazovnih video-snimaka i podkasta sa pričama, a hipokampus je dosledno pokazivao dokaze da obrađuje dolazni jezik u realnom vremenu, piše ScienceAlert.
Neuronska aktivnost pokazala je da mozak razvrstava imenice, glagole i prideve, pa čak i pokušava da predvidi sledeću reč u rečenici - što nije mnogo drugačije od načina na koji generativni AI modeli formiraju odgovore tražeći najverovatniju sledeću reč.
"Ovakvo prediktivno kodiranje obično povezujemo sa budnim i pažljivim stanjem, a ipak se ono ovde dešava u nesvesnom stanju", rekao je neurohirurg Bendžamin Hejden sa Bejlor koledža medicine.
Nalazi sugerišu da određene sposobnosti obrade informacija možda nisu vezane za svest i da se mogu odvijati čak i kada nismo budni. To je ideja koja poslednjih godina dobija sve veću podršku, ali ju je i dalje teško proučavati.
Ovo istraživanje takođe se uklapa u mnogo šire naučno polje koje proučava kako mozak obavlja zadatke na podsvesnom nivou.
Na primer, sposobnost da izdvojimo jedan glas iz žamora prepune zabave nešto je što uzimamo zdravo za gotovo, ali zahteva veoma složenu obradu informacija.
S obzirom na to koliko je naše razumevanje svesti i dalje nejasno, ostaje još mnogo posla.
Iako su obrasci moždane aktivnosti bili dosledni kod svih učesnika, u studiji ih je bilo samo sedam. Pored toga, svi su tokom operacije primali propofol kao glavni anestetik, pa se rezultati možda ne mogu primeniti na druge vrste anestetika.
Takođe ostaje da se utvrdi da li bi se ista aktivnost i reakcija na zvuk pojavile kod ljudi koji spavaju ili su u komi.
U budućnosti bi mogla postojati i neka uzbudljiva praktična primena.
Istraživači smatraju da bi se mogla iskoristiti prividna sposobnost mozga da čuje zvukove i uči reči čak i kada je njegova aktivnost na najnižem nivou, kako bi se preusmerile moždane veze kada pojedini delovi prestanu da funkcionišu.
"Možemo li koristiti ove signale za razvoj i pokretanje govorne proteze za delove mozga koji su oštećeni moždanim udarom ili povredom? To su pitanja koja sada možemo razmatrati u vezi sa ovim delom mozga", rekao je neurohirurg Vigi Katlovic sa Bejlor koledža medicine.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Graviola - supervoće za dobro zdravlje i protiv infekcija
03.11.2026.•
0
Gravital Juice je višekomponentni tečni dodatak ishrani čiji je glavni sastojak egzotično voće graviola. Blagotvornost Gravitala pojačavaju i značajne količine mangostina, jabuke i nopal kaktusa, kao i kokosove vode.
Građani pozvani da do 8. novembra prijave neželjene reakcije na lekove
03.11.2026.•
0
Privredna komora Srbije i Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) pozivaju građane i zdravstvene radnike da do 8. novembra prijave svaku sumnju na neželjene reakcije na lekove.
Batut: Za nedelju dana više od 7.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
01.11.2026.•
1
U Srbiji je od 19. do 25. oktobra zabeleženo 7.336 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Može li mokra kosa da izazove prehladu i da li je opasno spavati sa njom?
01.11.2026.•
2
Verovanje da izlazak napolje ili odlazak na spavanje sa mokrom kosom može izazvati prehladu prenosi se generacijama.
Testosteron bi mogao da ima neočekivanu korist za kosti žena nakon menopauze
01.11.2026.•
0
Testosteron se dugo smatrao prvenstveno muškim polnim hormonom, ali novo istraživanje pokazuje da bi mogao da ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju kod žena nakon menopauze.
Žene intenzivnije doživljavaju dejstvo psihodeličnih droga, a naučnici ne znaju zašto
01.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da žene mogu intenzivnije da doživljavaju pojedine efekte psihodeličnih droga nego muškarci, ali naučnici još ne znaju zbog čega dolazi do tih razlika.
Sok od brusnice mogao bi da spreči stvaranje zubnog plaka
01.11.2026.•
0
Sok od brusnice mogao bi da ima neočekivane koristi za zdravlje zuba, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Scientific Reports".
Neobičan medicinski slučaj: Žena tri godine nosila "kamenu bebu" u stomaku
01.11.2026.•
0
Žena stara 42 godine iz Somalilenda, u Africi, tri godine je nosila kalcifikovane ostatke fetusa u stomaku, a da nije znala šta se dogodilo sa njenom trudnoćom.
Samo jedan odlazak u saunu izaziva nagli porast broja imunskih ćelija u krvi
01.11.2026.•
0
Samo jedan odlazak u saunu mogao bi da izazove iznenađujuću reakciju imunskog sistema.
Da li je bolje da muškarci mokre sedeći ili stojeći?
01.11.2026.•
5
Novo istraživanje pokazuje da za zdrave muškarce položaj praktično nema značaja, ali da situacija može biti drugačija kod onih koji imaju probleme sa mokrenjem.
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
4
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar