Šta uvozimo, a šta izvozimo u Hrvatsku?

Ukupna robna razmena između Srbije i Hrvatske u 2016. godini dostigla je 903,8 miliona evra i beleži godišnji rast od 4,8 odsto u odnosu na godinu pre.
Dok je izvoz u Hrvatsku porastao za 17 odsto, na nivo od 467,3 miliona evra, uvoz iz ove susedne države se smanjio za 6,1 odsto i iznosio je 436,5 miliona evra. Suficit u robnoj razmeni, u korist Srbije, zabeležen je na nivou od 30,8 miliona evra.
 
Nenad Đurđević, direktor sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije, smatra da su privredna povezanost i saradnja dve susedne zemlje dobre, i da koriste svima.
 
- Hrvatska je članica Evropske unije, Srbija je članica CEFTA, što donosi brojne prednosti kroz privrednu saradnju dveju zemalja.-PKS smatra da saradnja može da se proširi i na ujedinjenje kapaciteta u komplementarnim privrednim granama. Tu, osim poljoprivrede, spada i mašinogradnja, energetika, kao i razne delatnosti u oblasti poboljšanja energetske efikasnosti. U svim ovim oblastima moguće je ukrupnjavanje zajedničkih investicija - kaže Đurđević za Novosti.
 
Neiskorišćeni potencijal su i prekogranične oblasti koje povezuje Dunav. - Zato je važno uspostaviti i punu plovnost ove reke. Za Srbiju su veoma važni prekogranični delovi gde ima srpskog stanovništva: Vukovar, Dalj, Erdut. Taj kraj smatra se nerazvijenim. Treba maksimalno da iskoristimo postojeće potencijale. Za to je potrebna bliska saradnja privrednih komora Srbije i Hrvatske, što se već ostvaruje, ali i vlada i ministarstava ekonomije dveju zemalja. Trebalo bi uvesti podsticaje za razvoj tih krajeva, da i srpsko i hrvatsko stanovništvo bolje žive. Važno je iskoristiti koompatibilnosti tih oblasti, a ne nametati određeni model saradnje - objašnjava Đurđević. 
 
Đurđević navodi da je dobar model udruživanja kompanija, naročito kada je reč o nastupima na dalekim tržištima, poput Bliskog istoka i Afrike, na primer. Jer, ti investitori ne prepoznaju ni Srbiju ni Hrvatsku kao posebne zemlje, već kao - region za saradnju.
 
Najznačajniji izvozni proizvod srpskih preduzeća u Hrvatsku prošle godine je bio rafinisani bakar. On je u 2016. u ovu državu izvezen u vrednosti od 43 miliona evra (10 odsto učešća u ukupnom izvozu u Hrvatsku). Na drugom mestu je motorni benzin, uključujući i avionski, sa vrednošću od 14,7 miliona evra. Na približnom nivou je i izvoz rafinisanog ulja suncokreta ili šafranike, sa 14 miliona evra i električna energija sa 11,3 miliona evra. Ostali proizvodi imaju učešće u ukupnom izvozu u Hrvatsku ispod dva odsto i vrednost ispod 10 miliona evra.
 
Kada je reč o uvozu iz ove zemlje, po zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prednjači "nerazvrstana roba", sa 89,9 miliona evra (20 odsto udela u ukupnom uvozu). Slede automobili sa 25,7 miliona evra vrednim uvozom, pa ostala laka ulja i proizvodi (18,2 miliona evra).
 
U PKS podsećaju da je Industrija mesa "Matijević" tokom novembra 2015. godine kupila dve poljoprivredne zadruge, "Jankovci" i "Negoslavci" u opštinama Stari Jankovci i Negoslavci, ukupne površine 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ukupna vrednost investicije iznosi između 12 i 15 miliona evra. Međutim, važno je napomenuti da je vlasnik kompanije Petar Matijević ovu kupoprodaju realizovao zahvaljujući tome što ima dvojno državljanstvo (Hrvatske i Srbije), jer je u Hrvatskoj još uvek na snazi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima.
  • dzoni

    25.02.2017 16:31
    Blizu milijarde evra a "odnosi nikad gori".

    Suficit valjda prvi put od raspada yu?
  • Neko

    23.02.2017 09:30
    "Slede automobili sa 25,7 miliona evra vrednim uvozom (iz Hrvatske)..." ?!?

    Može li neko ovo da mi objasni ?
  • Bro

    23.02.2017 00:51
    A svi se kunu kako Hrvatska ništa ne uvozi iz Srbije a mi smo kao eto dobre komšije sve prihvatamo, a ono odnos je skoro 1:1.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.