Grip, respiratorni, adenovirusi i kovid: Evo kako da se zaštitite od zimskih virusa koji cirkulišu
Evropske zemlje su od pandemije koronavirusa videle ko-cirkulaciju zimskih virusa, a zdravstveni sistemi suočeni su s potencijalnom "trostrukom pretnjom" bolesti, kažu zdravstvene agencije.
Foto: Pixabay
Antaon Flahou, direktor Instituta za globalno zdravlje na Univerzitetu u Ženevi rekao je za Euronews da je zdravstveni, društveni i ekonomski uticaj zimskih virusa ogroman.
"Ozbiljni oblici ovih infekcija, čak i retki, s obzirom na veličinu ovih sezonskih epidemija, značajno doprinose zasićenosti bolnica tokom vrhunca epidemije", dodao je.
Prema portalu ERVISS, koji su zajedno razvili Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i regionalna kancelarija SZO za Evropu, navodi da broj ljudi koji se konsultuju sa lekarima u vezi sa respiratornim bolestima "ostaje na očekivanom nivou za ovo doba godine" u Evropskoj uniji i Evropskom ekonomskom prostoru, uz povećanje virusne aktivnosti u nekim zemljama.
Može li ove godine biti više istovremenih epidemija?
Rik Mali, viši lekar medicine u Odeljenju za infektivne bolesti u dečijoj bolnici u Bostonu, SAD, rekao je da je "malo rano da se zna kako će tačno izgledati ova godina", ali da je pandemija koronavirusa poremetila uobičajene obrasce za respiratorne bolesti kao što su grip i respiratorni sincicijski virus (RSV).
"Iako ne mislim da će se desiti trostruka epidemija, vrlo je moguće da ćete imati RSV, a zatim grip, a usred ta dva, imaćete osnovnu liniju koja bi mogla da poraste u nekom trenutku, da bude poput kovida 19", naveo je Mali.
Koji zimski virusi kruže u zemljama Evropske unije?
Grip je zarazna respiratorna bolest uzrokovana virusima gripa koja izaziva simptome kao što su groznica ili kašalj koji u nekim teškim slučajevima može dovesti do smrti.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), izaziva sezonske epidemije uglavnom tokom zime u umerenim klimama, dok u tropskim oblastima grip može da izazove više neredovnih izbijanja.
Krajem novembra grip je na niskim nivoima kružio u zemljama EU, ali je virus u nekim zemljama bio u porastu, pokazuju podaci portala ERVISS.
Još jedna zimska bolest koja se širi Evropom je respiratorni sincicijalni virus ili RSV, uobičajen virus koji izaziva simptome slične prehladi, ali može biti opasan kod novorođenčadi ili starijih odraslih osoba.
U Evropi je ove godine, prema zdravstvenim vlastima, počela epidemija RSV-a u EU, uz porast pozitivnih testova.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je u najnovijem izveštaju o opasnostima od bolesti da "sve zemlje treba da budu spremne za kontinuirano povećanje aktivnosti RSV tokom narednih nedelja".
Oni najmlađi su najviše pogođeni RSV-om, iako su starije osobe takođe u opasnosti, kaže ECDC.
Slučajevi koronavirusa, s druge strane, opadaju ove jeseni nakon vrhunca u julu u zemljama EU. Prema ECDC-u, nivoi kovida-19 su bili niži ili slični nivoima u ovo doba godine 2023.
"Kovid-19 je manje pogođen godišnjim dobima od drugih respiratornih virusa jer cirkuliše tokom cele godine u uzastopnim talasima. Dakle, velika je verovatnoća da će se jedan od njih poklopiti sa sezonskom epidemijom gripa ili bronhiolitisa (RSV)", rekao je Flahou.
Mali je dodao da cirkulišu i drugi respiratorni virusi kao što su parainfluenca, metapneumovirus ili adenovirusi, ali da kovid-19, grip i RSV privlače pažnju jer "oni često mogu biti teži od drugih virusa i drugo, imamo kombinaciju vakcina i tretmani i antitela protiv njih".
Norovirus, koji izaziva povraćanje i dijareju, još jedan je virus koji se često može videti zimi i tokom proleća.
Zašto zimi ima više respiratornih oboljenja?
Flahaul kaže da način prenosa ovih virusa u bliskim, prepunim i slabo provetrenim okruženjima može objasniti zašto oni više cirkulišu zimi.
"Više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, ređe otvaramo prozore", rekao je on, dodavši da manje UV svetla napolju, korišćenje centralnog grejanja i veće zagađenje vazduha takođe mogu biti faktori.
Bolji mikrobiološki kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i nošenje maske FFP2 tamo gde je vazduh lošeg kvaliteta takođe mogu pomoći da se spreči "cirkulacija svih respiratornih mikrobnih agenasa" kao što su kovid-19, grip, RSV, male boginje, ovčije boginje, veliki kašalj i tuberkuloza, dodao je Flahaul.
Vakcinacija i higijena kao najefikasnija zaštita od virusa
"Vakcinacija je jedan od najefikasnijih načina da se najugroženiji u našem društvu zaštite od teških bolesti, hospitalizacije i smrti", rekao je za Euronews Pjotr Kramaž, glavni naučnik u ECDC-u.
"Pošto su mnoge zemlje još daleko od postizanja adekvatne zaštite za ciljne grupe, ključno je povećati stope vakcinacije protiv sezonskog gripa i kovida-19 jer je zimska sezona već počela", dodao je.
ECDC takođe preporučuje da ljudi ostanu kod kuće ako imaju simptome respiratorne bolesti, da često peru ruke i provetravaju prostorije.
"Tužna istina je da nas je koronavirus upravo podsetio na važnost jednostavnih mera koje bi zaista mogle da smanje rizik od prenošenja na osetljive grupe stanovništva", rekao je Mali i dodao da se podrazumeva da je dobra higijena ruku veoma važna, kao i davanje prioriteta aktivnostima na otvorenom kada ste bolesni i izbegavanje onih koji su pod virusima.
SZO za Evropu takođe preporučuje nošenje maske u određenim situacijama, na primer, ako ste u opasnosti od teškog oblika kovida-19, da biste zaštitili druge u slabo provetrenim prostorijama ili ako sumnjate da imate kovid-19.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
26.06.2026.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
1
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Leto, imunitet i jod: Šta treba da znamo?
25.06.2026.•
0
Leto je period odmora, putovanja, kupanja, ali i vreme kada je organizam izložen većem riziku od različitih infekcija.
Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine pojačavaju anksioznost, agresiju i depresiju
25.06.2026.•
3
Toplotni talasi ne utiču samo na fizičko zdravlje već i na funkcionisanje mozga i emocionalnu stabilnost, upozoravaju francuski stručnjaci.
Starenje i onkološke bolesti: Zašto su prevencija, pregledi i pravilan izbor terapije važni u starijem dobu
24.06.2026.•
2
Onkološke bolesti češće se javljaju u starijem životnom dobu, jer se tokom godina u organizmu nakupljaju promene koje mogu dovesti do nastanka malignih ćelija.
Koliko vode treba piti tokom toplotnog talasa?
24.06.2026.•
3
Leto je stiglo, a sa njim i prvi ozbiljniji toplotni talasi.
Prvi put u Holandiji izvršena eutanazija teško bolesnog deteta
23.06.2026.•
3
U Holandiji je prvi put sprovedena eutanazija neizlečivo bolesnog deteta otkako su početkom 2024. godine stupila na snagu pravila koja to omogućavaju, saopštila je ministarka javnog zdravlja te zemlje Sofi Hermans.
Lekovi mogu da budu manje efikasni ako stoje na vrućini, premestite ih u frižider
23.06.2026.•
0
Lekovi mogu da izgube efikasnost ako su izloženi visokoj temperaturi, a optimalna temperatura ne bi smela da bude viša od 25 stepeni Celzijusa.
Šta se dešava sa mozgom kada jedete banane?
22.06.2026.•
0
Ako vam je zdravlje mozga prioritet, verovatno već znate da je smanjenje unosa hrane bogate šećerom jedna od najboljih navika u ishrani.
Supstanca prisutna u kupusnjačama mogla bi da pomogne protiv gojaznosti i povišenog šećera
22.06.2026.•
0
Supstanca prisutna u rukoli i drugim kupusnjačama, među kojima su brokoli i kupus, mogla bi da pomogne u sprečavanju gojaznosti i ublažavanju posledica ishrane bogate mastima.
Korisnici Ozempika su manje skloni nasilničkom ponašanju
21.06.2026.•
1
GLP-1 lekovi, kao što su Ozempik i Vigovi, mogli bi da smanje rizik od nasilničkog ponašanja kod osoba koje ih trenutno koriste.
Aleksitimija - skriveno iskustvo miliona ljudi
21.06.2026.•
0
Zamislite da osećate knedlu u stomaku ili ubrzano lupanje srca, a da ne možete da odredite da li osećate bes, anksioznost ili uzbuđenje. Za milione ljudi širom sveta, to je svakodnevno iskustvo.
Studija: Nanočestice pokazale obećavajuće rezultate u borbi protiv raka prostate
21.06.2026.•
0
Nanočestice napravljene od silicijum-dioksida pokazale su visok nivo efikasnosti u uništavanju ćelija raka prostate i podsticanju imunološkog odgovora organizma, pokazala je studija objavljena u "Cancer Research".
Malo poznata bolest zuba možda pogađa milione dece
21.06.2026.•
0
Mlečni zubi vašeg deteta, mali, nežni i kredasto beli, ispadaju. Na njihovom mestu niču žućkasto-smeđi, krhki zubi - na iznenađenje svih.
Voće koje najviše čuva srce
21.06.2026.•
0
Poznata preporuka o "pet porcija voća i povrća dnevno" decenijama se smatra zlatnim standardom zdrave ishrane.
Studija otkrila optimalan broj koraka dnevno za ublažavanje posledica dugotrajnog sedenja
21.06.2026.•
1
Verovatno ste već čuli da bi odrasli trebalo da naprave 10.000 koraka dnevno.
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
2
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar