Naučnici utvrdili kada bi arktički led mogao potpuno da nestane
Ranije se pretpostavljalo da će se nestanak arktičkog leda dogoditi uoči ili nedugo nakon 2030. godine, ali prema poslednjim procenama, to bi se moglo dogoditi već krajem leta 2027. godine.
Foto: Pixabay
Dalje, s devet drugih simulacija je utvrđeno da bi se to moglo dogoditi u periodu u narednih od tri do šest godina, ali je reč o simulacijama za koje je manje verovatno da će se obistiniti.
Naučnici, čija je studija objavljena u magazinu "Nature Communications", objavili su da je neizbežan dan kada će Arktik ostati bez leda i da je to promena koja će biti trajna, bez obzira na napor ljudi da smanje svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Arktički okean pokriva ogromnu površinu - više od 16 miliona kilometara kvadratnih - i hiljadama godina na njemu se događaju različiti prirodni procesi. Jedan od njih je smrzavanje morske vode tokom zime, čime se formira gusta ledena kapa. Vrhunac ovog sezonskog procesa je u martu, a nakon toga počinje topljenje leda, koje traje do septembra.
Ovaj proces je u poslednjih nekoliko decenija dramatično manje rasprostranjen. Naime, led se od 1978. svake decenije smanjuje za više od 12 odsto, što je 80.000 kilometara kvadratnih godišnje - površina jednaka površini Austrije ili Češke.
Naučnici smatraju da će Arktik bez leda ostati onda kada ledena površina bude manja od milion kilometara kvadratnih, čime će se dogoditi klimatska prekretnica.
Međunarodni tim istraživača, među kojima su Aleksandra Jan sa Univerziteta Kolorado Bolder i Selin Huze s Univerziteta Geteborg, koristio je više od 300 računarskih modela kako bi predvideli kada će se dogoditi dan bez leda. Tom prilikom su utvrdili da će se to dogoditi dosta ranije nego što se prvobitno mislilo.
Kada Arktik ostane bez leda, to bi moglo uticati na krhki ekosistem najsevernijeg mora, što se odnosi na organizme od polarnog medveda do ključnog životinjskog plantkona.
Gubitak arktičkog leda neće za ljude značiti samo vizuelnu promenu - da će jedno more trajno postati plavo. Jan je ukazala da prvi dan bez leda neće dramatično promeniti stvari.
"No, to će pokazati da smo iz temelja promenili jednu od ključnih prirodnih karakteristika Arktičkog okeana", dodaje ona.
Sunce tokom leta nikada ne zalazi na Arktiku. S obzirom na to, bez leda koji reflektuje sunčevu svetlost u svemir, okean će apsorbovati i distribuirati značajnu količinu toplote oko Zemlje. Time će se stvoriti mogućnost za dodatno uništavanje planete.
Naime, kompanije bi na ovom području mogle loviti ribu i sprovoditi aktivnosti za eksploataciju minerala koji su im do tada bili nepristupačni. Osim toga, spomenuti deo sveeta bi mogao postati nova trasa teretnih brodova.
Zagrevanje bi moglo dovesti i do ekstremnijih vremenskih prilika. Delovi Arktika su u martu 2022. godine bili topliji za 10 stepeni Celzijusa od proseka, što je uzrokovalo skoro topljenje područja oko Severnog pola. Ipak, naučnici smatraju da postoji mogućnost da se uspori topljenje arktičkog leda, a jedan od njih je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, piše Euronews.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Spasen originalni Robinzon Kruso, umrli Nenadović, Šantić, Mendeljejev i Rasel
02.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 2. februar, u svetu i kod nas.
Najhladnija noć ove zime u Moskvi: Temperatura pala na minus 21 stepen
01.02.2026.•
0
Noć između 31. januara i 1. februara bila je najhladnija u Moskvi od početka zimske sezone, sa najnižom zabeleženom temperaturom od minus 21 stepen Celzijusa, saopštio je meteorolog Jevgenij Tiškovec iz centra Fobos.
Hrvatska uvodi novi sistem naplate putarina: Bez čekanja u redovima i kućica za naplatu
01.02.2026.•
2
Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam jedna od ekonomskih okosnica godinama je na udaru kritika zbog zastarelog i neefikasnog sistema naplate putarina koji uzrokuje velike gužve.
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
8
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Komentari 1
Jug Bogdan
Nećemo valjda reći da su ljudi odgovorni za globalno otopljavanje koje je postojalo za vreme recimo Jure, kada je dokazano da je prosečna temperatura na planeti bila 20' celzijusa, a danas je 14,9.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar