Naučnici simulirali mogući udar asteroida 2182. godine: Nagla zima i izumiranje biljnog sveta
Simulacije mogućeg sudara asteroida veličine brda sa Zemljom u sledećem veku otkrile su kakve bi posledice to imalo za čovečanstvo, nagoveštavajući šta sve bilo potrebno da preživimo takvu katastrofu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svemir je pun stena, a mnoge od njih se kreću po putanjama koje bi mogle dovesti do nasilnog kontakta sa našom planetom.
Jedan od tih asteroida je Benu, koji je nedavno bio cilj misije za prikupljanje uzoraka asteroida, prenosi Danas.
Prema podacima, za "samo" 157 godina - tačnije, u septembru 2182. godine - postoji šansa da se taj asteroid sudari sa Zemljom.
Ta šansa je mala, tačno 1 u 2.700, ili 0,04 procenata. Ali to nije nula, piše Science Alert.
Da bi se pripremili za najgore, naučnici iz Južne Koreje modelirali su šta bi se desilo ako bi došlo do takvog sudara, posebno s obzirom na to da je poslednji veliki udar asteroida bio pre 66 miliona godina, kada su izumrli dinosaurusi.
Este es el aspecto de Bennu, un asteroide próximo a la Tierra de unos 490 metros de diámetro y una masa de 60.000.000 toneladas. : NASA's Goddard Space Flight Center / Kel Elkins pic.twitter.com/XOZ8GhOO7e
— Enrique Coperías (@CienciaDelCope) August 16, 2019
Ateroid Benu sada ima širinu od 500 metara i znatno je manji od procenjenog asteroida veličine 10 do 15 kilometara koji je izazvao izumiranje dinosaurusa, ali i pored toga, rezultati su alarmantni.
"Naše simulacije, koje u stratosferu ubacuju do 400 miliona tona prašine, pokazuju značajne poremećaje u klimi, hemiji atmosfere i globalnoj fotosintezi", pišu Lan Dai i Aksel Timerman sa Nacionalnog univerziteta Pusan u Južnoj Koreji.
"Prosečne globalne temperature se smanjuju za 4 stepena Celzijusa, a globalna količina padavina opada za 15 procenata prema našim simulacijama".
In October 2020, a van-sized robotic spacecraft briefly touched down on the surface of Bennu, a 525-meter-wide asteroid 320 million kilometers from Earth. #Science #NASA #Space #OuterSpace #Asteroid #Nspirementhttps://t.co/507sJLrU8i pic.twitter.com/uY6pugZHPN
— Nspirement (@nspirement) February 7, 2025
Efekti udara asteroida srednje do velike veličine nisu potpuno poznati; takva katastrofalna događanja verovatno bi imala dugoročne i dalekosežne posledice.
Naučnici su proučavali efekte udara asteroida od pre 66 miliona godina na osnovu geoloških, fosilnih i drvenih zapisa, koji zajedno oslikavaju prilično sumornu sliku.
Da bi razumeli efekte budućih udara, Dai i Timerman su koristili superračunar Aleph na univerzitetu u IBS Centru za klimatsku fiziku kako bi simulirali sudar asteroida veličine 500 metara sa Zemljom, uključujući simulacije kopnenih i morskih ekosistema koji su izostavljeni iz prethodnih simulacija.
Nije to udarac taj koji bi uništio Zemlju, problem je ono što bi usledilo posle.
Asteroid i posledice
Takav udar bi oslobodio 100 do 400 miliona metričkih tona prašine u atmosferu planete, otkrili su istraživači, poremećujući hemiju atmosfere, smanjujući svetlost Sunca dovoljno da ometa fotosintezu i udarajući u klimu poput čekića.
Pored opadanja temperature i padavina, njihovi rezultati su pokazali depleciju ozonskog sloja od 32 procenta. Prethodna istraživanja su pokazala da deplecija ozona može uništiti biljni svet na Zemlji.
"Nagla zima nakon udara stvorila bi nepovoljne klimatske uslove za rast biljaka, što bi dovelo do početnog smanjenja fotosinteze za 20 do 30 procenata u kopnenim i morskim ekosistemima", kaže Dai.
"To bi verovatno izazvalo velike poremećaje u globalnoj proizvodnji hrane".
Ali nije sve tako crno. Dok su kopnene biljke osetljive na takve promene i potrebno im je vreme da se oporave, alge koje žive u vodama nisu samo brže povratile ravnotežu, već su rasle do volumena koje ne dostižu pod trenutnim, normalnim klimatskim uslovima.
Ovo neočekivano ponašanje bilo je povezano sa gvožđem u prašini asteroida i prašinom sa materijala koji je bio izbačen sa Zemlje pri udaru, hranjivim materijama koje su pomogle simuliranim algama da napreduju.
Ovo je posebno važilo za morske diatomeje, na kojima se hrane zooplanktoni – što sugeriše mogući put za ublažavanje nesigurnosti u snabdevanju hranom, kažu istraživači.
Nemoguće je precizno utvrditi koliko često je naša planeta bila pogođena velikim asteroidima u svojoj istoriji.
Krateri su izbrisani i prekriveni erozijskim procesima. Neke velike stene eksplodiraju u vazduhu, ostavljajući samo ostatke koji su teško prepoznatljivi u geološkom zapisu ako ih ne tražite.
Međutim, procene sugerišu da to nije neuobičajeno. Što znači da bi čovečanstvo verovatno preživelo susret sa Benuom, ali sa drastično promenjenim načinima života, bar na neko vreme.
"U proseku, asteroidi srednje veličine sudaraju se sa Zemljom otprilike svakih 100 do 200 hiljada godina“, kaže Timerman.
"To znači da su naši rani ljudski preci možda već doživeli neka od tih planetarnih pomeranja, sa potencijalnim uticajem na ljudsku evoluciju, pa čak i na naš genetski sastav", navodi se u ovoj predikciji budućnosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Sud naložio Meti da uplati 567 miliona dolara za mentalno zdravlje dece
07.08.2026.•
0
Sudija iz Novog Meksika naložio je kompaniji Meta da uplati 567 miliona dolara u fond za mentalno zdravlje dece i uvede strože mere zaštite maloletnih korisnika njenih društvenih mreža.
Na današnji dan: Nacionalizovane američke kompanije na Kubi, umrla Mira Trailović, rođena Mata Hari
07.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 7. avgust, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođeni Vorhol i Fleming, umrli Dijego Velaskez i Robin Kuk
06.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 6. avgust, u svetu i kod nas.
Stalno držati uključenu klimu ili je povremeno gasiti? Ovo su saveti stručnjaka
05.08.2026.•
10
Tokom vrelih dana mnogi izbegavaju da ugase klima-uređaj jer veruju da će on, kada ga ponovo uključe, potrošiti mnogo više struje pokušavajući da rashladi zagrejanu prostoriju.
Na današnji dan: Nikson priznao da je prikrivao "Votergejt", Merlin Monro izvršila samoubistvo
05.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 5. avgust, u svetu i kod nas.
Koralni grebeni na Karibima pred istrebljenjem zbog velikih vrućina
04.08.2026.•
0
Koralni grebeni oko ostrva Boner u Karibima su pred nestankom, a preostalo ih je manje od 10 odsto, upozorili su holandski naučnici u najnovijem istraživanju, prenosi javni servis te zemlje NOS.
Fus__ro_dah i Fus_ro_dah: Uočavate li razliku? Sud nije i tako osudio nevinog čoveka
04.08.2026.•
1
Zbog slovne greške u policijskoj istrazi, Kanađanin Brendon Klajm proveo je 18 meseci u zatvoru za zločin koji nije počinio.
Na današnji dan: Umro Hans Kristijan Andersen, nacisti uhapsili Anu Frank i njenu porodicu
04.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 4. avgust.
Pratio navigaciju pa se automobilom zaglavio na stepeništu gradića u Belgiji
03.08.2026.•
0
Holandski državljanin (74) automobilom je završio zaglavljen na gradskim stepenicama u ulici Kerkstrat u belgijskom primorskom gradu i letovalištu Blankenbergeu.
Jedna loša navika vozača može da izazove katastrofalne požare
03.08.2026.•
1
Gotovo svaki peti pušač u Francuskoj priznaje da baca opuške cigareta kroz prozor vozila tokom vožnje auto-putem, pokazala je anketa Fondacije Vinči Autoruts.
Na današnji dan: Kolumbo isplovio ka Americi, prvi radio talasi na Balkanu, umro Solženjicin
03.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 3. avgust, u svetu i kod nas.
Istraživanje otkrilo koji automobili su najsmrtonosniji na putu
02.08.2026.•
0
Najnovije istraživanje američkog Instituta za osiguranje i bezbednost na putevima (IIHS) pokazalo je da mali automobili, limuzine i snažni sportski modeli i dalje imaju najveću stopu smrtnosti vozača.
VIDEO: Škole u SAD uvode dronove sa biber-sprejom za slučaj masovnih pucnjava
02.08.2026.•
0
Kako zaustaviti sve češće masovne pucnjave u školama? Pojedine obrazovne ustanove u SAD odlučile su da isprobaju rešenje koje deluje kao da je izašlo iz naučnofantastičnog filma - dronove za brzu intervenciju.
Kao da je u pitanju vila: Garaža od 34 kvadrata u Rimu prodata za 760.000 evra
02.08.2026.•
2
Tržište nekretnina u Rimu došlo je do neobičnog paradoksa: rekordne cene više ne postižu samo stanovi i kuće, već i njihovi najmanji delovi - privatna parking mesta i garaže.
Naučnici upozoravaju: Milioni ljudi u Evropi izloženi štetnom vazduhu zbog požara
02.08.2026.•
0
Požari u Francuskoj i Španiji poslednjih dana izložili su milione ljudi zagađenom vazduhu, upozoravaju naučnici.
VIDEO: Ogromna santa leda se prevrnula na Grenlandu
02.08.2026.•
0
Ogromna santa leda prevrnula se u blizini Grenlanda i izazvala velike talase.
Naučnici upozoravaju na paradoks: Uspešno gašenje požara doprinosi nagomilavanju zapaljivog materijala
02.08.2026.•
0
Broj dana sa visokim rizikom od šumskih požara u južnoj Evropi udvostručio se od 1981. godine, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu "Scientific Reports".
Na današnji dan: Dogovorena podela Nemačke, Irak okupirao Kuvajt
02.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 2. avgust, u svetu i kod nas.
Većina australijskih tinejdžera koristi društvene mreže i nakon zabrane
01.08.2026.•
1
Istraživanje digitalnog regulatora interneta pokazuje da je od deset australijskih tinejdžera, više od osam njih nastavilo da koristi društvene mreže i tri meseca nakon stupanja na snagu zabrane za mlađe od 16 godina.
Na današnji dan: Otkriven kiseonik, izašle prve "Novine serbske", prva štedionica u svetu, Mišarska bitka
01.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 1. avgust, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Poginuli Šandor Petefi, Vuk Mandušić i Sent Egziperi
31.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 31. jul, u svetu i kod nas.
Komentari 1
Svesno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar