To se naziva aleksitimija, reč izvedena iz starogrčkog jezika koja znači "nema reči za emocije".
Suprotno nekim pojednostavljenim tumačenjima, to ne znači nemogućnost osećanja emocija. Umesto toga, opisuje poteškoću u prepoznavanju i razumevanju sopstvenih emocionalnih stanja. To možda zvuči kao manja neprijatnost. Ali emocije rade mnogo više od toga da nam kažu kako se osećamo.
One nam pomažu da tumačimo svoja iskustva, komuniciramo sa drugim ljudima, snalazimo se u odnosima i donosimo odluke. Kada je emocionalne signale teško prepoznati, posledice se mogu proširiti na mnoga područja života, piše
ScienceAlert.
Termin aleksitimija skovali su psihoterapeuti sedamdesetih godina prošlog veka kako bi opisali obrazac poteškoća. To obično uključuje teškoće u prepoznavanju sopstvenih emocija i njihovom opisivanju drugima; mešanje emocionalnih stanja sa fizičkim senzacijama; kao i sklonost ka spolja usmerenom razmišljanju zasnovanom na činjenicama, umesto emocionalnoj introspekciji.
Teško je znati koliko ljudi živi sa aleksitimijom, jer mnogi možda ni ne znaju da je imaju, ali prema sadašnjim procenama, ona može pogađati oko pet do deset odsto opšte populacije.
Ali kako aleksitimija zapravo izgleda u praksi?
Jedna od najčešćih karakteristika aleksitimije jeste nemogućnost razlikovanja emocionalnog stanja od fizičkog. Ta knedla u stomaku može se jednostavno doživeti kao mučnina, a ubrzano lupanje srca kao fizički napor. Znate da se nešto dešava, ali emocionalni uzrok ostaje nedostižan.
Još jedna česta karakteristika je ono što psiholozi nazivaju spolja usmerenim razmišljanjem. Ljudi sa aleksitimijom često se fokusiraju na uočljive detalje situacije - šta se dogodilo, šta je rečeno, šta treba uraditi.
Međutim, posledice toga prevazilaze sam trenutak.
Emocije su jedan od načina na koji ljudi međusobno komuniciraju. One nam pomažu da objasnimo svoje potrebe, izgradimo povezanost i razumemo kako se drugi ljudi osećaju.
Kada osoba ima poteškoće da prepozna i opiše sopstvene emocije, to može postati mnogo teže. Drugi mogu emocionalnu uzdržanost osoba sa aleksitimijom protumačiti kao nezainteresovanost ili distanciranost, čak i kada im je veoma stalo.
Istraživanja su povezala aleksitimiju sa brojnim međuljudskim poteškoćama, uključujući probleme sa emocionalnom bliskošću i zadovoljstvom u vezama.
Na primer, neko može znati da je ljut na partnera, a da ne može da objasni zašto, ili može veoma brinuti o prijatelju, ali imati poteškoća da izrazi to osećanje.
Pored toga, osobe sa aleksitimijom često imaju problema sa regulisanjem emocija, što može doprineti razvoju neprilagođenih strategija suočavanja.
Istraživanja su povezala aleksitimiju sa ponašanjima kao što su društveno povlačenje, potiskivanje emocija i izbegavanje, što dodatno može zakomplikovati odnose i komunikaciju.
Posledice se mogu proširiti i na donošenje odluka.
Naše emocije pružaju informacije koje nam pomažu da procenimo rizike i snalazimo se u neizvesnim situacijama. Nekoliko studija povezalo je aleksitimiju sa razlikama u donošenju odluka, naročito u situacijama kada ne postoji očigledan tačan odgovor, a emocionalni signali pomažu pri izboru.
Ako osoba ne može lako da prepozna da li je određeni osećaj strah, uzbuđenje, zabrinutost ili intuicija, može izgubiti jedan od signala na koje se mnogi ljudi nesvesno oslanjaju kada donose teške odluke.
Aleksitimija se ne klasifikuje kao samostalni poremećaj mentalnog zdravlja. Međutim, češće se javlja kod osoba sa određenim stanjima. Njena najpoznatija povezanost je sa autizmom. Procenjuje se da oko 50 odsto osoba sa autizmom takođe ima aleksitimiju.
Međutim, povezana je i sa stanjima kao što su posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, šizofrenija, anksioznost i depresija, predmenstrualni disforični poremećaj, kao i različite hronične bolesti, poput raka.
Nemaju svi ljudi sa ovim stanjima aleksitimiju, niti svi ljudi sa aleksitimijom imaju neko od tih stanja. Ipak, ovo preklapanje navelo je istraživače da ispituju da li teškoće u prepoznavanju emocija doprinose nekim izazovima koji se javljaju kod ovih veoma različitih stanja.
To preklapanje takođe može otežati prepoznavanje aleksitimije. Pacijenti mogu tražiti pomoć zbog određenog stanja, a da ne shvataju da je nesposobnost prepoznavanja sopstvenih emocija deo problema.
Iako aleksitimija može predstavljati izazov, ona ne mora biti trajna.
Knedla u stomaku, ubrzano lupanje srca, napetost u ramenima - sve to može nositi određenu informaciju. Zadatak je naučiti kako da je protumačimo.
Alati poput razvijanja emocionalne pismenosti, meditacije i različitih oblika terapije mogu pomoći ljudima koji žive sa aleksitimijom da se povežu sa svojim emocijama i nauče da razumeju ono što njihovo telo pokušava da im poruči.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar