Gotov nacrt Zakona o zabrani pušenja, neizvestan početak primene
Posebna Radna grupa Ministarstva zdravlja napravila je nacrt Zakona o izmeni i dopuni zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu koji predviđa da se pušenje u potpunosti zabrani u ugostiteljskim objektima i svakom zatvorenom radnom i javnom prostoru.
Pomoćnik ministra zdravlja doc. dr Zoran Mihailović kaže da je još uvek nemoguće reći kada će ova mera stupiti na snagu. "Struka je uradila svoje ali je još uvek nemoguće reći kada će dokument biti usvojen. Usvajanje Zakona je procedura", kaže Mihailović koji podseća da je cigareta proizvod koji nema nijednu pozitivnu karakteristiku.
"Štaviše, ima 70 kancerogenih sastojaka. U svetu od karcinoma pluća godišnje umre oko šest miliona ljudi što je jedna Srbija. To je najčešći karcinom kod muškaraca i drugi najčešći kod žena. Sa prestankom pušenja mnogi faktori rizika prestaju. Mi se nadamo da ćemo u narednom periodu moći da kažemo da je broj pušača smanjen."
U Srbiji puši 34,8 odsto odnosno oko 2,5 miliona ljudi. Istraživanja pokazuju da zabrana pušenja na radnim mestima smanjuje zastupljenost pušenja u proseku za šest odsto, a broj popušenih cigareta dnevno za 3,1 cigaretu.
Direktor Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" Dragan Ilić, rekao je povodom 31. januara Nacionalnog dana bez duvanskog dima, da postoji više razloga zbog kojih je neophodna totalna zabrana pušenja.
"Zastupljenost pušenja u Srbiji se održava na visokom nivou dugi niz godina. Sa cigaretama se eksperimentiše još u ranom uzrastu tako da puši 13 odsto mladih uzrasta od 13 do 15 godina. Posebno zabrinjava što je 64 odsto mladih u tom uzrastu u kući izloženo duvanskom dimu."
On podseća da duvanski dima uzročnik bolesti srca i krvnih sudova, malignih oboljenja, kao i da je glavni uzročnik pogoršanja astme, alergije i hronične opstruktivne bolesti pluća.
"Svake godine od raka pluća i bronha kod nas umre 5.000 ljudi zbog čega smo drugi u Evropi odmah posle Mađara, dok se kod oko 5.500 otkrije. Za preko 85 odsto slučajeva raka bronha i pluća smatra se da su posledica aktivnog ili pasivnog pušenja. Sa druge strane, rizik za nastanka raka bronha i pluća kod pasivnih pušača koji žive sa pušačem, povećan je za 20 do 30 odsto. Duvanski dim utiče i na mnoge bolesti kod dece a rizik se povećava ako su oba roditelja pušači. Takođe, pušači rađaju decu male kilaže", upozorava Ilić.
Predsednica Republičke stručne komisije za kontrolu duvana Srmena Krstev skrenula je pažnju na to da polovina onih koji koriste duvan prevremenu umiru.
"Ako u Srbiji puši oko 2,5 miliona ljudi, to znači da će oko 750.000 osoba, pušača, prevremeno umreti od neke bolesti izazvane upotrebom duvana. Sa uvođenjem totalne zabrane pušenja, oko 6 odsto pušača u proseku prestaje da puši, dok drugi smanjuju broj popušenih cigareta. Mi se nadamo da će ove činjenice prevagnuti i naterati poslanike da usvoje dokument koji smo pripremili", rekla je Krstev.
Inače, prema podacima istraživanja Kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut", u kafićima i restoranima duvanskom dimu izloženo je više od polovine građana Srbije, a na poslu svaki peti odrasli stanovnik. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da devet od deset građana Srbije smatra da pušači treba da vode računa gde će da zapale cigaretu, kako ne bi ugrozili zdravlje drugih i većina podržava primenu zakona.
Skoro 40 odsto građana smatra da bi pušenje trebalo zabraniti u potpunosti u kafićima i restoranima, a čak 72 odsto smatra da bi pušenje trebalo zabraniti na dečjim igralištima.
Nacionalni dan bez duvanskog dima ove godine se održava pod sloganom "Svaka cigareta smeta".
Autor: Telegraf
Komentari 6
GocaGo
Hadus
Inspektor Višekruna
A što se tiče zabrane u ugostiteljskim objektima, samo će smanjiti promet u kafanama.
Po aktuelnom rešenju ugostiteljski objekti su označeni kao pušački i nepušački. Svako može da bira da li će ući ili ne.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar