Vraćaju se zaboravljene bolesti, dok postupci protiv roditelja koji ne vakcinišu decu zastarevaju
U Dečijoj bolnici u Novom Sadu u poslednja tri meseca lečene su tri bebe mlađe od dva meseca od velikog kašlja.
Slična situacija je i u Beogradu gde je na Klinici u Tiršovoj za mesec dana ta dijagnoza upisana u zdravstvene kartone petoro dece, piše Euronews Srbija.
Lekare nije iznenadilo što se vraćaju zaboravljene bolesti, jer je sve manje vakcinisane dece. Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisano je da deca moraju da prime zaštitu od 11 zaraznih bolesti, ali mnogi roditelji se ne pridržavaju te zakonske obaveze.
Zakon je jasan i predvideo je da u slučaju nevakcinisanja deteta roditelji plaćaju novčanu kaznu od 30.000 do 150.000 dinara. Odlaganje vakcinacije moguće je samo ukoliko postoje medicinski razlozi, koje utvrđuje lekar specijalista.
Međutim, Zakon je jedno, a ono što se dešava u praksi potpuno drugo. Na kršenje zakona roditeljima se gleda kroz prste. Postupci koji se vode pred prekršajnim sudovima u Srbiji uglavnom zastarevaju, mnogi budu okončani samo opomenom i retki su roditelji koji dobiju novčanu kaznu.
Pedijatri navode da se vakcinacijom ne štiti samo dete koje je primilo vakcinu, već i oni mališani koji iz zdravstvenih razloga ne mogu da je prime. Ukoliko se vakciniše više od 95 odsto dece stvara se jak kolektivni imunitet, te bolest čak i ako se pojavi ne može da se širi.
U prvih šest meseci ove godine Prekršajni sud u Novom Sadu primio je 19 zahteva za pokretanje postupaka protiv roditelja koji nisu vakcinanisali svoju decu obaveznim vakcinama. U istom periodu rešeno je 15 predmeta i to devet tako što je obustavljen postupak uglavnom zbog zastarelosti (čak osam slučajeva), donete su tri oslobađajuće presude i tri osuđujuće presude.
Među osuđujućim kaznama bila je jedna novčana od 50.000 dinara i dve opomene. Dakle, za nepoštovanje zakona od 15 predmeta, samo je jedan roditelj kažnjen novčanom kaznom.
Tokom prošle godine, sud u Novom Sadu primio je 29 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, rešeno je 25 predmeta, od toga je 13 obustavljeno zbog zastarelosti, a šest su osuđujuće presude - opomene i kazna od 50.000 dinara.
Slično je bilo i u godini koja joj je prethodila - od 54 rešena predmeta, zapravo 25 je obustavljeno zbog zastarelosti, dok je 14 osuđujućih presuda - 10.000 do 50.000 dinara i opomene.
Prekršajni sud u Kragujevcu u prvoj polovini ove godine, ali i tokom 2022. i 2021. godine nije izrekao nijednu novčanu kaznu roditeljima koji nisu vakcinisali decu. U periodu od dve i po godine primljeno je 198 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.
"U navedenom periodu je pravnosnažno okončano 40 prekršajnih postupaka i to tako što su izrečene 22 opomene, doneto je devet oslobađajućih presuda, devet rešenja o obustavi postupka. Nije izrečena nijedna novčana kazna. U 121 predmetu su doneta rešenja o odbačaju zahteva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nepostupanja podnosioca zahteva", rečeno je u Prekršajnom sudu u Kragujevcu.
U Prekršajnom sudu u Nišu kažu da su u prvih šest meseci ove godine primili dva zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i da nijedan slučaj nije rešen.
"U 2022. godini primljena su četiri zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, jedan zahtev je odbačen, jedan je obustavljen, jedan nerešen i za jedan je izrečena opomena. U 2021. godini primili smo 12 zahteva i izrečena je jedna novčana kazna od 10.000 dinara, pet postupaka je obustavljeno, isto toliko je odbačeno i izrečeno je pet opomena", kažu u Prekršajnom sudu u Nišu.
Predsednik Udruženja pedijatara Srbije prof. Georgios Konstantinidis kaže za Euronews Srbija da je država donela Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ali da se dalje od toga nije odmaklo.
"Kada se pokrenu prekršajni postupci pred sudom najveći broj njih zastari. Nema jasnog i doslednog stava koji prati struku i sprovođenja donetih ispravnih zakona i podzakonskih akata. Oni se jednostavno u praksi ne primenjuju. Teorija je dobra, praksa je loša kao većina stvari kod nas. Potpuno je besmisleno da se nešto prijavljuje, a rezultat je suprotan od onog što se očekuje. Šalje se poruka lekarima da rade uzaludan posao", naveo je Konstantinidis.
Danak nevakcinaciji već plaćaju oni koji su najnemoćniji - novorođenčad. Konstantinidis kaže da se prva doza vakcine protiv velikog kašlja prima sa navršena dva meseca, a da su bebe koje su kod njih lečene od velikog kašlja bile mlađe. Dakle, nisu mogle da budu zaštićene vakcinom.
Vakcina koja štiti od velikog kašlja ili pertusisa je DTP (di-te-per). Mališani danas primaju petovalentnu vakcinu - Pentaksim koja je zaštita od velikog kašlja, difterije, tetanusa. Primaju je u pet doza. Primarna vakcinacija ide u tri doze i prima se u prvih šest meseci (drugom, četvrtom i šestom mesecu). Prva revakcina je sa 18 meseci, a zatim sa sedam godina.
Negativan stav prema obaveznim vakcinama koje se daju od najranijeg uzrasta deteta vidljiv je u Srbiji, ali i celom svetu. Zbog toga su počele da se vraćaju neke zaboravljene zarazne bolesti, poput dečje paralize, malih boginja, velikog kašlja...
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
0
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
0
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
FDA odobrila novi lek za rak pankreasa: U ispitivanju gotovo udvostručio preživljavanje pacijenata
28.08.2026.•
0
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
U Severnoj Makedoniji 50 slučajeva groznice Zapadnog Nila i šest preminulih
28.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovano je 50 zaraženih virusom Zapadnog Nila, od kojih je šest preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje.
Zašto se leti osećamo umorno: Kako sačuvati energiju?
27.08.2026.•
0
Mnogi ljudi se žale da se leti osećaju umorno, da su pospani i da imaju slabu koncentraciju.
Dva radnika frankfurtskog aerodroma umrla od malarije, komarac stigao avionom
27.08.2026.•
2
Dvojica radnika frankfurtskog aerodroma umrla su od malarije nakon što se šest zaposlenih zarazilo tom ozbiljnom bolešću koju prenose komarci.
Jod i mozak: Može li nedovoljan unos uticati na pamćenje i koncentraciju?
25.08.2026.•
0
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji od groznice Zapadnog Nila obolelo 11 ljudi, pet više nego prethodne sedmice
24.08.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Komentari 10
Pera
mrva
Sale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar