Uzeli kredit koji plaćamo i da uopšte ne trošimo pare

Srbija se ovih dana zadužila za 66 miliona evra kod Svetske banke kreditom koji će moći da koristi u slučaju elementarnih nepogoda.
Uzeli kredit koji plaćamo i da uopšte ne trošimo pare
Foto: Pixabay
Sredstva će da stoje na računu, a ukoliko se proglasi vanredna situacija, Vlada će moći da ga povuče i iskoristi za plaćanje ljudi, obnovu imovine, isplatu šteta...
 
Iako deluje kao dobra preventiva, posebno što su u sećanju i dalje sveže poplave iz 2014. godine, treba reći da ova sredstva koštaju, čak i ako se ne koriste. Kako Danas saznaje u Svetskoj banci, kamatna stopa za ovaj kredit, čiji je rok otplate 20 godina, a grejs period 10 je promenljiva i iznosi euribor plus 0,95 odsto. U ovom trenutku, kada je tromesečni euribor minus 0,33 odsto, godišnja kamatna stopa iznosi oko 0,6 odsto. Kada sredstva budu povučena, država će plaćati godišnju kamatu od blizu 400.000 evra, mada uz rast euribora koji se očekuje u narednim godinama, kamata će verovatno rasti.
 
Kredit čiji je puni zvanični naziv Zajam za razvojne politike u oblasti upravljanja rizicima od elementarnih nepogoda sa opcijom odloženog povlačenja sredstava (CAT-DDO) nosi sa sobom još neke troškove koji se plaćaju, čak i ako nikada ne bude povučen. Naime, naplaćuje se naknada (tzv. front end fee) od 0,5 odsto (inače je kod redovnih zajmova ova provizija 0,25 odsto) koji iznosi oko 330.000 evra. Takođe, bez obzira da li nam sredstva zatrebaju u naredne tri godine koliko imamo rok da ih povučemo, plaća se i tzv. komitment fi (commitment fee) od 0,25 odsto iznosa kredita ili 165.000 evra i on počinje da teče 60 dana od datuma odobravanja kredita. Iako imamo tri godine da povučemo sredstva, ovaj zajam može da se obnavlja još četiri puta po tri godine. Međutim, svaki put kada se zajam obnovi, plaća se još jedna provizija od 0,25 odsto (165.000 evra).
 
Kako je istakla direktorka SB za Zapadni Balkan Elen Goldstin, "Srbija se suočava sa sve češćim i težim prirodnim nepogodama, kao što su bile strašne poplave 2014. godine. Kad dođe do katastrofe siromašni su po pravilu najviše pogođeni, a ovaj projekat obezbeđuje vladi da u momentu nepogode odmah može da koristi novac koji joj je na raspolaganju". Zanimljivo je i da je ovo prvi ovakav kredit Svetske banke odobren nekoj evropskoj zemlji nakon sličnih zajmova u drugim delovima sveta.
 
Takođe, u saopštenju Svetske banke kaže se i da korišćenjem ovih sredstava država neće morati da troši novac iz budžeta. S druge strane, ekonomista Mlađen Kovačević ističe da bi država trebalo da ima fond za vanredne situacije, ali u kom bi bili dinari, a ne devize.
 
"Nama nisu potrebne devize za ove namene, jer sva plaćanja, plate za ljude, popravke, pomoć ugroženima će se plaćati u dinarima. S druge strane Srbija već ima ogroman spoljni dug od preko 26 milijardi evra. Tu je i problem što je čak 75 odsto srpskog izvoza u rukama stranih firmi, pa država ne može baš računati na devize od toga. Ako se očekuje da ćemo i dalje imati problem sa nepogodama, onda država treba da osnuje sopstveni fond, a ne da zavisimo od Svetske banke, MMF-a ili nekih trećih stranih institucija", napominje Kovačević.
 
Za ekonomistu Danijela Cvijetićanina ovo je pak, osiguranje koje košta oko pola miliona evra, ali koje bi u slučaju poplava moglo da spase budžet.
 
"Iako u budžetu postoje neka sredstva odvojena za vanredne situacije, bio bi problem ako bi se iz njega morala pokrivati šteta. Ovako, ako bude poplava imamo kredit, a ako ih ne bude, bacili smo pare kroz prozor. Međutim, svi koji plaćaju osiguranje nadaju se da neće morati da ga i naplate, odnosno da se neće desiti događaj protiv kog se osiguravaju", kaže Cvijetićanin, dodajući da ovo i ne mora da bude loš potez vlade.
 
Grupa Svetska banka ima veliki program u Srbiji, uključujući finansiranje od strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 1,65 milijardi dolara, Međunarodnu finansijsku korporaciju koja ima program od 230 miliona dolara, kao i Multilateralnu agenciju za osiguranje investicija čiji program iznosi 807 miliona dolara.  
  • Gradjanin

    07.05.2017 20:17
    Vlast pokušava da se dodvori svetskoj banci i petro-bankama na svaki način, da im prestanu sa protestima...
    Ovde postoje dva mnogo ozbiljnija problema, unutar-politički i spoljno politički. Na unutrašnjem planu ova država štedi u Evrima, a duguje u Dolarima, i onog trenutka kada Evro počne da propada, prvo 10€ za 1$, pa onda 100€ za 1$, postavlja se pitanje kako će država da zaštiti domaće privredne subjekte... bar da reklamira štampariju novca da evropskim državama koje su svoje uništili uzdajući se u nemački kvalitet štampe... Drugi problem je simultani prodor Islama koji zna da sa dolaskom desničara i propašću Evra dolazi do kolapsa mirne islamizacije Evrope i tada počinje surov prodor, onako kako se to već nekoliko puta dešavalo u istoriji. Posebno zabrinjavaju analitičari kojima se priviđaju nekakve velike sile (sem Turske) ne shvatajući u čemu je problem i zašto su se Albanci baš sad aktivirali! Situacija je dramatična, standard loš sa njim i patriotizam, natalitet još gori, pa se svaki korak mora dobro osmisliti. Oslanjanje na Ruse, može da bude dobitna kombinacija, ali i totalna katastrofa. Sve zavisi od tih S-300, hoće li doći ili neće, i to u dovoljnom broju i sa dovoljno raketa. Srbija nema ni jednu ekskluzivnu tehnologiju koju bi ponudila, više ne pravi ni kotrljajuće ležajeve, tako da ima samo geostrateški značaj, tj. prestižni u odmeravanju velikih sila... i to možda!!!
    Ovde se Istorija ponavlja, samo je pitanje koliko puta je to moguće, pa da smo još tu!
  • Мунгос

    07.05.2017 16:53
    Почело је од момента успешне Пето октобарске, када је Мирољуб Лабус свечано дочекан на Београдском аеродрому са тортом, и дотични Мирољуб реферисао да је поносан на свој успех у преговорима, каже дословце: „ Дозволили су нам да враћамо кредите“.
    После тога, уведена је генијална идеја „Донаторски кредити“. Ако су донаторски, значи да су џабе. Колико сам упознат, постоје и „Џабе кредити“, неко ти да паре, па ти каже, „ово је џабе, али треба та вратиш до задње паре“.
    После тога ступа на снагу генијална Мега-Тренд доктринација: Дајем ти кредит, али мора да га употребиш. Ако га не употребиш, нормално пенали. (Ударају пенале). Ево ово је случај задње варијанте коју је смислио Савет Европских Мудраца. Добијеш кредит, нема пара, ништа ниси урадио, али враћа се по упутству ММФ. Мислим да је ово неки блиски момент пре открића Перпетуум Мобиле. Ипак, све се десило како је објаснио колега „Zvezde Granda“.
  • Мунгос

    07.05.2017 16:26
    Када погледам ову слику саобраћајних знакова у илустрацији овог поучног чланка, нарочито знак бициклистичке стазе, све ме нешто подсећа на наше дискусије о лепоти проблема паркирања у Новом Саду. Па ме прожме жеља да све аутомобиле однесе поплава, да их нема више. Онда се сетим како би лоше било да та непогода одузме из уста неком који је интелигентно замислио паркинг сервис, а поплава му однела све.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.