
Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Uticaj klimatskih promena
To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vredi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe - ili da ih potpuno izbacimo.
"Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj sveta - ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju", smatra Dejvid Lobel, zamenika direktora Centra za bezbednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže - napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, piše The Guardian, prenosi N1.
"Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže", kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primećuje efekte klimatskih promena na neke useve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz - porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu - većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrevanja.
Kafa
Povišene temperature i promena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice "kafene rđe" i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena - očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci veruju da njihove nestašice mogu podstaći svest o klimatskim promenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme - na primer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka severu, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor - drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomeraju sezonu berbe ranije - možda čak i za ceo mesec do kraja ovog veka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će verovatno izumreti.
"Drveće neće nestati u potpunosti", kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promenama. Više temperature remete cvetanje i formiranje semena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti useve.
"Pasulj je jako osetljiv na klimu", kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gde se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vreme takođe pravi štetu - u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promena vino će verovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa "velike geografske pomake" u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Severna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će "idealno grožđe" postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje "terroir-a" - specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime - takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati "termalni šok" i promeniti ukus vina. Dobra vest je da više šećera u grožđu znači jače vino - pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Haile Selasije
12.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
FOTO, VIDEO: Benksijev mural kako sudija tuče čekićem demonstranta uklonjen sa suda u Londonu
11.09.2025.•
3
Benksijevo umetničko delo na zidu suda u Londonu - sudija tuče demonstranta, moralo je da nestane.
Na današnji dan: Teroristi srušili kule bliznakinje, ubijen Aljende, Bitlsi snimili prvi singl
11.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. septembar.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Tolstoj i Joakim Vujić, preminuli Malarme, Lotre i Mao Cedung
09.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 9. septembar.
Na današnji dan: Visarion Pavlović otvorio školu u Novom Sadu, počela opsada Lenjingrada, umra Elizabeta II
08.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 8. septembar, u Srbiji i svetu.
Violina Alberta Ajnštajna ide na aukciju: Očekuje se da će biti prodata za 350.000 evra
07.09.2025.•
0
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Ometanje GPS-a aviona se sve češće dešava: Kako to funkcioniše?
07.09.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen letela je u Bugarsku kada je GPS sistem njenog aviona ometen u operaciji za koju se sumnja na Rusiju, primoravajući pilote da se oslanjaju na rezervnu navigaciju.
Na današnji dan: Rođena kraljica Elizabeta, zarobljen Kapetan Koča, prvi put SAD nazvane "Ujka Sem"
07.09.2025.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 7. septembra, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Umrli Pavaroti, Kurosava i Belmondo, Lenjingradu vraćen naziv Sankt Peterburg
06.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 6. septembar.
Na današnji dan: Ubijeno 11 izraelskih sportista na OI u Minhenu, umrla Majka Tereza
05.09.2025.•
2
Pregled dešavanja na današnji dan, 5. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Osnovan Los Anđeles, rođen Mihailo Obrenović, umro Bora Čorba
04.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 4. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umri Kromvel i Turgenjev, u Jugoslaviji proglašen oktroisani Ustav
03.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 3. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Japanci potpisali kapitulaciju u Drugom svetskom ratu, umrli Tolkin i Frederik Pol
02.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 2. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Edgar Rajs Barouz, počeo Drugi svetski rat, uspostavljena AP Vojvodina
01.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. septembar.
VIDEO: Ovaj kružni tok ukinut je u rekordnom roku
31.08.2025.•
2
Najbizarniji kružni tok koji je ikada otvoren za saobraćaj nalazio se u Australu, predgrađu Sindeja.
Švajcarska kaznila vozača sa 110.000 dolara zbog prebrze vožnje
31.08.2025.•
3
Francuski državljanin koji živi u Lozani mogao bi da plati jednu od najvećih saobraćajnih kazni u Švajcarskoj - čak 90.000 švajcarskih franaka (više od 110.000 američkih dolara).
Japanski grad želi da ograniči stanovnicima upotrebu mobilnog na dva sata dnevno
31.08.2025.•
0
Japanski grad Tojoake saopštio je da planira da svojim stanovnicima uvede ograničenje korišćenja pametnih telefona na dva sata dnevno.
Objavljena lista najmiroljubivijih zemalja: Evo kako se kotira Srbija
31.08.2025.•
5
Međunarodna think tank organizacija, Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics and Peace), objavila je ovogodišnji globalni indeks mira (Global Peace Index - GPI).
Nemački grad vozačima ispušta vazduh iz guma dok ne plate dug
31.08.2025.•
6
U nemačkom gradu Citauu u Saksoniji gradske vlasti uvele su drastičnu meru za naplatu dugovanja - umesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar