Ako ste u sredini sa zagađenim vazduhom: Objavljene preporuke kako da se hraniti u tom slučaju
Tokom zimskih meseci, stanovnici urbanih sredina vrlo često su izloženi povišenim koncentracijama zagađujućih materija u vazduhu, što nepovoljno utiče prvenstveno na disajne i kardiovaskularne funkcije.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavio je preporuke za ishranu u zimskim mesecima u gradskoj sredini s povišenim koncentracijama zagađujućih materija u vazduhu.
Osim standardnih javnozdravstvenih preporuka koje se odnose na sprečavanje ulaska čestica zagađenog vazduha u ljudski organizam, pravilna ishrana ima određenu ulogu u odbrani od nepovoljnog uticaja zagađenog vazduha. Iako ishrana ne može zameniti osnovne mere smanjenja zagađenja, pravilno odabrane namirnice mogu doprineti jačanju odbrambenih mehanizama organizma i ublažavanju negativnih efekata zagađenog vazduha.
Štetni efekti zagađenog vazduha manifestuju se između ostalog i uzrokovanjem oksidativnog stresa, odnosno poremećajem ravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i i sposobnosti organizma da ih neutrališe putem antioksidativne zaštite.
Zbog toga, ishrana koja se preporučuje je ona bogata antioksidansima, vitaminima i mineralima, nezasićenim masnim kiselinama (mediteranski tip ishrane) koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa izazvanog zagađujućim materijama u vazduhu. Poseban značaj imaju povrće i voće bogato vitaminima C i E, kao što su kupus, brokoli, spanać, paprika, citrusi, kivi, jabuke, kao i orašasti plodovi i semenke.
Povrće bogato karotenoidima, posebno beta-karotenom kao što su šargarepa, bundeva, slatki krompir ili batat, dinja takođe imaju povoljan učinak kao antioksidansi za naš organizam.
Omega-3 masne kiseline, prisutne u plavoj ribi (sardina, skuša, losos), orasima, čia i lanenom semenu, isto tako imaju povoljno dejstvo na upalne procese u organizmu.
U zimskom periodu važno je obratiti pažnju i na dovoljan unos vitamina D, čiji je prirodni izvor sunčeva svetlost ograničen. Namirnice poput masne ribe, jaja i obogaćenih mlečnih proizvoda mogu pomoći u održavanju adekvatnog nivoa ovog vitamina. Osim unosa hranom, u zimskim mesecima se preporučuje i suplementacija proverenim preparatima.
Takođe, dovoljan unos tečnosti, prvenstveno vode i toplih biljnih čajeva, doprinosi očuvanju vlažnosti sluznice disajnih puteva, ispiranju i lakšem izbacivanju štetnih materija iz organizma. Preporučuje se ograničavanje unosa industrijski prerađene hrane, namirnica bogatih zasićenim mastima, soli i dodanim šećerima, jer takve namirnice dodatno opterećuju organizam i na taj način slabe imuni odgovor.
Umerena, raznovrsna i redovna ishrana, uz dovoljno kvalitetnog sna i fizičke aktivnosti u zatvorenom prostoru, predstavljaju važan deo brige o zdravlju tokom zimskih meseci u uslovima zagađenog vazduha. Osim toga, ova ishrana se preporučuje i kod pušača, osoba koje su pod stresom ili su sklone čestim infekcijama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
1
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 3
Ćoravi desk
Ana
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar