Naučnici otkrili ogromnu deponiju smeća na najdubljoj tački Sredozemnog mora
Naučnici su na najdubljoj tački Sredozemnog mora otkrili veliku deponiju, na dubini od čak pet kilometara, prenose grčki mediji.
Foto: Pixabay
Tim eksperata pronašao je plastične boce i čaše, limenke od sode i drugi otpad na dnu mora, što, kako su naveli, ukazuje da posledice štetnog ponašanja ljudi dopiru i do najudaljenijih tačaka na našoj planeti, piše Katimerini.
Najdublji deo Mediterana lociran je jugozapadno od Peloponeza, i dugačak je 18 a širok četiri do sedam kilometara.
U februaru 2020. godine podmorsko vozilo Kaladan kojim je upravljao Viktor Veskovo, a jedan od putnika bio princ Albert od Monaka, zaronio je do ovog dela Mediterana do kog je putovao oko pet sati. Snimke koje je tamo načinio Veskovo je dao međunarodnom timu naučnika na čelu sa Nemcem Georgom Hankeom iz Evropskog istraživačkog centra.
Tim, u kom je bio i grčki profesor sa Univerziteta u Patrasu Jorgos Papateodoru, analizirao je video snimke specijalnim softverom i utvrdio sastav otpada koji je pronađen na dnu mora.
"Ovo je drugi po veličini sloj otpada ikada pronađen na takvoj dubini (većoj od dva kilometra)", ukazao je Papateodoru, istovremeno ističući da je to prvi put da su prikupljeni podaci o čvrstom otpadu koji zagađuje Sredozemno more.
Prema njegovim rečima, rezultati su poražavajući, a koncentracija otpada je među najvećom ikada registrovanom pod morem.
Analizama je utvrđeno da koncentracija iznosi 26.175 komada otpada po kvadratnom kilometru.
Inače, najgušća koncentracija podmorskog otpada na svetu do sada je registrovana u Južnom Kineskom moru i iznosi 55.000 komada otpadaka po kvadratnom kilometru.
Istovremeno, utvrđeno je da čak 88 odsto otpada čini plastika, dok su ostatak limenke pića, staklene boce, ili papirne kutije i kese.
Prema rečima grčkog naučnika, to je laki otpad koji morske struje brzo nose, na primer sa severa, iz Jonskog ili Jadranskog mora, ili sa juga iz Istočnog Mediterana. Jedan deo otpada ukazuje i na to da je direktno izbačen sa nekog broda.
Naučni podaci su alarmantni i pokazuju da okeane zagađuje 5,25 triliona komada plastike, od čega samo 269.000 tona pluta na površini, dok se na svakom kvadratnom kilometru morskog dna nalazi četiri milijarde mikrovlakana.
Istraživačica Nacionalnog okeanografskog centra "Woods Hall" u Masačusetsu Kara Lavender Lo kaže da je prvi korak pronalaženje otpada.
Naučna zajednica nastoji da bolje shvati gde i koliko otpada se taloži na dnu mora i okeana kako bi procenila štetu koju on nanosi lokalnim ekosistemima. Ključno pitanje za naučnike je da li i koliko toksina ispušta u vodu plastika koja se raspada na morskom dnu.
Dok naučnici znaju dosta o šteti koju krupni komadi plastike nanose živom svetu u morima, manje su jasne posledice koje ostavlja mikroplastika, navodi Katimerini.
"Što je veća koncentracija, veći je rizik od štetnih posledica", ukazao je biolog sa Univerziteta u Plimutu Ričard Tompson, dodajući da je za procenu stvarne štete potrebno najpre locirati deponije smeća na morskom dnu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 4
Миле Јогурт
///
Sale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar