Svetska zdravstvena organizacija: Neprimećena jedna petina slučajeva tuberkuloze u Evropi
Evropski region propušta da dijagnostikuje jednu petinu slučajeva tuberkuloze, upozorili su Odeljenje Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropski centar za prevencviju bolesti i kontrolu.
Foto: 021.rs
Tako desetine hiljada slučajeve obolčjevanja ljudi ostaju nedijagnostikovane, dok su stope tuberkuloze otporne na više lekova u Evropi i do sedam puta veće od svetskog proseka.
Po najnovijem izveštaju je 161.569 novih i recidivnih slučajeva tuberkuloze prijavljeno u 51 od 53 zemlje evropskog regiona 2024. godine, odnosno 17,2 slučaja na 100.000 ljudi.
SZO procenjuje da je 2024. godine 204.000 ljudi obolelo od tuberkuloze u evropskom regionu SZO, a jedna petina procenjenih slučajeva u evropskom regionu ostala jea nedijagnostikovan ili neprijavljena što je kritična praznina u otkrivanju, piše u izveštaju.
Utvrđeno je da je 23% novih slučajeva tuberkuloze u Evropi otporno na više lekova, dok je takvih u svetu svega 3,2%.
Dodatno, 51% prethodno lečenih slučajeva tuberkuloze u Evropi je otporno na rifampicin, u odnosu na 16% na globalnom nivou.
U 30 zemalja EU i Evropskog ekonomskog prostora (EEA) je 2024. godine je bilo prijavljeno 38.249 slučajeva tuberkuloze što je stopoa od 8,4 na 100.000 stanovnika. Od toga je 4,2% svih novih i recidivnih slučajeva bilo kod dece mlađe od 15 godina.
Utvrđeno je da je od ukupnog broja prijavljenih novih slučajeva tuberkuloze 3,5% bilo otporno na više lekova.
Uz to kod 22% osoba koje su počele lečenje onom nije procenjeno posle godinu dana kako je trebalo. Taj jaz postoji čak i kod dece mlađe od 15 godina.
Navedeno je da su u EU/EEA umrla sva tri obolela od tuberkuloza iz 2021. godine, a bolest je bila otporna na lekove.
Izveštaj Regionalne kancelarije SZO za Evropu i ECDC otkriva da evropski region koji obuhvata 53 zemlje širom Evrope i Centralne Azije, uključujući 30 zemalja Evropske unije i EEA, i dalje ne ispunjava regionalne i globalne ciljeve u iskorenjivanju tuberkuloze.
Ukazuje se na dva glavna problema: stalni izazov u otkrivanju, gde jedan od pet slučajeva tuberkuloze ostaje nedijagnostikovan ili neprijavljen, i nivoi rezistencije na lekove koji su i dalje daleko viši nego u drugim regionima sveta.
Dve organizacije upozoravaju da ljudi kojima se kasno dijagnostikuje imaju veće šanse da prenesu tuberkulozu na druge i teže ih je lečiti. Veći prenos tuberkuloze može dovesti do neuspeha lečenja velikog broja ljudi što je glavni pokretač rezistencije. Smanjenje jaza u otkrivanju i suzbijanje rezistencije na lekove nisu paralelni prioriteti, već ista borba.
Iako je incidencija tuberkuloze u evropskom regionu SZO opala za 39% od 2015. godine, a broj smrtnih slučajeva za 49%, obe brojke su znatno ispod ciljeva Strategije za okončanje tuberkuloze za 2025. godinu od 50% i 75%, smanjenja.
Slično evropskom regionu, slučajevi tuberkuloze u EU/EEA su smanjeni za 33%, a broj smrtnih slučajeva za 17%, međutim, većina zemalja EU/EEA neće ostvariti svoje ciljeve za 2030. godinu što će rezultirati hiljadama novih infekcija i smrtnih slučajeva koji bi se mogli sprečiti.
U 2024. godini, 161.569 novodijagnostikovanih slučajeva tuberkuloze prijavljeno je u 51 od 53 zemlje u regionu, ali je to samo 79% procenjenih novih i recidivnih slučajeva. To znači da su mnogi ljudi sa tuberkulozom ostali nedijagnostikovani ili neprijavljeni.
Ta razlika ima direktne posledice: osobe kojima nije postavljena dijagnoza ne mogu da pristupe lečenju i nastavljaju da prenose bolest.
U EU/EEA, napredak je i dalje nedovoljan. Iako su se stope prijavljivanja stabilizovale, dijagnostičke praznine i nedostatak praćenja i dalje postoje zbog ograničenja u zdravstvenim sistemima.
Jedna od pet osoba koje započnu lečenje tuberkuloze u EU/EEA ne bivaju procenjene posle godinu dana što je kritična praznina koja postoji i za decu mlađu od 15 godina. Ovi podaci naglašavaju potrebu za jačanjem napora ka ranom otkrivanju i robusnom praćenju pošto se postavi dijagnoza.
Rezistencija na lekove je regionalna vanredna situacija, ukazale su dve organizacije.
Evropski region SZO čini nesrazmeran deo globalnog tereta tuberkuloze otporne na rifampicin/višestruko otporne na lekove. Sojevi otporni na lekove su znatno teži za lečenje, zahtevaju duže i složenije režime lečenja i donose znatno veći mortalitet.
U 2024. godini, širom evropskog regiona bilo je 26.845 potvrđenih slučajeva tuberkuloze otporne na rifampicin ili višestruko otporne na lekove; broj slučajeva u EU/EEA bio je 817. Dok je globalno 3,2% novih slučajeva tuberkuloze i 16% prethodno lečenih slučajeva otporno na rifampicin ili višestruko otporno na lekove, u evropskom regionu ove brojke su 23% i 53%. To je oko sedam puta više od globalnog proseka za slučajeve otporne na rifampicin i tri puta više od globalnog proseka za one koji su otporni na višestruko otporni na lekove.
U EU/EEA, 3,5% slučajeva tuberkuloze je otporno na rifampicin ili višestruko otporno na lekove, međutim, uspeh lečenja za ove slučajeve je samo 56%.
Loš tretman Ishodi za multirezistentnu tuberkulozu omogućavaju sojevima otpornim na lekove da opstanu i šire se, što naglašava hitnu potrebu za jačom dijagnozom i negom.
Pri razmatranju koinfekcija tuberkulozom/HIV-om je procenjeno da je u evropskom regionu zabeleženo 23.000 slučajeva HIV-pozitivne tuberkuloze, a 80% je koncentrisano u Ruskoj Federaciji (52%) i Ukrajini (28%). Uprkos visokim stopama testiranja na HIV među pacijentima sa tuberkulozom (93%), pokrivenost antiretrovirusnom terapijom ostaje ispod univerzalnog cilja SZO.
Stopa uspeha lečenja u evropskom regionu ostaje daleko ispod ciljeva. Stope uspeha lečenja za incidentnu tuberkulozu i RR/MDR-TB bile su 74% i 66%, a ciljevi su 90% i 80%.
Ukupan uspeh lečenja u EU/EEA iznosi 64% u odnosu na cilj SZO od 90%.
Za rifampicin/multirezistentnu tuberkulozu (56%) i pre-XDR-TB (52%), ishodi su znatno lošiji, sa mortalitetom. 13% i 11%.
Zatvoreničke populacije su u akutnom riziku: U EU/EEA, ljudi u zatvorima se suočavaju sa stopom prijavljivanja tuberkuloze od 121,6 na 100.000 – što je 13,2 puta veći relativni rizik u poređenju sa opštom populacijom. Izveštavanje o podacima o tuberkulozi u zatvorima i dalje je loše u celom regionu.
Nekoliko zemalja u evropskom regionu izveštava o stopi prijavljivanja tuberkuloze kod dece od preko 10 dece na 100.000 u uzrastu do 4 godine, što ilustruje postojane razlike unutar regiona.
SZO/Evropa i ECDC pozivaju države članice i evropske institucije da hitno intenziviraju prevenciju tuberkuloze i rano otkrivanje slučajeva da bi se zatvorio dijagnostički jaz, sa fokusom na populacije visokog rizika i marginalizovane populacije, uključujući ljude u zatvorima.
Traže i da povećaju pristup brzoj dijagnostici i testiranju osetljivosti na lekove koje preporučuje SZO, posebno u uslovima visokog opterećenja.
Predlažu i da prošire kraće, potpuno oralne režime lečenja tuberkuloze otporne na lekove kako bi se poboljšali ishodi pacijenata i smanjio gubitak Praćenje.
Preporuka je id a treba ojačati integraciju usluga za tuberkulozu i HIV i poboljšati pokrivenost antiretrovirusnom terapijom za koinficirane osobe.
Potrebno je i poboljšati izveštavanje o nadzoru koinfekcije HIV-om, tuberkuloze u zatvorima i ishoda lečenja kako bi se podržalo kreiranje politika zasnovanih na dokazima i napredak ka eliminaciji tuberkuloze.
Izveštaj o nadzoru i praćenju tuberkuloze u Evropi za 2026. godinu je zajednička publikacija Regionalne kancelarije SZO za Evropu i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Predstavljeni podaci obuhvataju 2024. godinu nadzora u 53 zemlje evropskog regiona SZO i 30 zemalja EU/EEA. Sve navedene procene opterećenja tuberkulozom preuzete su iz Globalnog izveštaja SZO o tuberkulozi za 2025. godinu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
1
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 1
Nenad
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar