Novi test krvi otkriva Alchajmerovu bolest godinama pre nego što se pojave simptomi
Nova vrsta testa za analizu krvi može da otkrije skrivene toksine koji izazivaju Alchajmerovu bolest godinama pre nego što se kod pacijenta pojave bilo kakvi simptomi gubitka pamćenja ili konfuzije.
Foto: Pixabay
Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu napravili su novi test koji može da pokupi molekularni prekursor iz krvi koji je potencijalni uzročnik nepravilnog savijanja proteina i njihovog nakupljanja u mozgu, koji na kraju formiraju amiloid beta (Aβ) plakove.
Ako se ovaj koncept u daljim ispitivanjima i skaliranjima pokaže kao tačan, test bi mogao značajno da ubrza dijagnozu bolesti i omogući milionima pacijenata da na vreme reaguju ili pripreme odgovarajuću negu pre nego što njihova bolest uznapreduje.
Aβ plakovi su poznati znak Alchajmerove bolesti, ali njihova uloga u gubitku kognitivnih sposobnosti nije dovoljno razjašnjena. Do sada su ovi ekstracelularni plakovi tumačeni kao rani pokretači disfunkcije i gubitka neurona, što na kraju dovodi do kognitivnog pada.
Samo trećina pacijenata sa Alchajmerom ima plakove
Ali nedavne studije su pokazale da su Aβ plakovi prisutni samo kod trećine pacijenata sa Alchajmerom, a ponekad su prisutni u mozgu ljudi koji nemaju kognitivne deficite.
Drugim rečima, ekstracelularni Aβ plakovi u mozgu nisu nužno toksični sami po sebi, ali mogu da potiču od ozloglašenih molekularnih toksina koje je teško otkriti.
Ovi toksini su, u suštini, funkcionalne verzije Aβ koji se nalaze u ćelijama. Oni su poznati kao "toksični Aβ oligomeri", a neki naučnici misle da bi oni mogli neprimetno da oštete neurone i na neki način da predisponiraju ćelije na ekstracelularne plakove i naslage.
Naučnici još uvek otkrivaju detalje, ali hipoteza je navela istraživače Univerziteta u Vašingtonu da naprave impresivno precizan test vezivanja rastvorljivih oligomera, nazvan SOBA.
Istraživači su prvo testirali SOBA na krvnoj plazmi 310 učesnika. Neki učesnici su pokazali blago kognitivno oštećenje ili Alchajmerovu bolest, dok su drugi bili dobrog kognitivnog zdravlja.
Merenjem toksičnih Aβ oligomera u krvnoj plazmi, SOBA je odabrala sva 53 učesnika sa Alchajmerovom bolešću za koje je post mortem potvrđeno da imaju bolest.
U međuvremenu, u kontrolnoj grupi, SOBA je otkrila oligomere u uzorcima krvne plazme 11 osoba. Kod deset od ovih ispitanika kasnije je postavljena dijagnoza blagog kognitivnog oštećenja ili Alchajmerove bolesti.
"Ono što su kliničari i istraživači želeli je pouzdan dijagnostički test za Alchajmerovu bolest – i to ne samo test koji potvrđuje dijagnozu Alchajmerove bolesti, već i test koji takođe može da otkrije znake bolesti pre nego što se desi kognitivno oštećenje", navodi bioinženjerka Valeri Dadžet sa Univerziteta u Vašingtonu.
I to nije sve što SOBA može. Na kraju krajeva, Alchajmerova bolest nije jedina bolest koju obeležavaju toksični oligomeri.
Čini se da je pogrešno savijanje proteina takođe povezano sa Parkinsonovom bolešću, dijabetesom tipa dva i demencijom Levijevih tela, što znači da bi SOBA jednog dana mogla da bude podešena da pokupi rane markere ovih drugih bolesti.
Drugi testovi su takođe pokušali da izmere markere Alchajmerove bolesti, ali sa različitim nivoima uspeha.
U 2018. godini, na primer, analiza krvi koja takođe otkriva prekursore Aβ predvidela je početak Alchajmerove bolesti do 30 godina pre nego što su kognitivni deficiti uopšte počeli da se javljaju.
SOBA, kažu istraživači, može da napravi slična predviđanja.
U trenutnoj kliničkoj praksi, koriste se samo testovi krvi koji mere gene povezane sa Alchajmerovom bolešću, ali ovi testovi nisu tako dobri u predviđanju ko će zaista razviti bolest.
Uz tako dobre rezultate kao što je ostvarila SOBA, to bi mogao da bude početak velike promene.
Studija je objavljena u naučnom časopisu PNAS.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
0
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
1
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
2
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Leto, imunitet i jod: Šta treba da znamo?
25.06.2026.•
0
Leto je period odmora, putovanja, kupanja, ali i vreme kada je organizam izložen većem riziku od različitih infekcija.
Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine pojačavaju anksioznost, agresiju i depresiju
25.06.2026.•
3
Toplotni talasi ne utiču samo na fizičko zdravlje već i na funkcionisanje mozga i emocionalnu stabilnost, upozoravaju francuski stručnjaci.
Starenje i onkološke bolesti: Zašto su prevencija, pregledi i pravilan izbor terapije važni u starijem dobu
24.06.2026.•
2
Onkološke bolesti češće se javljaju u starijem životnom dobu, jer se tokom godina u organizmu nakupljaju promene koje mogu dovesti do nastanka malignih ćelija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar