Jedemo sve manje hleba
Svaki naš stanovnik sada pojede oko 83 kilograma hleba godišnje, dok je pre devet godina na trpezi imao 101,8 kilograma.
Prema analizi Ankete o potrošnji stanovništva, u poslednjih devet godina prosečna potrošnja hleba i peciva po glavi stanovnika u Srbiji smanjena je za 17,8 kilograma.
"Hleb je najvažnija životna prehrambena namirnica i praktično jedina namirnica koja se svakodnevno jede od rođenja do smrti", kaže Zdravko Šajatović, v. d. direktora "Žitovojvodine".
"Prehrambeni značaj hleba naročito dolazi do izražaja u periodima teške ekonomske krize i rastućeg siromaštva kada, po pravilu, dolazi do smanjivanja potrošnje ostalih, biološki i nutritivno vrednijih, životnih namirnica poput mesa, mleka, sira, voća i povrća, a raste potrošnja hleba. Međutim, to "pravilo" očigledno danas ne važi u aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Srbiji", kaže Šajatović.
Osim što se smanjila potrošnja hleba po glavi stanovnika, smanjen je i broj stanovnika Srbije za 32.366 (sa 7.146.759 na 7.114.393 stanovnika zaključno sa 2013), kažu u "Žitovojvodini". I taj faktor takođe je uticao na smanjenje ukupne potrošnje hleba i peciva u Srbiji.
Posmatrajući regionalno, ukupna potrošnja hleba po glavi stanovnika je ispod navedenog proseka u razvijenijim područjima u Srbiji. Recimo, u regionu Beograda je 70, dok je u delu južne i istočne Srbije recimo znatno viša i iznosi 92 kilograma. Za razliku od potrošnje hleba, potrošnja peciva po glavi stanovnika u razvijenijim regionima veća je od procenjenog proseka od 10 kilograma, odnosno manja u nerazvijenijim regionima.
Predsednik Unije pekara Srbije, Zoran Pralica, smatra da postoji više faktora za pad potrošnje hleba. U nekim delovima zemlje čak je i povećana i proizvodnja i prodaja vekni, dok je u drugim smanjena, između ostalog i zbog promene načina ishrane iz zdravstvenih razloga, ljudi su sada čitav dan odsutni iz kuće, smanjuje se i broj stanovnika zbog stope mortaliteta, ali i odlaska ljudi u inostranstvo..
Prema procenama "Žitovojvodine", godišnja meljava pšenice iznosi oko 1,2 miliona tona. Od navedene količine pšenice proizvede se oko 860.000 tona brašna, koja se utroši za neposrednu potrošnju stanovništva, za hleb i pecivo, ali i za konditorsku industriju i izvoz.
Očekuje se da Srbija ove godine izveze oko 200.000 tona brašna. Iz navedenih procena može se zaključiti da, osim prelaznih zaliha postoji izvestan stalni višak brašna na domaćem tržištu.
Autor: Novosti
Komentari 4
Tamo amo
Pan Papa
Tamas
To je dobro za ekonomiju u neku ruku, sa toliko vise brasna mogu da izvoze, pa strpaju vise novca u dzep, zar ne?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar