Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.
Uticaj klimatskih promena
To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vredi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe - ili da ih potpuno izbacimo.
"Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj sveta - ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju", smatra Dejvid Lobel, zamenika direktora Centra za bezbednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže - napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, piše The Guardian, prenosi N1.
"Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže", kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primećuje efekte klimatskih promena na neke useve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz - porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu - većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrevanja.
Kafa
Povišene temperature i promena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice "kafene rđe" i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena - očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci veruju da njihove nestašice mogu podstaći svest o klimatskim promenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme - na primer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka severu, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor - drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomeraju sezonu berbe ranije - možda čak i za ceo mesec do kraja ovog veka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će verovatno izumreti.
"Drveće neće nestati u potpunosti", kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promenama. Više temperature remete cvetanje i formiranje semena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti useve.
"Pasulj je jako osetljiv na klimu", kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gde se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vreme takođe pravi štetu - u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promena vino će verovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa "velike geografske pomake" u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Severna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će "idealno grožđe" postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje "terroir-a" - specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime - takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati "termalni šok" i promeniti ukus vina. Dobra vest je da više šećera u grožđu znači jače vino - pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo zalihe municije iz Prvog svetskog rata
28.10.2026.•
1
Velika količina municije, zaostale iz Prvog svetskog rata, otkrivena je nakon što su se proteklog leta otopili glečeri na italijanskim Dolomitima.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Hekstra: Evropa mora da se pripremi za zagrevanje od tri stepena do 2100. godine
27.10.2026.•
2
Evropa mora da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i scenario globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa do 2100. godine, izjavio je evropski komesar za klimatsku akciju Vopke Hekstra.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Klimatske promene menjaju oblik Zemlje: Naša planeta postaje sve okruglija
26.10.2026.•
0
Klimatske promene ne utiču samo na temperaturu, okeane i ledene pokrivače već doslovno menjaju i oblik Zemlje.
Na današnji dan: Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, prikazan prvi telefon
26.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. oktobar.
VIDEO: Gugl nezakonito posekao oko 400.000 stabala u Finskoj zbog izgradnje data centara
25.10.2026.•
0
Kompanija Gugl izazvala je ogorčenje u Finskoj nakon što je nezakonito posekla ukupno oko 400.000 stabala na dve lokacije predviđene za izgradnju data centara.
Na današnji dan: Rođeni Pikaso, Bize i Štraus, umrli Čoser i Vesna Parun
25.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. oktobar, u svetu i kod nas.
Kako brže osušiti veš tokom jeseni i zime: Pet trikova koji pomažu
24.10.2026.•
2
Tokom hladnijih meseci veš se sporije suši, a vlaga u stanu može da dovede do neprijatnih mirisa i pojave buđi.
Evropa i dalje podeljena oko ukidanja pomeranja sata: Pogledajte koje zemlje ne menjaju vreme
24.10.2026.•
16
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote, 24. oktobra, i nedelje, 25. oktobra, kada se u tri sata ujutru kazaljke vraćaju na dva sata.
Na današnji dan: Otkriven bacil tuberkuloze, Konkord poslednji put poleteo, umrla Roza Parks
24.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 24. oktobar, u svetu i kod nas.
Central park ukida konjske kočije: Više od 150 kočijaša strahuje za egzistenciju
23.10.2026.•
3
Kočije sa konjskom zapregom, koje više od 150 godina voze posetioce kroz njujorški Central park, uskoro će biti zabranjene, čime se završava dugogodišnja tradicija kojoj se protive borci za prava životinja.
Preminuo Boris Kolar, jedan od autora "Profesora Baltazara"
23.10.2026.•
4
Reditelj, animator, crtač, scenarista, scenograf i jedan od ključnih autora legendarnog profesora Baltazara Boris Kolar umro je u sredu, 21. oktobra, u Zagrebu, u 94. godini.
Na današnji dan: Novi Sad oslobođen od fašističke okupacije
23.10.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. oktobar, u svetu i kod nas.
Preminuo glumac Tom Skerit
23.10.2026.•
3
Američki glumac Tom Skerit preminuo je 21. oktobra u 93. godini, saopštila je njegova porodica.
Zbog pomeranja kazaljki: Vozovi u Evropi će u nedelju stati na jedan sat
22.10.2026.•
2
U noći između subote i nedelje, 25. oktobra, kazaljke se u tri sata vraćaju na dva sata.
Na današnji dan: Prvi skok padobranom, rođen Franc List, otvoren "Metropoliten", umro Pol Sezan
22.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. oktobar.
Na šta se "gasite": Psihologija naglog gubitka interesovanja za partnera
21.10.2026.•
1
Dovoljan je pogrešan izbor cipela, način žvakanja ili neki naizgled bezazlen gest da osoba koja nas je do juče privlačila odjednom postane odbojna.
Belgijska bolnica daje dodatni slobodan dan u slučaju smrti bliske osobe
21.10.2026.•
0
Zaposleni u belgijskoj bolnici "AZ Marija Midelaris" imaju pravo da svake godine uzmu dodatni dan žalosti nakon smrti bliske osobe sa kojom nisu u srodstvu.
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar