Naučnici simulirali mogući udar asteroida 2182. godine: Nagla zima i izumiranje biljnog sveta
Simulacije mogućeg sudara asteroida veličine brda sa Zemljom u sledećem veku otkrile su kakve bi posledice to imalo za čovečanstvo, nagoveštavajući šta sve bilo potrebno da preživimo takvu katastrofu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svemir je pun stena, a mnoge od njih se kreću po putanjama koje bi mogle dovesti do nasilnog kontakta sa našom planetom.
Jedan od tih asteroida je Benu, koji je nedavno bio cilj misije za prikupljanje uzoraka asteroida, prenosi Danas.
Prema podacima, za "samo" 157 godina - tačnije, u septembru 2182. godine - postoji šansa da se taj asteroid sudari sa Zemljom.
Ta šansa je mala, tačno 1 u 2.700, ili 0,04 procenata. Ali to nije nula, piše Science Alert.
Da bi se pripremili za najgore, naučnici iz Južne Koreje modelirali su šta bi se desilo ako bi došlo do takvog sudara, posebno s obzirom na to da je poslednji veliki udar asteroida bio pre 66 miliona godina, kada su izumrli dinosaurusi.
Este es el aspecto de Bennu, un asteroide próximo a la Tierra de unos 490 metros de diámetro y una masa de 60.000.000 toneladas. : NASA's Goddard Space Flight Center / Kel Elkins pic.twitter.com/XOZ8GhOO7e
— Enrique Coperías (@CienciaDelCope) August 16, 2019
Ateroid Benu sada ima širinu od 500 metara i znatno je manji od procenjenog asteroida veličine 10 do 15 kilometara koji je izazvao izumiranje dinosaurusa, ali i pored toga, rezultati su alarmantni.
"Naše simulacije, koje u stratosferu ubacuju do 400 miliona tona prašine, pokazuju značajne poremećaje u klimi, hemiji atmosfere i globalnoj fotosintezi", pišu Lan Dai i Aksel Timerman sa Nacionalnog univerziteta Pusan u Južnoj Koreji.
"Prosečne globalne temperature se smanjuju za 4 stepena Celzijusa, a globalna količina padavina opada za 15 procenata prema našim simulacijama".
In October 2020, a van-sized robotic spacecraft briefly touched down on the surface of Bennu, a 525-meter-wide asteroid 320 million kilometers from Earth. #Science #NASA #Space #OuterSpace #Asteroid #Nspirementhttps://t.co/507sJLrU8i pic.twitter.com/uY6pugZHPN
— Nspirement (@nspirement) February 7, 2025
Efekti udara asteroida srednje do velike veličine nisu potpuno poznati; takva katastrofalna događanja verovatno bi imala dugoročne i dalekosežne posledice.
Naučnici su proučavali efekte udara asteroida od pre 66 miliona godina na osnovu geoloških, fosilnih i drvenih zapisa, koji zajedno oslikavaju prilično sumornu sliku.
Da bi razumeli efekte budućih udara, Dai i Timerman su koristili superračunar Aleph na univerzitetu u IBS Centru za klimatsku fiziku kako bi simulirali sudar asteroida veličine 500 metara sa Zemljom, uključujući simulacije kopnenih i morskih ekosistema koji su izostavljeni iz prethodnih simulacija.
Nije to udarac taj koji bi uništio Zemlju, problem je ono što bi usledilo posle.
Asteroid i posledice
Takav udar bi oslobodio 100 do 400 miliona metričkih tona prašine u atmosferu planete, otkrili su istraživači, poremećujući hemiju atmosfere, smanjujući svetlost Sunca dovoljno da ometa fotosintezu i udarajući u klimu poput čekića.
Pored opadanja temperature i padavina, njihovi rezultati su pokazali depleciju ozonskog sloja od 32 procenta. Prethodna istraživanja su pokazala da deplecija ozona može uništiti biljni svet na Zemlji.
"Nagla zima nakon udara stvorila bi nepovoljne klimatske uslove za rast biljaka, što bi dovelo do početnog smanjenja fotosinteze za 20 do 30 procenata u kopnenim i morskim ekosistemima", kaže Dai.
"To bi verovatno izazvalo velike poremećaje u globalnoj proizvodnji hrane".
Ali nije sve tako crno. Dok su kopnene biljke osetljive na takve promene i potrebno im je vreme da se oporave, alge koje žive u vodama nisu samo brže povratile ravnotežu, već su rasle do volumena koje ne dostižu pod trenutnim, normalnim klimatskim uslovima.
Ovo neočekivano ponašanje bilo je povezano sa gvožđem u prašini asteroida i prašinom sa materijala koji je bio izbačen sa Zemlje pri udaru, hranjivim materijama koje su pomogle simuliranim algama da napreduju.
Ovo je posebno važilo za morske diatomeje, na kojima se hrane zooplanktoni – što sugeriše mogući put za ublažavanje nesigurnosti u snabdevanju hranom, kažu istraživači.
Nemoguće je precizno utvrditi koliko često je naša planeta bila pogođena velikim asteroidima u svojoj istoriji.
Krateri su izbrisani i prekriveni erozijskim procesima. Neke velike stene eksplodiraju u vazduhu, ostavljajući samo ostatke koji su teško prepoznatljivi u geološkom zapisu ako ih ne tražite.
Međutim, procene sugerišu da to nije neuobičajeno. Što znači da bi čovečanstvo verovatno preživelo susret sa Benuom, ali sa drastično promenjenim načinima života, bar na neko vreme.
"U proseku, asteroidi srednje veličine sudaraju se sa Zemljom otprilike svakih 100 do 200 hiljada godina“, kaže Timerman.
"To znači da su naši rani ljudski preci možda već doživeli neka od tih planetarnih pomeranja, sa potencijalnim uticajem na ljudsku evoluciju, pa čak i na naš genetski sastav", navodi se u ovoj predikciji budućnosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Umro pisac i dramaturg Božo Koprivica
20.03.2026.•
0
Pisac i dramaturg Božo Koprivica umro je u 76. godini u Beogradu.
Preminuo Čak Noris
20.03.2026.•
28
Legendarni glumac i majstor borilačkih veština Čak Noris preminuo je u 86. godini.
Na današnji dan: Umro Lajoš Košut, oformljen logor Dahau
20.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 20. mart.
Učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka osećaju se prijatnije u školi
19.03.2026.•
0
Iako većina mladih pati zbog visokog nivoa stresa i nezadovoljstva životom, oni učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka u školi osećaju veće blagostanje.
Poljska planira zabranu mobilnih telefona u osnovnim školama
19.03.2026.•
0
Poljska će zabraniti upotrebu mobilnih telefona maloletnicima mlađim od 16 godina u školama, najavila je ministarka obrazovanja.
Najzeleniji grad na svetu ima auto-put za pčele i džepne parkove
19.03.2026.•
2
Novi indeks zelenih gradova otkrio je koje su urbane sredine najprijatnije za život, uzimajući u obzir faktore poput kvaliteta vazduha, udela zelenih površina i njihove dostupnosti stanovnicima.
Žena u SAD pet meseci odbija da napusti bolničku sobu
19.03.2026.•
1
Bolnica "Tallahassee Memorial Healthcare" na Floridi ranije ovog meseca tužila je pacijentkinju, navodeći da je odbila da napusti svoju bolničku sobu otkako je otpuštena prošlog oktobra.
Na današnji dan: Umro tvorac Tarzana, otvorena deonica pruge Beograd - Novi Sad
19.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. mart.
Istraživanje utvrdilo: Hod ljudi jasno pokazuje koje emocije osećaju
18.03.2026.•
0
Način na koji ljudi hodaju može da otkrije njihove emocije, pokazala je nova studija istraživača iz Japana.
Ponovo aktuelne prevare po šablonu "nigerijski princ": Napad na Iran pokrenuo novi talas spamovanja
18.03.2026.•
0
Prevaranti koriste sukob između Izraela, SAD i Irana nudeći ogromne isplate u zamenu za pomoć navodno zarobljenim veteranima ili šansu za fantastične "investicione prilike" povezane sa ratom.
Na današnji dan: Uhapšen Šarić, rođen Miloš Obrenović, umrli Stern, From i Klark, napad na Sarajevo
18.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. mart.
Naučnici sa Stanforda predvideli životni vek na osnovu ponašanja
17.03.2026.•
1
Nakon što su napravili eksperiment nalik Trumanovom šouu, naučnici su uspeli da predvide životni vek svojih 81 ispitanika.
Na današnji dan: Umro Marko Aurelije, EU zatvorila granice zbog korone
17.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 17. mart.
Na današnji dan: U Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog korone, umro Bata Stojković
16.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. mart.
U najvećem jezeru u Severnoj Irskoj otkrivene superbakterije otporne na antibiotike
15.03.2026.•
0
Geni sposobni da stvore superbakterije otporne na antibiotike otkriveni su u najvećem jezeru u Ujedinjenom Kraljevstvu koje snabdeva pijaćom vodom oko 40 odsto stanovništva u Severnoj Irskoj.
Vrednost nekretnina u Dubaiju pala za 30 odsto zbog rata na Bliskom istoku
15.03.2026.•
3
Eskalacija rata na Bliskom istoku počela je snažno da pogađa finansijska tržišta u regiji, a jedan od najupečatljivijih pokazatelja je nagli pad indeksa nekretnina u Dubaiju.
Glečeri u austrijskim Alpima se raspadaju i dezintegrišu zbog klimatskih promena
15.03.2026.•
0
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je BBC.
Britanski muzeji čuvaju više od 260.000 ljudskih ostataka iz celog sveta
15.03.2026.•
0
Muzeji u Velikoj Britaniji čuvaju više od 263.000 različitih delova ljudskih ostataka iz celog sveta, što poslanici i arheolozi opisuju kao neprijatno nasleđe kolonijalne prošlosti zemlje.
Na današnji dan: Rođen Branko Radičević, ubijen Cezar, umro Moša Pijade
15.03.2026.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 15. mart.
Preminuo filozof Jirgen Habermas
14.03.2026.•
3
Nemački filozof Jirgen Habermas, jedan od najpoznatijih nemačkih intelektualaca, preminuo je u 96. godini, saopštio je danas njegov izdavač.
Na današnji dan: Rođeni Ajnštajn i Mika Antić, umro Marks
14.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. mart.
Komentari 1
Svesno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar