Kada fetus postaje svestan?

Neurolozi često govore o "teškom problemu" svesti, koji se odnosi na teškoću razumevanja načina na koji neuronska aktivnost u mozgu stvara subjektivna, lična iskustva - odnosno kvalije.
Kada fetus postaje svestan?
Foto: 021.rs (ilustracija)
Koje tačno strukture i procesi u našem mozgu stvaraju fenomen svesti i dalje predstavlja svojevrsnu misteriju, zbog čega među naučnicima ne postoji saglasnost o tome u kom trenutku se ovo svojstvo javlja kod nerođenog čoveka.
 
Međutim, objedinjavanjem svih dostupnih neuronaučnih istraživanja i podataka o razvoju fetusa, autori nove studije oprezno predlažu model koji objašnjava kako i kada se "pale svetla" u mozgu fetusa koji se razvija.
 
Na osnovu sve većeg broja dokaza, istraživači smatraju da svest možda ne zavisi od viših kognitivnih funkcija, već da nastaje iz primitivnije sposobnosti osećanja i opažanja sopstvenog postojanja.
Prema autorima, moždane strukture neophodne za tu sposobnost ne nalaze se u kori velikog mozga, već u moždanom stablu, koje je evolutivno mnogo starije i kontroliše neke od naših najosnovnijih funkcija, piše IFL Science.
 
Zbog toga predlažu takozvani "subkortikalni model" nastanka svesti, prema kom sposobnost svesnog doživljavanja može da se razvije i pre nego što se moždana kora u potpunosti formira. Reč je o velikom, naboranom spoljašnjem sloju mozga za koji se smatra da učestvuje u percepciji, razmišljanju i pamćenju.
 
Umesto toga, istraživači izdvajaju dve komponente moždanog stabla koje bi mogle da pokrenu svest. Moždano stablo je deo mozga koji povezuje veliki mozak sa kičmenom moždinom.
Prva od tih komponenti je uzlazni retikularni aktivacioni sistem (ARAS), koji u suštini "uključuje" mozak omogućavajući budnost i održavanje svesti. Eksperimenti na mačkama, na primer, pokazali su da povrede ARAS-a dovode do kome, dok oštećenja moždane kore ne izazivaju takvu posledicu.
 
Druga komponenta, periakveduktalna siva masa (PAG), ključna je za ono što se naziva afektivna svest zasnovana na vrednovanju, pri kojoj organizam spoljašnje nadražaje doživljava kao prijatne ili neprijatne.
 
"Integracijom signala iz unutrašnjosti tela, aktivnosti unutrašnjih organa i pretnji iz okruženja, ona stvara osnovne afektivne kvalije, odnosno biološke vrednosti koje budnom stanju daju lični značaj", navode istraživači.
 
"Osnovna teza je da ARAS i PAG zajedno čine minimalnu neuronsku arhitekturu potrebnu za svesno doživljavanje. ARAS obezbeđuje da je organizam budan, dok PAG omogućava da to stanje budnosti subjekt zaista doživljava", objasnio je autor studije Saul Sal Sarija sa Univerziteta u Ovijedu.
 
Iako je nemoguće precizno odrediti trenutak kada se svest "uključuje" kod ljudskog fetusa, istraživači pretpostavljaju da bi se to moglo dogoditi tokom trećeg tromesečja trudnoće.
 
"Svest se ne pojavljuje iznenada, već se razvija postepeno, oslanjajući se na sisteme moždanog stabla koji su aktivni još pre rođenja. Međutim, ako moramo da izdvojimo određeni period kao početak ovih mentalnih iskustava, treće tromesečje trudnoće predstavlja najverovatnijeg kandidata", navode autori.
Takav zaključak ima brojne etičke posledice. Na primer, ako je nerođena beba sposobna za "stvarna subjektivna iskustva", onda ublažavanje bola fetusa tokom invazivnih medicinskih procedura postaje pitanje od velikog značaja.
 
Ipak, autori studije naglašavaju da je ova oblast i dalje nedovoljno istražena i slabo shvaćena, kao i da su njihovi zaključci zasnovani na objedinjavanju postojećih dokaza, a ne na novim eksperimentalnim podacima.
 
"Važno je naglasiti da je ovo hipoteza zasnovana na strukturnim i bihejvioralnim pokazateljima, a ne na direktnom merenju subjektivnog iskustva. Zato naše zaključke predstavljamo kao hipoteze zasnovane na dokazima, a ne kao definitivne dokaze", rekao je Sal Sarija.
 
Studija je objavljena u naučnom časopisu "Brain Structure and Function".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

fetus

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Koliko je kofeina bezbedno tokom trudnoće

Trudnoća sa sobom donosi mnogo pitanja o tome šta je bezbedno za bebu, a šta nije. Za mnoge buduće majke jedno od najčešćih pitanja jeste da li moraju u potpunosti da se odreknu kafe.