Jedemo sve manje hleba

Potrošnja hleba i peciva prema najnovijim istraživanjima u Srbiji je opala za 17,5 odsto.

Svaki naš stanovnik sada pojede oko 83 kilograma hleba godišnje, dok je pre devet godina na trpezi imao 101,8 kilograma.

Prema analizi Ankete o potrošnji stanovništva, u poslednjih devet godina prosečna potrošnja hleba i peciva po glavi stanovnika u Srbiji smanjena je za 17,8 kilograma.

"Hleb je najvažnija životna prehrambena namirnica i praktično jedina namirnica koja se svakodnevno jede od rođenja do smrti", kaže Zdravko Šajatović, v. d. direktora "Žitovojvodine".

"Prehrambeni značaj hleba naročito dolazi do izražaja u periodima teške ekonomske krize i rastućeg siromaštva kada, po pravilu, dolazi do smanjivanja potrošnje ostalih, biološki i nutritivno vrednijih, životnih namirnica poput mesa, mleka, sira, voća i povrća, a raste potrošnja hleba. Međutim, to "pravilo" očigledno danas ne važi u aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Srbiji", kaže Šajatović.

Osim što se smanjila potrošnja hleba po glavi stanovnika, smanjen je i broj stanovnika Srbije za 32.366 (sa 7.146.759 na 7.114.393 stanovnika zaključno sa 2013), kažu u "Žitovojvodini". I taj faktor takođe je uticao na smanjenje ukupne potrošnje hleba i peciva u Srbiji.

Posmatrajući regionalno, ukupna potrošnja hleba po glavi stanovnika je ispod navedenog proseka u razvijenijim područjima u Srbiji. Recimo, u regionu Beograda je 70, dok je u delu južne i istočne Srbije recimo znatno viša i iznosi 92 kilograma. Za razliku od potrošnje hleba, potrošnja peciva po glavi stanovnika u razvijenijim regionima veća je od procenjenog proseka od 10 kilograma, odnosno manja u nerazvijenijim regionima.

Predsednik Unije pekara Srbije, Zoran Pralica, smatra da postoji više faktora za pad potrošnje hleba. U nekim delovima zemlje čak je i povećana i proizvodnja i prodaja vekni, dok je u drugim smanjena, između ostalog i zbog promene načina ishrane iz zdravstvenih razloga, ljudi su sada čitav dan odsutni iz kuće, smanjuje se i broj stanovnika zbog stope mortaliteta, ali i odlaska ljudi u inostranstvo..

Prema procenama "Žitovojvodine", godišnja meljava pšenice iznosi oko 1,2 miliona tona. Od navedene količine pšenice proizvede se oko 860.000 tona brašna, koja se utroši za neposrednu potrošnju stanovništva, za hleb i pecivo, ali i za konditorsku industriju i izvoz.

Očekuje se da Srbija ove godine izveze oko 200.000 tona brašna. Iz navedenih procena može se zaključiti da, osim prelaznih zaliha postoji izvestan stalni višak brašna na domaćem tržištu.

Autor: Novosti

  • Tamo amo

    09.02.2016 19:32
    Zdrava hrana
    Moja porodica je već neko vreme na režimu bez belog brašna. Smršali smo par kilograma, nema naduvenosti stomaka, redovna stolica. Preporučujmo svakome. Nije komplikovano umesiti i ispeći svoj hleb sa nekim alternativnim brašnom.
  • Pan Papa

    09.02.2016 17:43
    Kako i ne bi
    Kako se i ne bi smanjila potrošnja "hleba", kad to što se pod tim imenom prodaje samo po obliku liči na hleb a po karakteristikama je nedefinisana materija bez ukusa (verovatno puna "E" đubreta), koja nije ni nalik onome što bi hleb trebalo da bude. Po mojim saznanjima (iz moje okoline) dosta ljudi je prešlo na pečenje domaćeg hleba (ne samo zbog ekonomskih razloga) a ovo što se prodaje po pekarama se koristi za ishranu stoke i živine (neprodati viškovi). Gospodo pekari, pokušajte da ispečete HLEB, ako još uvek znate kako se to radi, BEZ HEMIJE!
  • Tamas

    09.02.2016 16:41
    manje hleba ili manje ...
    To znaci da je 17,5% stanovnistva uspelo pobeci iz zemlje za vreme ove Vlade.
    To je dobro za ekonomiju u neku ruku, sa toliko vise brasna mogu da izvoze, pa strpaju vise novca u dzep, zar ne?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Zašto su kutije za picu četvrtaste a ne okrugle?

Posude za isporuku sveže pečene pice postoje najmanje od 19. veka, kada su napuljski pekari stavljali svoje proizvode u višeslojne metalne stvari poznate kao stufe, a zatim ih slali uličnim prodavcima