Mari Pol Benasi, direktorka Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača pri Evropskoj komisiji, na okruglom stolu o pravima potrošača u Zagrebu, rekla je da su razlike u kvalitetu Nutele rezultat različitih recepata u proizvodnji, kao i tradicije i ukusa potrošača.
Moskovske vlasti su ove nedelje trg na jugozapadu grada nazvale po Kimu Filbiju, čuvenom britanskom dvostrukom agentu koji je 1963. prebegao u Sovjetski Savez.
Invalidska kolica fizičara Stivena Hokinga prodata su na aukciji za skoro 300.000 funti, dok je kopija njegove doktorske disertacije postigla cenu od skoro 585.000 funti.
Filmove o superherojima verovatno povezujete s pozitivnim lekcijama o pobedama dobra nad zlom. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da takvi filmovi zapravo šalju opasne poruke mladima, jer nasilje svrstavaju među odlike.
Čudnovati kljunari, koji žive u zagađenim vodama nedaleko od australijskog grada Melburna izloženi su antidepresivima, a u organizam ih unose uobičajenom dnevnom ishranom - insektima i paucima, pokazala je studija.
U našem organizmu neprestano se događaju različiti procesi na koje ne obraćamo pažnju. Ipak, naučnici su se bavili podacima i ustanovili koliko u proseku godišnje ljudima rastu kosa i nokti i koliko tečnosti izbace iz organizma.
Novčić iskovan u znak sećanja na samit ruskog i američkog predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa koji se dogodio u julu u Helsinkiju sadrži slovne greške u tekstu na ruskom jeziku.
Grad na jugozapadu Kine zabranio je šetanje pasa tokom dana i uveo im zabranu pristupa parkovima, šoping centrima, sportskim terenima i drugim javnim mestima.
Vatikanski muzej razmatra da ograniči broj posetilaca zbog straha turističkih vodiča da bi previše ljudi moglo da rezultira stampedom ukoliko se ne donesu promene u sigurnosnim odredbama, piše "The Guardian".
Bosna i Hercegovina je prva zemlja na svetu koja ima saobraćajni znak koji upozorava na šišmiše, a na ulazu u pećinu Ponikva postavili su ga članovi Centra za krš i speleologiju Sarajevo.
Zemljotres je pojava koja se najčešće manifestuje kao pomeranje ili podrhtavanje tla, a ponekad može dovesti i do pucanja Zemljine kore, čime pored tragičnih posledica može da dođe i do potpune izmene Zemljine površine.
Iako je štitna žlezda jako mala, ona kontroliše mnoge procese koji se odvijaju u našem organizmu. Kada štitna ne funkcioniše kako treba onda proizvodi manje hormona nego što je telu potrebno. U tim situacijama ljudi primete neugodne promene u težini, raspoloženju i koži.