Mladi u Evropi u najgoroj fizičkoj kondiciji u poslednjih 60 godina

Fizička kondicija adolescenata i dece u Evropi je na najnižem nivou u poslednjih 60 godina, što može da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.
Mladi u Evropi u najgoroj fizičkoj kondiciji u poslednjih 60 godina
Foto: 021.rs (ilustracija)
To je pokazala najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Saragosi.
 
Kako je navedeno u istraživanju objavljenom u časopisu "Sports medicine - Open", mladi ne dostižu potreban nivo kondicije u pogledu snage, fleksibilnosti i telesnog sastava, piše Euronews.
Otkriveno je da je od 1990. godine do danas došlo do pada fizičke spremnosti dece povezane sa zdravljem.
 
U studiji, u kojoj je učestvovalo 417.362 mladih starosti od šest do 16 godina iz 20 evropskih zemalja, u periodu od 1965. do 2023. godine, navodi se da je snaga gornjeg dela tela generalno opala od 1970-ih, s kratkim periodom stabilnosti između 1980. i 2000. godine pre ponovnog pada, a da se snaga donjeg dela tela, merena testovima skakanja, povećavala do 1980-ih, ali se od tada stalno smanjuje.
Naučnici su primetili i konzistentno, linearno pogoršanje, koje se ogleda u povećanju telesne masti, trend koji se često potcenjuje kada se koristi samo indeks telesne mase (BMI).
 
Navode i da je najgori trend bio u fleksibilnosti, koja pokazuje kontinuirani pad koji se ubrzao od 2000. godine.
 
Što se tiče kardiorespiratorne kondicije - sposobnosti srca, pluća i krvnih sudova da efikasno dostavljaju kiseonik radnim mišićima tokom produžene fizičke aktivnosti - autori su primetili da, nakon dugotrajnog pada, najnoviji podaci ukazuju na to da se trend možda stabilizovao između 2015. i 2023. godine.
 
Pokazalo se i da se nazire kriza gojaznosti kod dece i da se očekuje da će broj slučajeva do 2040. godine dostići 228 miliona, ali da su nivoi i dalje ispod onih zabeleženih u prethodnim decenijama.
"Ovi nalazi pojačavaju potrebu za pojačavanjem napora u promociji fizičke aktivnosti putem javnih institucija", saopštili su istraživači.
 
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da se deca i adolescenti svakodnevno imaju najmanje 60 minuta umerene do intenzivne telesne aktivnosti, uključujući aktivnosti za jačanje mišića i kostiju najmanje tri puta nedeljno.
 
Kako je navela SZO, fizička neaktivnost uzrokuje oko šest odsto koronarne bolesti srca, sedam odsto dijabetesa tipa 2, 10 odsto raka dojke i 10 odsto raka debelog creva.
 
Pored toga, fizičkoj neaktivnosti pripisuju se prevremena smrt (devet odsto slučajeva), smrtnost od svih uzroka (7,2 odsto) i smrt od kardiovaskularnih bolesti (7,6 odsto).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • /

    04.08.2026 11:18
    /
    u srbiji je trend ugojenosti drasticno veci nego u eu.
    ocigledno vidno.

    geni, samozivost ili bezobrazluk. nesto od ovoga jeste

  • 123

    03.08.2026 18:57
    C16,
    Kakav samohvalospev. Čestitam.
  • Livadinka Kukurelić

    02.08.2026 16:05
    Nije bitno koliko jedeš nego šta jedeš.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji

Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.

Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol

Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.