
Zaboravljeni pronalazači koji su promenili svet
Lako je nabrojati poznate pronalazače čiji su izumi ostavili trajan uticaj na svet kakav danas poznajemo, ipak neki pronalazači su ostali zaboravljeni.
Od onih poznatijih, dovoljno je samo pomisliti na rad Tomasa Edisona na električnoj sijalici ili na Aleksandra Grejama Bela koji nam je podario telefon.
A kakvi bi naši letnji odmori danas bili da nije bilo braće Rajt i njihovog napretka u vazduhoplovnoj tehnologiji?
Ipak, nisu svi pronalazači stekli slavu koju zaista zaslužuju. Neka značajna imena su gotovo pa u potpunosti zaboravljena, piše Skaj Histori, a prenosi NIN.
1. Čarls Gudjir
Početkom 19. veka vladala je prava pomama za gumom, materijalom koji se dobija od smole iz tropskih stabala. Guma je bila dovoljno savitljiva da se može oblikovati u različite forme, ali zadržati te oblike bilo je sasvim drugo pitanje.
Otkriveno je da se guma topi na toploti, a puca na hladnoći. Čak i pri optimalnim temperaturama, imala je tendenciju da se lepi za sve s čim dođe u dodir. Sve to dovelo je do toga da je do 1830-ih nekada uspešna industrija proizvodnje guma bila na ivici propasti. Čarls Gudjir je bio odlučan da otkloni ove nedostatke. Kroz mukotrpan proces i brojne pokušaje, mešao je gumu sa raznim materijalima. Tada je otkrio da dodavanje azotne kiseline i sumpora čini gumu više glatkom i otpornijom na promene temperature.
Međutim, pravi preokret dogodio se kada je Gudjir slučajno ispustio gumeni materijal tretiran sumporom na vruću peć. Na njegovo iznenađenje, guma je očvrsnula umesto da se istopi. Ovaj proces očvršćavanja gume postao je poznat kao vulkanizacija. Otkriće je spasilo gumarsku industriju, učinivši gumu znatno pogodnijom za širu primenu. Gudjir je preminuo 1860. godine, nekoliko decenija pre nego što je po njemu nazvana kompanija Gudjir tajr i raber Kompani.
2. Meri Anderson
Iako nam danas deluje neverovatno, brisači vetrobrana nisu bili standardna oprema na prvim vozilima. Pa, šta su vozači radili kada bi kiša ili sneg počeli ozbiljno da se nakupljaju na vetrobranu, ometajući vidljivost puta ispred njih?
Najčešće bi jednostavno zaustavljali vozilo s vremena na vreme i rukama uklanjali padavine sa vetrobrana. Međutim, Meri Anderson je izmela brisač vetrobrana koji bi vozač mogao da upravlja iznutra, bez napuštanja vozila.
Iako je svoj izum patentirala još 1903. godine, to je bilo znatno pre nego što su automobili postali uobičajeni. Dakle, do 1910-ih, kada su brisači vetrobrana postali uobičajeni na automobilima, Andersonin doprinos toj ideji bio je uglavnom zaboravljen.
3. Persi Spenser
Sledeći put kada stavite hranu u mikrotalasnu pećnicu, setite se Persija Spensera, čoveka koji ju je izumeo. Da, mikrotalasnu pećnicu – ne hranu, iako je, prema priči, upravo jedan peh s hranom doveo do njegovog kulinarskog otkrića.
Po često prepričavanoj anegdoti, Spenser je radio na izradi magnetrona kada je primetio da mu se u džepu istopila čokoladica. Prema rečima njegovog unuka, Džordža "Roda" Spensera Mlađeg, zapravo se radilo o čokoladici s kikirikijem. Persi je ubrzo shvatio da su upravo mikrotalasi koje je emitovao obližnji magnetron izazvali topljenje.
Kada je prva komercijalna mikrotalasna pećnica predstavljena 1940-ih, bila je prilično nezgrapna. Bila je visoka skoro dva metra i teška oko 340 kilograma. Ljubitelji brze pripreme hrane morali su da sačekaju još dve decenije dok mikrotalasne pećnice nisu počele da dobijaju oblik kakav poznajemo danas.
4. Hedi Lamar
Tehnički gledano, Hedi Lamar nikako ne može da se nazove zaboravljenom. Zapravo, bila je zvezda zlatnog doba Holivuda. Mnogi od njenih najpoznatijih filmova – uključujući Alžir (1938), Grad u plamenu (1940) i Samson i Dalila (1949) – i danas se mogu pronaći i gledati na internetu.
Ipak, dok preuzimate te filmove putem interneta, možda niste ni svesni da je upravo Lamar imala značajnu ulogu u nastanku ove bežične tehnologije. Lamar nije bila strastvena samo kada je u pitanju gluma – bila je i strastveni pronalazač. Tokom Drugog svetskog rata, prepoznala je način na koji mornarica može obezbediti da torpeda, kada se ispale, prate metu. Ideja je bila da se torpedima daljinski upravlja radio-talasima, ali uz primenu tzv. "skakanja frekvencije", kako bi se sprečilo presretanje signala od strane neprijatelja.
Iako je Lamar osmislila patent za ovu ideju, smatrana je previše naprednom za to vreme. Zbog toga nije bila korišćena tokom rata. Međutim, kasnije je poslužila kao osnova drugim pronalazačima za razvoj različitih – danas široko rasprostranjenih – standarda bežične komunikacije, uključujući dži-pi-es, blutut i vaj-faj.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Evropski parlament usvojio: Vozačke dozvole u EU važe duže, a evo koje su još novine
22.10.2025.•
0
Evropski parlament doneo je juče odluku da podrži nova pravila EU za vozačke dozvole koje bi sada trebalo da važe 15 godina, dok bi se za vozače početnike uveo probni rok od dve godine uz stroža pravila i kazne.
Na današnji dan: Prvi skok padobranom, rođen Franc List, otvoren "Metropoliten", umro Pol Sezan
22.10.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. oktobar.
VIDEO: Najbrži voz na svetu dostigao brzinu od 453 km/h u probnoj vožnji
21.10.2025.•
3
Najbrži voz na svetu CR450 započeo je niz probnih vožnji na brzoj pruzi u Kini, dostigavši brzinu od 453 kilometra na sat tokom jedne vožnje.
Stižu novine za vozače u EU: Jedna od njih je digitalna vozačka dozvola
21.10.2025.•
5
Evropski parlament će sutra ratifikovati nova pravila o vozačkim dozvolama, nakon što ih je već odobrio Savet Evropske unije.
Na današnji dan: Rođen Nobel, streljani kragujevački đaci, umro Keruak
21.10.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 21. oktobar.
Nemačka državljanka preminula od hipotermije na Šar-planini: Noga joj se zaglavila u pukotini
20.10.2025.•
5
Državljanka Nemačke, čije je beživotno telo pronađeno na Šar-planini preminula je usled hipotermije.
Narednog vikenda pomeramo kazaljke sata: Španija zvanično traži od EU da se to ukine
20.10.2025.•
8
Španska vlada saopštila je da će predložiti EU da trajno ukine pomeranje sata i prelazak na zimsko računanje vremena do kog će doći narednog vikenda, navodeći da je to "zastarela praksa".
Na današnji dan: Umrli Koča Popović, Jovanka Broz i Čkalja, usvojen Vučićev zakon o informisanju
20.10.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 20. oktobar.
Ukrajinski grad preimenovao park u čast Donalda Trampa
19.10.2025.•
0
Na vanrednoj sednici Gradskog veća Černihiva 16. oktobra usvojen je predlog da se park Kazka u naselju Šerstjanka preimenuje u Trump Park, u čast predsednika SAD Donalda Trampa.
Istraživanje: Većina patika za trčanje dizajnirana za muškarce, prevazići pristup "smanji i oboj u roze"
19.10.2025.•
1
Uprkos biološkim i fizičkim razlikama između muškaraca i žena, većina patika za trčanje dizajnirana je i testirana za muškarce, navode istraživači sa Univerziteta Sajmon Frejzer u Kanadi.
Studija pokazala: Većina vozača u SAD je agresivna za volanom
19.10.2025.•
0
Čak 96 odsto vozača u SAD priznalo je da su tokom protekle godine vozili agresivno, pokazala je nova studija.
Oštećena Šekspirova porodična kuća - vozač udario u nju dok je išao u rikverc
19.10.2025.•
0
Porodična kuća Vilijama Šekspira iz 17. veka znatno je oštećena kada je u nju udario vozač koji je išao u rikverc.
Studija: Okeani su sve topliji zbog čega se smanjuje nivo planktona u svetu
19.10.2025.•
0
Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine osnovu morskog prehrambenog lanca, globalno se smanjila u poslednje dve decenije.
Devojčica se zaglavila u bubnju sušilice za veš, vatrogasci rastavljali uređaj da je spasu
19.10.2025.•
0
Trinaestogodišnja devojčica u Austriji izvučena je iz sušilice veša tokom složene operacije spasavanja nakon što se uvukla u skučeni prostor bubnja.
Na današnji dan: Umro Alija Izetbegović, Indonezija uvela hemijsku kastraciju pedofila
19.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 19. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Počela izgradnja Petrovaradinske tvrđave, Tadić i Dačić potpisali deklaraciju o pomirenju
18.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 18. oktobar, u svetu i kod nas.
Da li smete na automobil da montirate gume različitih proizvođača?
17.10.2025.•
3
Habanje automobilskih guma razlikuje se između prednje i zadnje osovine.
Na današnji dan: Umro Šopen, premijera Čaplinovog "Velikog diktatora", sahranjen Če Gevara
17.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 17. oktobar, u svetu i kod nas.
Evroposlanici traže ograničenje korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina
16.10.2025.•
1
Poslanici Evropskog parlamenta predložili su da se u Evropskoj uniji uvede zabrana korišćenja društvenih mreža bez roditeljskog pristanka za mlađe od 16 godina i tražili jače mere zaštite maloletnika na internetu.
Niški zatvorenici četvrti na Svetskom prvenstvu u onlajn šahu za osuđenike
16.10.2025.•
2
Osuđenici Kazneno-popravnog zavoda u Nišu osvojili su danas četvrto mesto na Svetskom prvenstvu u onlajn šahu za osuđene osobe, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Srbije.
Urugvaj prva zemlja Latinske Amerike koja je legalizovala eutanaziju
16.10.2025.•
0
Urugvaj je postao prva država u većinski katoličkoj Latinskoj Americi koja je legalizovala eutanaziju.
Komentari 3
NSad
profesorka
Ona je bila ne samo lepotica filmska zvezda, već i pronalazač, ali i sposobna poslovna žena. Svoje pronalaske je zaštitila kao patente, ali nije uzela novčanu naknadu, već ih je dala na slobodno korišćenje. Izbeglica iz Austrije u SAD 1938.godine, želela je da svojim pronalascima pomogne ratne napore u borbi protiv nacizma.
Marija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar