Kopanje nosa je sasvim normalna i prirodna stvar, ali postoje granice koliko duboko bi trebalo ići.
Foto: Pixabay
U novom videu objavljenom na Jutjubu, Džastin Kotl sa Instituta za ljudsku anatomiju objašnjava zbog čega dolazi do krvarenja iz nosa.
"Nos je mekan i slab, a istovremeno čvrst i krut. To je zato što se sastoji od hrskavice, odnosno hijalina hrskavice", kaže Kotl.
To nosu omogućuje deformaciju pod pritiskom, smanjujući rizik od povreda s obzirom na to koliko je izvan lica.
"Hijalina hrskavica je najrasprostranjenije hrskavičasto tkivo i može se pronaći po celom telu. Dobra je za smanjenje trenja između zglobova. U slučaju našeg nosa, to smanjenje trenja je korisno s obzirom na količinu protoka vazduha", objašnjava i nastavlja da opisuje šta se događa kad iz nosa počne da nam curi krv.
"Krvarenje iz nosa poznato je i kao epistaksa. Postoje dve vrste epistakse - prednja, gde se krvarenje javlja u prednjem delu nosa, i ona čini 90 odsto krvarenja iz nosa, te zadnja, koja može dovesti do curenja krvi u grlo. Jednostavan način da dođe do prednje epistakse je kopanje nosa."
Kotl kaže da kopanje nosa ima smisla, jer ljudi tako pokušavaju da izvade osušene komadiće sline koji sadrže prljavštinu i ostale matrije, ali ne budite agresivni kad to radite.
"Ako preterate, dolazi do pucanja kapilara i tada nos počinje da krvari", zaključio je.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Deca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobilnih telefona, tableta i računara imaju znatno veći rizik razvoja kratkovidosti koja poprima razmere epidemije, upozoravaju stručnjaci.
Tehnolog Srđan Đuričić kaže je da je bakterija Bacillus cereus, zbog koje je Hrvatska sa tržišta povukla hranu za bebe Aptamil AR1 i Ministarstvo zdravlja sprovelo hitnu proveru, poznata u prehrambenoj industriji.
Nova velika kohortna studija pokazala je da je kod odraslih pacijenata koji su preživeli hospitalizaciju zbog kovida, rizik od smrti u roku od dve godine znatno veći od njihovih vršnjaka koji nisu bili zaraženi.
Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Fizička hemičarka Svetlana Stanišić izjavila je da se plastika nalazi u svim telesnim tečnostima kod čoveka, da su deca pre rođenja izložena uticaju plastike i aditiva koji potiču od nje.
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre, izjavila je danas epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" dr Dragana Plavša.
Kompaniji "Džonson i Džonson" (J&J) naloženo je da isplati ukupno 40 miliona dolara odštete dvema ženama koje tvrde da je bebi puder na bazi talka doprineo razvoju raka jajnika.
Ove godine nije doneta nova lista inovativnih lekova, uprkos obećanju predsednika države Aleksandra Vučića i nadležnih institucija države, upozorilo je Udruženje pacijenata Srbije.
Ono vreme koje dobijete tokom dana ostajući budni do kasno moglo bi na kraju da vam skrati životni vek, prema novoj studiji koja povezuje nedovoljno spavanje sa nižom očekivanom dužinom života.
Britanski kralj Čarls Treći rekao je danas da će njegovi tretmani za lečenje raka biti smanjeni u sledećoj godini zahvaljujući ranoj dijagnozi, efikasnoj intervenciji i poštovanju lekarskih uputstava.
Rumunija je saopštila da su dve maserke u banji u severozapadnom gradu Kluž obolele od lepre, što su prvi potvrđeni slučajevi te bolesti u toj državi za više od 40 godina.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar