Naučno dokazano: "Ubijanje vremena" na društvenim mrežama može da pogorša osećaj dosade
Kuce i mace, bebe koje plešu, kratke priče o poznatima, nalaze se na redovnom repertoaru društvenih mreža, kojima ljudi u trećoj deceniji 21. veka pribegavaju kada požele da odagnaju dosadu.
Ali ta navika može zapravo samo pogoršati taj problem, pokazalo je nedavno istraživanje, prenosi Euronews Srbija.
"Naša studija pokazuje da je ljudima dok preskaču od videa do videa, kako bi izbegli dosadu, postaje sve dosadnije. To i samo iskustvo gledanja čini manje zadovoljavajućim i manje značajnim, jer zahteva manje uključenosti", kaže autorka studije dr Keti Tam, postdoktorandkinja psihologije na Univerzitetu u Torontu.
Pošto je savremenim ljudima na raspolaganju izobilje izvora zabave, možda bi se moglo pretpostaviti da se ljudi više animirani nego ikada pre, ali je istraživanje pokazalo da je od 2008. do 2020, naročito mladima, sve dosadnije.
"To zabrinjava, jer se dosada povezuje s negativnim mentalnim zdravljem i problemima u učenju i ponašanju, depresivnim simptomima, lošim ocenama, pa čak i izlivima agresije", rekla je Tam za CNN.
Očekivanja nasuprot stvarnosti
Kako bi istražili kako se ljudi ponašaju dok gledaju kratke videe na društvenim mrežama, istraživači su sproveli dva eksperimenta na oko 1.200 ljudi, a rezultate su objavili u časopisu "Journal of Experimental Psychology: General".
U prvoj studiji učesnici su imali dva zadatka: najpre da gledaju desetominutni video bez ubrzavanja ili preskakanja delova, a zatim dobijali deset minuta da "na preskok" pogledaju sedam 5-minutnih videa.
U drugom eksperimentu učesnici su gledali desetominutni video odjednom, a u drugom delu dobili su priliku da ubrzavaju i premotavaju, kad god požele 50-minutni snimak.
Učesnici su očekivali da će im biti manje dosadno, ako imaju priliku da prebacuju ili ubrzavaju videe u oba eksperimenta, ali se ispostavilo da ih je gledanje jednog snimka do kraja više zaokupilo, pokazala je studija.
"Dosada je blisko povezana s našom pažnjom. Dosadno nam je kad postoji jaz između toga koliko smo zabavljeni i toga koliko zabavljeni želimo da budemo. Kada ljudi prebacuju od vida do videa, ne udubljuju se ni u jedan od njih, nego samo traže nešto interesantnije", kaže Tam.
Dr Pamela Ratledž, direktorka Centra za medijsku psihologiju, koja nije učestvovala u istraživanju, kaže da je važno da ljudi ne interpretiraju otkrića do kojih je studija došla kao još jedno kritikovanje društvenih mreža, umesto da shvate dosadu kao motivacioni signal.
Poput besa i tuge, dosada je neprijatna emocija i zbog toga je često stigmatizovana, kaže ona.
"Iako neki ljudi izjednačavaju dosadu sa lenjošću i nedostatkom ambicije, ona može imati i pozitivne i negativne efekte. Kao i sve negativne emocije, ona je signal koji nas motiviše da promenimo ono što radimo. U tom smislu je zdrava i adaptivna", kaže Ratledž.
Kako da ostanete uključeni
Ako želite da izađete iz začaranog kruga "skrolovanja" po društvenim mrežama, ključ je u jasnoj nameri.
"Izdvojte vreme, pre nego što kliknete na ubrzavanje videa ili dugme za preskakanje i nađite način da se usredsredite dok gledate videe. Baš kao što plaćamo, kako bismo bili uključeni u dešavanja dok gledamo film u bioskopu, užitak često dolazi iz samog povezivanja sa sadržajem, umesto da samo listamo", kaže Tam.
Ipak, kada ljudi znaju da ih negde drugo čeka potencijalno bolji sadržaj, mogu da osete podsvesni strah od propuštanja, koji staje na put racionalnoj proceni, ukoliko nemaju jasnu i svesnu nameru o tome kako gledaju neki sadržaj, ističe Ratledž.
"Takođe je važno imati u vidu šta želite da izbegnete, kad gledate videe, jer ne može sve biti uzbudljivo sve vreme", dodaje dr Tam.
Istraživanja pokazuju da aktivnosti koje angažuju određene veštine na zahtevan, ali značajan način, daju bolji osećaj zadovoljstva, od onih uz koje samo "ubijate vreme", ili vam pomažu da se opustite, kažu istraživači.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
0
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Komentari 3
/
nema vecih lazova nego na linkedinu.
svi su neki doktori a svi traze o koga ce se ogrebati za lovu
zx
-igranje,,,,,,polako Parkins
-ogovaranja na drustvenim mrezama
-lazno predstavljenja / gluma 99%
-zaradu influenserima i blogerkama koji dobija yaradu na budalastinama
-ne svesno zarobljavanja i ubijanje mozga
------------------------------------------
protiv prirode, ljudi
Puniša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar