Naučnici otkrili ogromnu deponiju smeća na najdubljoj tački Sredozemnog mora
Naučnici su na najdubljoj tački Sredozemnog mora otkrili veliku deponiju, na dubini od čak pet kilometara, prenose grčki mediji.
Foto: Pixabay
Tim eksperata pronašao je plastične boce i čaše, limenke od sode i drugi otpad na dnu mora, što, kako su naveli, ukazuje da posledice štetnog ponašanja ljudi dopiru i do najudaljenijih tačaka na našoj planeti, piše Katimerini.
Najdublji deo Mediterana lociran je jugozapadno od Peloponeza, i dugačak je 18 a širok četiri do sedam kilometara.
U februaru 2020. godine podmorsko vozilo Kaladan kojim je upravljao Viktor Veskovo, a jedan od putnika bio princ Albert od Monaka, zaronio je do ovog dela Mediterana do kog je putovao oko pet sati. Snimke koje je tamo načinio Veskovo je dao međunarodnom timu naučnika na čelu sa Nemcem Georgom Hankeom iz Evropskog istraživačkog centra.
Tim, u kom je bio i grčki profesor sa Univerziteta u Patrasu Jorgos Papateodoru, analizirao je video snimke specijalnim softverom i utvrdio sastav otpada koji je pronađen na dnu mora.
"Ovo je drugi po veličini sloj otpada ikada pronađen na takvoj dubini (većoj od dva kilometra)", ukazao je Papateodoru, istovremeno ističući da je to prvi put da su prikupljeni podaci o čvrstom otpadu koji zagađuje Sredozemno more.
Prema njegovim rečima, rezultati su poražavajući, a koncentracija otpada je među najvećom ikada registrovanom pod morem.
Analizama je utvrđeno da koncentracija iznosi 26.175 komada otpada po kvadratnom kilometru.
Inače, najgušća koncentracija podmorskog otpada na svetu do sada je registrovana u Južnom Kineskom moru i iznosi 55.000 komada otpadaka po kvadratnom kilometru.
Istovremeno, utvrđeno je da čak 88 odsto otpada čini plastika, dok su ostatak limenke pića, staklene boce, ili papirne kutije i kese.
Prema rečima grčkog naučnika, to je laki otpad koji morske struje brzo nose, na primer sa severa, iz Jonskog ili Jadranskog mora, ili sa juga iz Istočnog Mediterana. Jedan deo otpada ukazuje i na to da je direktno izbačen sa nekog broda.
Naučni podaci su alarmantni i pokazuju da okeane zagađuje 5,25 triliona komada plastike, od čega samo 269.000 tona pluta na površini, dok se na svakom kvadratnom kilometru morskog dna nalazi četiri milijarde mikrovlakana.
Istraživačica Nacionalnog okeanografskog centra "Woods Hall" u Masačusetsu Kara Lavender Lo kaže da je prvi korak pronalaženje otpada.
Naučna zajednica nastoji da bolje shvati gde i koliko otpada se taloži na dnu mora i okeana kako bi procenila štetu koju on nanosi lokalnim ekosistemima. Ključno pitanje za naučnike je da li i koliko toksina ispušta u vodu plastika koja se raspada na morskom dnu.
Dok naučnici znaju dosta o šteti koju krupni komadi plastike nanose živom svetu u morima, manje su jasne posledice koje ostavlja mikroplastika, navodi Katimerini.
"Što je veća koncentracija, veći je rizik od štetnih posledica", ukazao je biolog sa Univerziteta u Plimutu Ričard Tompson, dodajući da je za procenu stvarne štete potrebno najpre locirati deponije smeća na morskom dnu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
5
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Mengeleova kuća u Brazilu postala sala za venčanja - ali zbog istorije mnogi neće da je koriste
03.05.2026.•
0
Kuća u kojoj je u Brazilu živeo odbegli nemački nacistički ratni zločinac Jozef Mengele pretvorena je u neprofitabilnu salu za venčanja, ali zbog istorije zgrade veliki broj parova odbija da je koristi.
Sud u Kini zabranio otpuštanje radnika zbog primene veštačke inteligencije
03.05.2026.•
0
Kineski sud u gradu Hangdžou presudio je da kompanije ne mogu da otpuštaju zaposlene samo zato što ih zamenjuju sistemi veštačke inteligencije (AI).
Na današnji dan: Rođen Makijaveli, otkriven Brazil, masovna pucnjava u Ribnikaru
03.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 3. maj.
Na današnji dan: Umrli Da Vinči i Marin Držić, rođena Katarina Velika, ubijen Bin Laden
02.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 2. maj, u svetu i kod nas.
Imate li posla sa toksičnim šefom?
01.05.2026.•
0
Verovatno ćete prepoznati toksične lidere kada se susretnete s njima.
Na današnji dan: Poginuo legendarni Ajrton Sena
01.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. maj.
Usporava se nestajanje prašuma
30.04.2026.•
1
Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je Svetski institut za resurse (WRI).
BMW automobili najčešće oštećeni u Srbiji
30.04.2026.•
5
Čak polovina polovnih automobila koje su kupci najviše pretraživali tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazalo je istraživanje kompanije carVertical.
Na današnji dan: Ubili se Hitler i Eva Braun, umro Serđo Leone, NATO pogodio Generalštab
30.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. april.
Umetnost koraka - zašto su ženske mokasine savršen izbor za grad
29.04.2026.•
0
Kada zakoračiš na gradski asfalt, tvoja obuća govori mnogo o tvom senzibilitetu i načinu života koji vodiš.
Na današnji dan: Rođen Djuk Elington, umro Stepa Stepanović, oslobođen Dahau
29.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. april.
Šta raditi ako pogrešite smer na auto-putu: "Nikako ne voziti do sledeće petlje"
28.04.2026.•
18
Četiri osobe su poginule na auto-putu kod Rume kada je došlo do sudara dva automobila, od kojih je jedan vozio u kontra smeru.
Britanija će ograničiti korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina
28.04.2026.•
0
Ministarka prosvete Velike Britanije Bridžit Filipson najavila je da će biti uveden "neki oblik" ograničenja korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, u okviru novih mera usmerenih na zaštitu dece na internetu.
Grčka planira da zabrani anonimnost na internetu
28.04.2026.•
5
Grčka vlada planira da uvede zabranu anonimnosti na društvenim mrežama, u okviru napora da se suzbije rastuća toksičnost u javnom diskursu, izjavio je ministar digitalne tehnologije Dimitris Papastergiu.
Na današnji dan: Umro Gavrilo Princip, Jugoslavija tužila NATO zbog bombardovanja
28.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 28. april.
Na današnji dan: Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, ubijen Magelan, rođeni Morze i Grant
27.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 27. april.
Nauka kaže da je ovo najefikasniji način za evakuaciju aviona
26.04.2026.•
1
Letenje je već najsigurniji vid transporta i postaje sve sigurnije, ali nova studija sugeriše još jedan način da avio-kompanije zaštite putnike.
Objavljeno je koliko Nemaca i ostalih vozača juri brže od 180 km/h na Autobanu
26.04.2026.•
6
Nemački Autoban je auto-put poznat po delovima na kojima nema ograničenja brzine. Iako je dopušteno voziti najbrže što vaš automobil može, na 70 odsto putne mreže velika većina ljudi to ne radi.
Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše
26.04.2026.•
0
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu imati ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Komentari 4
Миле Јогурт
///
Sale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar