Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Uticaj klimatskih promena
To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vredi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe - ili da ih potpuno izbacimo.
"Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj sveta - ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju", smatra Dejvid Lobel, zamenika direktora Centra za bezbednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže - napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, piše The Guardian, prenosi N1.
"Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže", kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primećuje efekte klimatskih promena na neke useve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz - porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu - većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrevanja.
Kafa
Povišene temperature i promena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice "kafene rđe" i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena - očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci veruju da njihove nestašice mogu podstaći svest o klimatskim promenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme - na primer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka severu, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor - drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomeraju sezonu berbe ranije - možda čak i za ceo mesec do kraja ovog veka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će verovatno izumreti.
"Drveće neće nestati u potpunosti", kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promenama. Više temperature remete cvetanje i formiranje semena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti useve.
"Pasulj je jako osetljiv na klimu", kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gde se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vreme takođe pravi štetu - u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promena vino će verovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa "velike geografske pomake" u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Severna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će "idealno grožđe" postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje "terroir-a" - specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime - takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati "termalni šok" i promeniti ukus vina. Dobra vest je da više šećera u grožđu znači jače vino - pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: U Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog korone, umro Bata Stojković
16.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. mart.
U najvećem jezeru u Severnoj Irskoj otkrivene superbakterije otporne na antibiotike
15.03.2026.•
0
Geni sposobni da stvore superbakterije otporne na antibiotike otkriveni su u najvećem jezeru u Ujedinjenom Kraljevstvu koje snabdeva pijaćom vodom oko 40 odsto stanovništva u Severnoj Irskoj.
Vrednost nekretnina u Dubaiju pala za 30 odsto zbog rata na Bliskom istoku
15.03.2026.•
3
Eskalacija rata na Bliskom istoku počela je snažno da pogađa finansijska tržišta u regiji, a jedan od najupečatljivijih pokazatelja je nagli pad indeksa nekretnina u Dubaiju.
Glečeri u austrijskim Alpima se raspadaju i dezintegrišu zbog klimatskih promena
15.03.2026.•
0
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je BBC.
Britanski muzeji čuvaju više od 260.000 ljudskih ostataka iz celog sveta
15.03.2026.•
0
Muzeji u Velikoj Britaniji čuvaju više od 263.000 različitih delova ljudskih ostataka iz celog sveta, što poslanici i arheolozi opisuju kao neprijatno nasleđe kolonijalne prošlosti zemlje.
Na današnji dan: Rođen Branko Radičević, ubijen Cezar, umro Moša Pijade
15.03.2026.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 15. mart.
Preminuo filozof Jirgen Habermas
14.03.2026.•
3
Nemački filozof Jirgen Habermas, jedan od najpoznatijih nemačkih intelektualaca, preminuo je u 96. godini, saopštio je danas njegov izdavač.
Na današnji dan: Rođeni Ajnštajn i Mika Antić, umro Marks
14.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. mart.
Kako da pronađete svoj lični stil: Evo nekoliko saveta
13.03.2026.•
1
Pravi stil nije u jurnjavi za trendovima, kažu stručnjaci. Umesto toga, reč je o oblačenju na način koji otkriva vašu autentičnu ličnost i "verziju vas koja deluje najiskrenije i najživlje".
Na današnji dan: Preminuli Ivo Andrić i Mija Aleksić
13.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. marta.
Španija uvodi "otisak mržnje": Novi sistem za praćenje govora mržnje na mrežama
12.03.2026.•
2
Premijer Španije Pedro Sančez najavio je pokretanje sistema za merenje polarizacije i govora mržnje na društvenim mrežama pod nazivom "HODIO", takozvani "otisak mržnje".
Na današnji dan: Ubijen Đinđić, rođeni Dis i vojvoda Stepa, Austrija pripojena Trećem rajhu
12.03.2026.•
1
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. mart.
Kompanija nudi 735 evra dnevno zaposlenom koji će ceo dan da maltretira AI
11.03.2026.•
1
Ako vam je AI četbot ikada testirao strpljenje, ovaj posao vam može doneti 800 dolara (oko 735 evra) da izbacite iz sebe svu tu frustraciju.
Na današnji dan: Umrli Dragan Nikolić i Slobodan Milošević, Krim proglasio nezavisnost
11.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. mart.
Italija za 30 miliona evra otkupila delo Karavađa
10.03.2026.•
0
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je danas italijansko Ministarstvo kulture.
Britanski poslanici odbacili predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina
10.03.2026.•
1
Poslanici u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva odbacili su predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Na današnji dan: Ostavka vlade Vojislava Koštunice, umro Sterija, osuđen ubica Martina Lutera Kinga
10.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 10. mart.
Na današnji dan: Prve antirežimske demonstracije u Beogradu, rođen Bobi Fišer, umro Čarls Bukovski
09.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. mart.
Nivo mora je viši nego što smo mislili, a posledice su ogromne
08.03.2026.•
0
Rastući nivoi mora zbog klimatskih promena mogu ugroziti desetine miliona više ljudi nego što su naučnici i državni planeri prvobitno mislili.
Danas se pomeraju kazaljke u SAD - milioni Amerikanaca nisu srećni zbog toga
08.03.2026.•
1
U većem delu SAD časovnici se danas pomeraju jedan sat unapred zbog letnjeg računanja vremena, te dan traje 23 sata što remeti rasporede spavanja i izaziva milione žalbi.
Globalno zagrevanje se ubrzalo - i to dvostruko
08.03.2026.•
2
Klimatski slom i zagrevanje planete odvijaju se mnogo brže, pri čemu je tempo zagrevanja gotovo dvostruko ubrzan, upozorili su istraživači u najnovijoj studiji, prenosi "Gardijan".
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar