Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Kako godine prolaze, menjaju se funkcije svih organa, pa tako i nervnog sistema. Promene koje se javljaju kod starijih osoba ne znače automatski bolest, ali je važno razlikovati očekivane posledice starenja od simptoma koji mogu ukazivati na ozbiljnije neurološke poremećaje.
Upravnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine prof. dr Željko Živanović za 021.rs objašnjava da se pojam starije populacije kroz vreme menjao, jer se sa napretkom medicine produžava životni vek.
"Ranije smo u medicini neku starosnu granicu podvlačili na 65 godina, međutim kako napreduje medicina i kako populacija postaje sve starija, pomeramo tu granicu kada pričamo o starijim ljudima. Važno je da ne gledamo na starost kao na period u kojem je osoba bez mogućnosti i bez perspektive. Iz ugla lekara, to je i dalje osoba za koju treba uraditi maksimalno moguće, bez obzira na broj godina“, navodi dr Živanović.
Govoreći o promenama koje se javljaju u nervnom sistemu, sagovornik ističe da se one najčešće primećuju kroz usporavanje određenih funkcija.
"Nervni sistem, kao i svi drugi organski sistemi, stari i njegove funkcije se vremenom smanjuju. Kod ljudi se to može odraziti kroz neku vrstu usporenosti, kako fizičke tako i mentalne. Može se javiti otežan hod, slabija koordinacija pokreta, gubitak mišićne snage, ali i određene promene u pamćenju. Recimo, osoba može zaboraviti ime nekoga koga poznaje ili neki detalj, ali to ne mora odmah značiti da postoji bolest“, kaže ovaj lekar za 021.
Kada zaboravljanje postaje upozorenje?
Povremena zaboravnost često se povezuje sa starenjem, ali granica između očekivanih promena i patološkog stanja nalazi se u tome koliko te promene utiču na svakodnevni život. Dr Živanović objašnjava da osoba koja nema ozbiljan neurološki problem može imati poteškoće sa prisećanjem, ali će se informacija uglavnom vratiti.
"Zaboravljanje jeste nešto što se često vezuje za starije ljude. Međutim, ako osoba ne može odmah da se seti imena grada, neke osobe ili događaja, a posle nekog vremena se toga priseti, to može biti deo očekivanih promena. Ono što pravi razliku jeste funkcionalnost te osobe, njeno rasuđivanje i način na koji funkcioniše u svakodnevnom životu", kaže sagovornik.
Problem nastaje kada promene počnu da menjaju ličnost osobe ili joj otežavaju aktivnosti koje je ranije samostalno obavljala.
"Ako počinje da se remeti normalno funkcionisanje, ako porodica primećuje da osoba više nije ista kao ranije, da se menjaju njene karakteristike, ponašanje ili način donošenja odluka, onda je to znak da treba potražiti pomoć lekara“, dodaje dr Živanović.
Prvi simptomi Alchajmerove i Parkinsonove bolesti
Među najpoznatijim neurološkim bolestima starijeg životnog doba su Alchajmerova i Parkinsonova bolest. Iako se obe češće javljaju kod starijih osoba, njihovi simptomi se razlikuju.
"Alchajmerova bolest pre svega predstavlja problem kognitivnih funkcija, odnosno mentalnih sposobnosti. Najčešće prvo dolazi do problema sa pamćenjem novijih događaja. Osoba može da zaboravi razgovor koji je vođen prethodnog dana, šta je radila tog jutra ili neke svakodnevne aktivnosti. Vremenom se mogu javiti problemi sa snalaženjem, obavljanjem uobičajenih radnji i promenama u ponašanju", objašnjava dr Živanović za 021.
Kada je reč o Parkinsonovoj bolesti, promene se najčešće uočavaju kroz poremećaje pokreta.
"Kod Parkinsonove bolesti dominantan problem jeste motorika. Javlja se usporenost pokreta, ukočenost, promena hoda, teškoće pri ustajanju, oblačenju ili obavljanju nekih finih pokreta. Često se pominje i drhtanje ruku, odnosno tremor, ali važno je naglasiti da svaki tremor ne znači Parkinsonovu bolest", navodi on.
Mnogi ljudi se zabrinu kada u porodici postoji slučaj demencije ili Parkinsonove bolesti, ali dr Živanović naglašava da nasledni faktor nije presudan u većini slučajeva.
"Ne treba da postoji strah ako je neko imao roditelja, baku ili deku koji su bolovali od demencije ili Parkinsonove bolesti. Genetika postoji kao faktor, ali kod manjeg broja pacijenata. Mnogo češće se radi o kombinaciji različitih faktora, uključujući godine života, stanje krvnih sudova, način života i druge bolesti", objašnjava dr Živanović.
Porodica često prva primeti promene
Promene u ponašanju i funkcionisanju starije osobe često najpre uoče članovi porodice, zbog toga je njihova reakcija važna, posebno kada simptomi postanu učestaliji ili izraženiji.
"Najčešće porodica ili ukućani prvi primete da nešto nije kao ranije i oni dovedu osobu na pregled. Međutim, važno je razlikovati nagle promene od onih koje se razvijaju postepeno. Ako se neko juče ponašao potpuno normalno, a danas ima problem sa pamćenjem, ponašanjem ili rasuđivanjem, to može biti znak hitnog stanja i zahteva brzu reakciju", ističe sagovornik.
Kod promena koje se razvijaju postepeno, potrebno je obaviti pregled i procenu.
"Ako se simptomi polako razvijaju i vremenom postaju izraženiji, osoba treba da se javi lekaru. Prvi korak može biti lekar opšte prakse koji će proceniti stanje i uputiti pacijenta na dalje ispitivanje", dodaje dr Živanović za Radio 021.
Prevencija počinje mnogo pre starosti
Iako se rizik za neurološke bolesti povećava sa godinama, postoje faktori na koje čovek može da utiče.
"Na godine ne možemo da utičemo, ali možemo da utičemo na veliki broj drugih faktora. Tu pre svega mislim na kontrolu krvnog pritiska, šećera, holesterola, prestanak pušenja, smanjenje alkohola, fizičku aktivnost i održavanje socijalnih kontakata", navodi dr Živanović.
On dodaje da očuvanje funkcija mozga podrazumeva i mentalnu aktivnost i kvalitetan san.
"Veoma je važno da ljudi ostanu aktivni, da imaju kontakte sa drugima, da razvijaju neka nova interesovanja i da ne budu izolovani. Mozak, kao i svaki drugi organ, treba koristiti i održavati. Prevencija nije nešto što počinje kada nastanu problemi, već mnogo ranije kroz način života koji vodimo", zaključuje dr Živanović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 3
Mp
zztop
Jova
Sadržinu tih novina ne treba nikako čitati jer dovodi do nepovratnog odumiranja sivih ćelija što se može lako proveriti u našoj okolini.
Uzgred neverovattna je politička podela po stolovima. Za istim stolom sede samo istomišljenici i to strogo!
Ludilo!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar