Koliko nam vremena treba da se razbudimo?
Većini ljudi potrebno je oko 16 minuta da se potpuno razbude nakon ustajanja, pokazalo je veliko istraživanje južnokorejskih naučnika.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Međutim, kod osoba koje pate od anksioznosti jutarnja pospanost može da traje gotovo dvostruko duže.
Stanje tromosti, usporenosti i zbunjenosti koje osećamo neposredno nakon buđenja poznato je kao inercija sna. Istraživači iz nekoliko južnokorejskih medicinskih ustanova, predvođeni timom Univerzitetske bolnice Bundang Nacionalnog univerziteta u Seulu, ispitivali su koliko ovo stanje traje i koji faktori utiču na brzinu razbuđivanja.
Studija je obuhvatila 2.355 odraslih osoba, starosti od 19 do 92 godine. Podaci su prikupljeni tokom nacionalnog istraživanja o snu i glavobolji, koje je 2018. godine sprovela agencija Galup Koreja. Ispitanici su odgovarali na pitanje koliko im je obično potrebno da se nakon jutarnjeg buđenja oslobode pospanosti. Osobe koje rade u smenama nisu bile uključene u analizu.
Ženama je potrebno nešto više vremena
Rezultati su pokazali da prosečno vreme razbuđivanja iznosi 15,8 minuta. Ženama je bilo potrebno nešto više vremena nego muškarcima, odnosno 16,3 minuta u poređenju sa 15,2 minuta.
Utvrđeno je i da mlađi ljudi uglavnom duže osećaju jutarnju pospanost. Vreme potrebno za razbuđivanje postepeno se skraćuje do približno 40. godine života, nakon čega ostaje relativno stabilno.
Ipak, najveća razlika zabeležena je kod osoba sa anksioznošću. Njima je u proseku bilo potrebno 29,9 minuta da se razbude, dok je kod ostalih ispitanika taj period trajao 15,6 minuta.
Važno je i da li ste jutarnji ili večernji tip
Naučnici su ustanovili da na brzinu razbuđivanja utiče i hronotip, odnosno prirodna sklonost osobe da bude aktivnija ujutru ili uveče.
Takozvane "ševe", odnosno jutarnji tipovi, brže su se oslobađale pospanosti, dok je "sovama", odnosno večernjim tipovima, bilo potrebno više vremena.
Kraće razbuđivanje bilo je povezano i sa dužim trajanjem sna. Nasuprot tome, nesanica i prekomerna pospanost tokom dana bile su povezane sa dužom jutarnjom tromošću.
Zanimljivo je da dužina sna nije značajno uticala na brzinu razbuđivanja kod jutarnjih tipova, dok je kod osoba srednjeg i večernjeg hronotipa imala važnu ulogu.
Istraživači su ispitivali i povezanost depresije sa jutarnjom pospanošću, ali ona u konačnoj analizi nije bila statistički značajna.
Šta savetuju naučnici?
Autori istraživanja preporučuju da osobe koje pripadaju večernjem ili srednjem hronotipu posebno obrate pažnju na dovoljno sna.
Kod ljudi koji imaju izraženu jutarnju pospanost trebalo bi proveriti postoji li problem sa nesanicom, dok je kod osoba sa anksioznošću važno odgovarajuće lečenje. Upravo je anksioznost bila jedan od najizraženijih faktora povezanih sa produženim razbuđivanjem, posebno kod muškaraca i jutarnjih tipova.
Ipak, naučnici naglašavaju da istraživanje ima određena ograničenja. Trajanje jutarnje pospanosti procenjivano je na osnovu odgovora ispitanika na samo jedno pitanje, bez objektivnog merenja.
Osim toga, rezultati pokazuju povezanost između određenih faktora i trajanja jutarnje pospanosti, ali ne dokazuju da oni direktno uzrokuju sporije razbuđivanje.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu "PLOS One".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Za zdravlje srca važnije je kada spavate nego koliko dugo
22.11.2026.•
0
Redovan raspored spavanja mogao bi da bude važniji za zdravlje srca od ukupnog broja sati provedenih u krevetu, pokazuje novo istraživanje.
Veći trbušni mišići ne znače i manji rizik od bolova u leđima
22.11.2026.•
0
Izraženi trbušni mišići nisu garancija da nećete imati bolove u leđima.
Delić: Neko mora da snosi odgovornost zbog smanjenog obuhvata vakcinacije u Srbiji
21.11.2026.•
3
Član Predsedništva Srbija centra (Srce) Dragan Delić kaže, povodom proglašenja epidemije malih boginja u Boru i početka vanredne imunizacije, da neko snosi odgovornost za to što je smanjen obuhvat vakcinacijom u Srbiji.
Kada antibiotici prestanu da deluju i obične infekcije mogu biti smrtonosne
21.11.2026.•
1
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na sve veći problem otpornosti bakterija na antibiotike, zbog kojeg bi u narednih 25 godina moglo da umre čak 39 miliona ljudi.
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar